Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sanja Musić Milanović: Vagali su mi svaku riječ, ali sada se zna da je crni kruh bolji

Projekt Živjeti zdravo iz Europskog socijalnog fonda dobio je 30 milijuna kuna, od čega će 18 milijuna ići za zdravstveno obrazovanje
30. siječnja 2017. u 12:15 57 komentara 39839 prikaza
Sanja Musić Milanović
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

U Hrvatskoj 35 posto djece od osam i devet godina ima višak kilograma, a od njih 14 posto i problem s debljinom, podatak je istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije čiji će rezultat biti uskoro objavljen i koji pokazuje da je debljina postala alarmantan problem. Projekt Živjeti zdravo iz Europskog socijalnog fonda dobio je za prevenciju debljine i promicanje zdravog načina života više od 30 milijuna kuna.

Taj će iznos u šest godina biti uložen u niz programa iza kojih stoji tim stručnjaka na čelu s koordinatoricom doc. dr. sc. Sanjom Musić Milanović, liječnicom koja vodi Referentni centar Ministarstva zdravlja za promicanje zdravlja i Službu za promicanje zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Sanja Musić Milanović godinama je aktivna u promicanju pravilne prehrane i tjelovjež- be, odnosno prevencije debljine i glasno upozorava na alarmantne podatke.

Koji je plan s novcem koji je dobio vaš projekt Živjeti zdravo?

Prva od pet komponenti ovog programa je zdravstveno obrazovanje koje nosi najviše novca i od 30 milijuna u šest godina u tu komponentu ide čak 18 milijuna kuna. Kad gledate, većina djece rađa se zdrava, a kad uđu u školski sustav u osnovi ih se uči sjedilačkom načinu života. Prema kurikulumu, niži razredi osnovne škole imaju samo tri sata tjelesnog tjedno. Razmišljali smo, stoga, kako kod djece stvoriti svakodnevnu naviku vježbanja i prvi problem na koji smo naišli je manjak dvorana. Od 878 matičnih škola, 120 nema dvoranu, a od 1035 područnih, dvoranu ih nema čak tisuću! Radi toga smo osmislili program “Poligon za vježbanje”, koji se sastoji od 25 višenamjenskih didaktičkih elemenata za vježbanje. Spomenutim novcem nabavit ćemo poligone za sve škole koje nemaju dvoranu, a želimo promijeniti i prehrambene navike i organizirati školske prehrambene timove. To nije skuplje nego sada, radi se o tome da mudro kombinirate namirnice i da se hrana ne baca.

Vrijedi li to pravilo i u vašem domu?

Kod mene se ništa ne baca. Ako nečega malo ostane, smota se u tortilju. Nije problem ni u jednoj namirnici, osim sa slatkišima, čipsom..., ako smo umjereni. Ako djetetu napravite pizzu od tijesta koje nije presoljeno i na to stavite i tikvicu, papriku i kukuruz, dijete će u društvu u školi to pojesti.

Smatra vas se pomalo opsjednutom zdravim načinom života, kuhate li doma?

Da, redovito. U obitelji nitko ne voli baš slatko i rijetko radim kolače, ali juha je obvezna svaki dan. Ne bih to nazvala opsesijom nego načinom života kojim oduvijek živim. Kad sam završila fakultet, željela sam biti kirurginja. Nekoliko sam godina bila znanstvena novakinja na abdominalnoj kirurgiji na projektu koji je vodio prof. Dragutin Košuta na Sv. Duhu i tada sam se prvi put srela s problemom ekstremne debljine. Pratili smo ljude koji su bili operirani i shvatila sam razmjere tog problema.

Kako nisam dobila kirurgiju kao specijalizaciju nego epidemiologiju, pokušala sam spoznaje koje sam stekla o debljini prenijeti na epidemiologiju i uhvatiti se s tim problemom s preventivnog aspekta. Pojednostavljeno, debljina je razlika energetskog unosa i potrošnje. Ali da je baš tako jednostavno, problem ne bi bio rastući i Svjetska zdravstvena organizacija ne bi za cilj do 2025. postavila zaustavljanje porasta debljine.

Koliko smo doista debeli?

