Za razliku od većine zemalja regije u kojima su posljednjih godina donesene brojne presude kojima se poništavaju osuđujuće presude i pokreću postupci rehabilitacije osuđenih ratnih zločinaca i kolaboracionista iz Drugog svjetskog rata, Slovenija se i dalje opire revizionističkim trendovima, što potvrđuje i slučaj kolaboracionističkog domobranskog generala Leona Rupnika, simbola suradnje s okupacijskim vlastima u Sloveniji. Premda su slovenski Vrhovni sud i Okružni sud u Ljubljani još prije nekoliko godina najprije poništili presudu vojnog suda kojom je Rupnik 1946. osuđen na smrt zbog izdaje i suradnje s okupatorom i odredili novo suđenje, koje je brzo obustavljeno zbog Zakona o kaznenom postupku koji predviđa obustavu postupka u slučaju da osumnjičenik umre, slovenski Ustavni sud ovih je dana poništio odluku Vrhovnog suda o obustavi postupka protiv Rupnika, potvrdivši pritom pravomoćnost presude iz 1946., kojom je Rupnik osuđen na smrt zbog izdaje i kolaboracije i zatim strijeljan.
Iako je Vrhovni sud poništio presudu iz 1946. uz obrazloženje da poslijeratna presuda tadašnjeg vojnog suda nije bila u skladu s tadašnjim pravnim načelima te da u pojedinim točkama nije bila obrazložena, Ustavni je sud, uz izdvojeno mišljenje jednog ustavnog suca, došao do suprotnog zaključka, navodeći u konačnoj odluci o slučaju Rupnik da je zaključak Vrhovnog suda o nedovoljnom obrazloženju presude iz 1946. bio "očito netočan". Tadašnja odluka Vrhovnog suda i naknadna obustava postupka protiv Rupnika izazvali su šok u Sloveniji i cijeloj regiji, kao i ogorčene reakcije tamošnjeg saveza boraca, židovske zajednice, grada Ljubljane i brojnih pojedinaca. Centar Simon Wiesenthal oštro je prosvjedovao kod slovenskog veleposlanika u Izraelu, naglašavajući da ta "sramotna odluka" predstavlja "šokantno iskrivljavanje povijesti Holokausta i strašnu uvredu za brojne Rupnikove žrtve i njihove obitelji".
Protiv odluke Vrhovnog suda podneseno je više ustavnih tužbi, među kojima je bila i tužba jednog od potomaka žrtve ratnog nasilja, koji je osporio presudu Vrhovnog suda tvrdeći da je ocjena nedovoljnog obrazloženja presude poslijeratnog vojnog suda bila netočna, što je Ustavni sud naposljetku i prihvatio. Iako Ustavni sud nije pronašao izravnu uzročno-posljedičnu vezu između Rupnikovih kaznenih djela i smrti tužiteljevog pretka, slovenski ustavni suci utvrdili su da veza između brojnih zločina u Sloveniji tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i mučenja i ubojstva sudionika, pristaša i simpatizera Narodnooslobodilačke fronte i formacija koje je organizirao i predvodio Rupnik "nedvojbeno postoji". Kao vođa slovenskih domobrana Rupnik je otvoreno surađivao s nacističkim okupatorima nakon što je prisegnuo na vjernost Adolfu Hitleru. Na kraju Drugog svjetskog rata s domobranima i njemačkim vojnicima pobjegao je u Austriju i predao se Britancima, koji su ga 1946. vratili u Jugoslaviju. Nakon suđenja pogubljen je u blizini Golovca u rujnu 1946. godine.
Otvori KEKS Pay
Slovenci su potvrdili zakonitost i opravdanost presuda nad zločincima iz WWII i tako nedvosmisleno otklonili relativizaciju kvislinga u svojoj zemlji. Mogli bi nešto naučiti od njih....opet.