Požega, Koprivnica, Čakovec, Dubrovnik, samo su neki od gradova koji bi se u potpunosti trebali "pokriti" kućnim solarnim elektranama kako bi se postavio broj fotonaponskih panela koliko će ih imati HEP-ova sunčana elektrana Korlat. Ili, da posve preciziramo, nedaleko od Benkovca na površini koja odgovara 200 nogometnih igrališta (150 hektara) niknut će 157.066 fotonaponskih panela, a dok promatramo radove na postavljaju nosača konstrukcije za njih, koji su počeli prošlog mjeseca, iz HEP-a nam objašnjavaju da će SE Korlat biti završena za otprilike godinu dana te će energijom dobivenom isključivo od Sunca opskrbljivati čak 50 tisuća kućanstava. Ako ćemo opet na usporedbu, to je otprilike jedan Varaždin ili dva Zaprešića. Ili tri Poreča.
HEP-ov projekt u Korlatu 2026. će postati najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od 165 milijuna kilovatsati električne energije, a kako napreduju radovi, danas su, uz Upravu HEP-a, provjerili i premijer Andrej Plenković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, veleposlanik Kine u Hrvatskoj Nj. Eksc. Qi Qianjin, predstavnici izvođača radova, tvrtki Norinco International i Shandong Electric Power Engineering Consulting Institute (SDEPCI), te zadarski župan Božidar Longin i gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić, čija je rodna kuća, kako je otkrio, samo kilometar i pol od elektrane.
– Ovaj obilazak organizirali smo u fazi gradnje, kad se postavljaju nosači konstrukcije, a za njih će se izbušiti čak 32.000 bušotina, tzv. mikropilota. Ukupna površina instaliranih panela iznosit će 440 tisuća če tvornih metara, što znači da bi se njima mogao pokriti cijeli zadarski poluotok sa starom gradskom jezgrom i još bi nešto i ostalo – kazao je Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, dok je premijer Andrej Plenković istaknuo kako je danas, u suvremenom svijetu, energija sve.
– Ona pokreće više od 90 posto svih aktivnosti koje uopće poduzimamo i zbog toga je izrazito bitno da Hrvatska jača svoju energetsku neovisnost i da u našem energetskom miksu bude što više obnovljivih izvora te da tako participiramo i globalnim naporima koji se vode s temeljnim ciljem smanjivanja klimatskih promjena s negativnim predznakom. Ovaj je projekt samo dio ukupnih ulaganja vrijednih 1,4 milijarde eura u energetski sektor – rekao je Plenković te dodao da je HEP bio partner Vlade u energetskoj krizi i omogućio očuvanje socijalne kohezije u kriznim vremenima bez presedana.
SE Korlat gradi se, inače, uz vjetroelektranu koja je u pogonu od 2021. godine i s kojom će činiti obnovljivi hibridni energetski park. Lanjskog prosinca počeli su na njoj pripremni radovi, a montiranje nosača konstrukcije za ugradnju panela, koje smo već i spomenuli, trenutačno je u tijeku, s tim da će sami moduli biti montirani na konstrukciju s jednoosnim sustavom praćenja Sunca. A što to znači? Paneli će "pratiti" Sunce od njegova izlaska do zalaska, odnosno okretat će se s njim na konstrukciji koju će pokretati 1001 motor.
– Projekt obuhvaća gradnju sunčane elektrane na otprilike 150 hektara, infrastrukture za priključak na 110-kilovoltnu prijenosnu mrežu te pomoćnog objekta za skladištenje i upravljanje energetskim parkom. Postupak izbora izvođača gradnje te dvogodišnjeg održavanja proveden je prema pravilima Europske banke za obnovu i razvoj, koja zajedno s Europskom investicijskom bankom kreditira gradnju elektrane u ukupnom iznosu od 62 milijuna eura. Krediti su, odlukom Vlade RH, u iznosu do 80 posto osigurani državnim jamstvom. Planovi za daljnji razvoj lokacije uključuju postavljanje baterijskog spremnika snage do 30 megavata i kapaciteta 90 megavatsati te dodatne sunčane elektrane od 40 megavata – kazali su u HEP-u, u kojem najavljuju i projekte ukupne snage veće od 1500 megavata i ukupne procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,7 milijardi eura, sve u sklopu zelene tranzicije, odnosno s ciljem jačanja energetske neovisnosti i ugljične neutralnosti Hrvatske.
Opskrba jadranskih otoka
– U ovom trenutku na mreži imamo deset neintegriranih sunčanih elektrana, a sedam u gradnji. Dodatnih je osam projekata u visokom stupnju razvoja, među kojima i sunčana elektrana Sukošan snage 45 megavata. U Zadarskoj županiji razmatramo mogućnost gradnje obnovljivih izvora energije ukupne snage veće od 500 megavata i procijenjene vrijednosti ulaganja od oko 420 milijuna eura. Gradnja obnovljivih izvora i jačanje mreže u fokusu su naših investicijskih planova, koji samo u ovoj godini iznose rekordnih više od 830 milijuna eura. Značajan dio odnosi se na projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijedan 286 milijuna eura, koji se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – kazao je Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a. Samo na području Elektre Zadar ulaganja u distribucijsku mrežu u ovoj godini iznose više od 16 milijuna eura, poručuju iz HEP-a.
– Među njima se ističu projekti novih trafostanica Poličnik, gdje je nedavno završena gradnja objekta, te Zadar Istok, gdje su u tijeku radovi na kabelskom raspletu iz trafostanice. U tijeku je i priprema gradnje iznimno važne trafostanice Zadar zapad. Na zadarskom području provodi se i dio projekta zamjene postojećih i polaganja novih podmorskih kabela za sigurnu opskrbu jadranskih otoka, na 11 dionica ukupne duljine više od 20 kilometara. Projektom je obuhvaćeno i nekoliko otoka u zadarskom akvatoriju, za koje će se kabeli položiti do kraja godine, a to su Vrgada, Dugi otok, Silba i Ugljan – svoje planove otkrivaju u HEP-u.
Zamislimo da je na istoj površini posađena šuma koliko bi bilo potrošeno CO2 i stvoreno kisika, a da ne govorim o životnjskim i drugim biljnim vrstama koje bi se tu pojavile. Umjesto toga imamo gomilu stakla, teških metala i drugog trajnog otpada. Solarni paneli traju 20-tak godina, šuma 1000. Dakle ta kao fol "green" agenda je obična priča za naivne kako bi korporacije prodale ono što proizvode.