Prema rezultatima projekta Svjetske zdravstvene organizacije, koji je lani proveden u 36 zemalja uključujući Hrvatsku, i čiji će rezultati biti objavljeni potkraj veljače, te su zasad preliminarni, utvrđeno je da 35 posto djece u dobi od osam i devet godina u nas ima prekomjernu težinu ili problem s debljinom. Na europskoj je razini uočena geografska diferencijacija; najvitkija su djeca sjevernjaci, a najdeblja mediteranci, pa tako i naša. Što se tiče odraslih, u usporedbi s istraživanjem iz 2003. kada je rezultat bio pojednak za oba spola, sada su muškarci u Hrvatskoj značajno deblji od žena. Prema europskoj zdravstvenoj anketi, sada je 46 posto muškaraca starijih od 15 godina s prekomjernom masom i 20 posto s debljinom. Žena, pak, 30 posto ima prekomjernu masu, a 16 posto i problem s debljinom.

sanja musić milanović | Autor : Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Nije li to pomalo bizarno?

Pa, pogledajte kako živimo, kod nas se sve obilježava hranom. Hrana je izgubila primarno zna- čenje, odgovor na glad, i poprimila psihološku i socijalnu dimenziju. Za pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj umire 90 posto ljudi identificirano je sedam rizika i od svih sedam debljina je u podlozi svih pet bolesti.

Osim opremanja škola poligonima i izmjene školskih menija, što se još planira?

Proširili smo se i na mentalno i spolno zdravlje te razvijamo model MFHA (Mental Health First Aid) pomoću kojeg ćemo učiti djecu da nauče prepoznavati određene mentalne simptome i da ne bježe od njih. Pokušavamo destigmatizirati tu priču i naučiti prepoznavati vlastitu nelagodu. Što se tiče spolnog zdravlja, želimo educirati djecu o spolno prenosivim bolestima, načinima zaštite. U svakoj ćemo županiji pokrenuti jednu 8-kilometarsku kružnu stazu za hodanje u sklopu projekta “Hodanjem do zdravlja” te po jedan park za djecu u sklopu projekta “Volonteri u parku”. Hodačke staze i parkovi ne samo da će biti uređeni nego će ondje biti i volonteri.

Davor Bernardić Komentirao i Vladu Plenkovića Bernardić odgovorio Milanoviću: Prvi sam, lider sam i to pokazujem Davor Bernardić Davor Ivanković Pa nije Davor Bernardić srušio svoju vladu da bi ga već micali SDP presica Prvi među jednakima Bernardić sluša savjete Ostojića i Komadine, ali i Milanovića

Nadam se da ćemo osvijestiti ljude da je i hodanje dobra tjelovježba, a djecu vratiti u parkove i na igrališta. Naglasak stavljamo i na tzv. jamstveni žig “Živjeti zdravo” koji je razvio HZJZ. Definirali smo kategorije namirnica i za svaku najviše kriterije. To je, recimo tako, čitanje deklaracija umjesto kupaca. Pokrenuli smo i projekt “Tvrtka prijatelj zdravlja” koji promiče tjelesno, mentalno i spolno zdravlje na radnome mjestu. Žig baš i nije zaživio, pisalo se zbog visoke cijene analize? Cijena je ista, zdravstvenu analizu svojeg proizvoda financirate sami kao i dosad, a iz projekta će biti sufinancirane dodatne analize.

Ti kriteriji nisu izmišljeni, oni

označuju najkvalitetniji proizvod, ali rade i lagani pritisak na industriju da reformulira proizvode. Moram reći da, prema našoj procjeni, između dva i četiri posto proizvoda kod nas može zadovoljiti ove kriterije.

Užasan podatak, znači da se ne možemo kvalitetno hraniti?

Za početak jedimo umjereno, energetski bi unos trebao biti manji. U pola litre gaziranog napitka je deset vrećica šećera kakve dobijemo uz kavu. Radili smo analizu deklaracija žitarica, sudjelovalo je 19 europskih zemalja i prisutne su velike razlike u količini šećera i soli na primjer kod nas i u Velikoj Britaniji. Isti proizvod istog proizvođača, ista žitarica, ali različit sastav.

Kako da promijenimo industriju?

Nakon pravilnika za reformulaciju pekarskih proizvoda u kojima se mora smanjiti udio soli trebalo bi uslijediti isto i za mliječne te potom suhomesnate proizvode.

Kako ste reagirali kada ste dobili tih 30 milijuna kuna?

Koliko sam bila sretna, toliko me uhvatilo i nekakvo strahopoštovanje prema tako velikom novcu kojim moram upravljati. Djelujete sistematično, vodite i kućnu blagajnu. Nikad nisam bila u minusu, bio bi mi to preveliki stres. Koliko imam, s toliko raspolažem.

Bili ste pod stresom i kao premijerova supruga, je li vam sada laknulo?

Bilo je to zahtjevno razdoblje sa specifičnim obvezama koje su tražile vrijeme. Uz posao docentice na Medicinskom fakultetu i voditeljice Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, pokušavala sam normalno raditi. Tu je i obitelj, dvoje djece, i bilo mi je puno teže raditi svoj posao nego prije toga. No, nemam pravo ne raditi i dobivati plaću pa sam pokušavala sve to uskladiti. Vaš posao bio je u drugom planu, a izjave su vam vagali.

Povukli ste se nakon one o rezanju tanje šnite kruha?

Rekla sam da se crni kruh, koji je inicijalno skuplji, može bolje iskoristiti. Ista količina crnog kruha ima veću nutritivnu vrijednost od bijelog i možete ga dulje koristiti. Bijeli kruh ćete dan poslije koristiti za krušne mrvice, prepeći ili baciti. Eto, ta je izjava primjer kojim sam htjela reći da zdrava hrana ne mora biti nužno skuplja. Ali, koliko god neka životna situacija oteža posao toliko donosi i prednosti. Danas puno više ljudi zna za tu informaciju.

>> Strenja Linić: Milanović jako dobro zna koga je sve slao k meni da me nagovaraju da prijeđem

NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
  • radilova kosa:

    Eto dok se ti nisi pojavila, ja nisam imala pojma.

  • tonkica:

    Uopce nema pojma o cemu prica, drugim rijecima uopce nije u relanosti. Idemo redom- zbog kupovne moci gradani kupuju nekvalitetniju hranu. S obzirom na poreze i namete, a nitko ne radi da bi bio humanitarac vec da zaradi, hrana se ... prikaži još!e radi od nekvalitetnijih namirnica i bogata je aditivima da bi se i pokrili troskovi proizvodnje, trgovine i bla bla. Crni kruh u Hrvatskoj koji ona tako strastveno zagovara je smece. Bogato je aditivima i bojama i nema nikakve veze sa kvalitetnom nutiritivnom vijednoscu. Nadalje, sport kosta, ako zelite da dijete se bavi sportom to morate placati. Danasnja djeca nemaju naviku trcati po sumama i igrati se indijanaca, prvo jer nemaju gdje (djeca u gradovima), drugo jer su roditelji opsesivni njihovom sigurnoscu. Nadalje, mi hranu u vecini uvozimo, i nevjerovatno je da hrana koja dolazi tisucama km dalje u nase trgovine je jeftinija od one proizvedene u Hr. Stoga, zakljucak je da je zena bila i ostala licemjerna, kao zena premijera koji je stitio uvoznicki lobi i sudjelovao u dokrajcivanju hrvatskske poljoprivrede definitivno nema pravo govoriti o prehrani nacije. I btw, sto ona ne zivi i ne radi u Malti? Ne mogu naci taj clanak, niti njen zivotopis (zanimljivo) ali sigurna sam da sam negdje procitala da je ona u Malti, slucajno predaje u poreznoj oazi :/

  • navijeke:

    Nisam sklon kritiziranju bilo koga bez opravdanog razloga, slagao se s stavovima te osobe ili ne, ali... Ili bi gospođu trebalo poučiti javnom istupanju (da, i to se uči, kako se i pri predstavljanju najbolje ideje ne bi zvučalo nekompetentno) ... prikaži još! ili bi je trebalo poučiti traženju autorizacije članka prije objave. Sklon sam vjerovanju da gospođa ZNA O ČEMU GOVORI, no članak je ocrtava "malo" drukčije. Ne mogu suditi o tome je li to rezultat njenog nesnalaženja pri javnom izjašnjavanju ili nespretnosti/nesklonosti autora članka, ali nešto tu ne štima.