Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 134
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
25. OBLJETNICA OLUJE

Povjesničari i političari o dolasku Srba u Knin: Pomirenje mora ići u samo dva smjera

Foto: PIXSELL
1/5
30.07.2020.
u 10:39

Odnosi Hrvata i Srba u Hrvatskoj bolji su od onih između dviju država, a problem je trenutna vlast u Srbiji

Dan je to kada se s pijetetom prisjeća i ponosno slavi pobjeda, ali i kada se glasnije nego inače traže odgovori na neriješena pitanja. Svake su godine uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, naime, u fokusu javnosti i odnosi između Hrvata i Srba, što je ovaj put još naglašenije zbog špekulacija oko toga hoće li SDSS-ov Boris Milošević nazočiti proslavi Oluje u Kinu, kao i pitanja hoće li Vladin izaslanik u Grubore gdje se obilježavaju stradanja Srba.

Svi imaju pravo na uspomene

No kada se govori o hrvatsko-srpskim odnosima, stručnjaci, povjesničari i državnici naglašavaju da se normalizacija odnosa i proces pomirenja vode na dva kolosijeka te da se samim time moraju analizirati na dvije razine.

– S jedne strane govorimo o odnosima između dviju država, a s druge strane o odnosu hrvatskog i srpskog stanovništva unutar Hrvatske. Odnos Hrvatske i Srbije u ozbiljnom je problemu prije svega zbog trenutačne vlasti u Srbiji gdje predsjednik Aleksandar Vučić i njegovi bliski suradnici već dulje vrijeme vode antihrvatsku retoriku, a dijelom zbog toga i dobivaju izbore. To je potpuno politički neprihvatljivo i toga u Hrvatskoj nema. HDZ je dobio izbore, a Plenković je jasno vodio politiku uvažavanja manjina – govori povjesničar Ivo Lučić, znanstvenik Hrvatskog instituta za povijest i sveučilišni profesor. Dodaje kako je, kada je riječ o odnosima unutar Hrvatske, Vlada i tu napravila iskorak ponudivši manjinama da sudjeluju u vlasti.

– Plenković je pružio ruku, pitanje je hoće li ga s druge strane dočekati pozitivna reakcija ili će ga za ruku ugristi – napominje Lučić te dodaje da je dolazak predstavnika srpske nacionalne manjine u Knin za vrijeme proslave Oluje svakako čin kojim bi se iskazalo poštovanje vrijednosti koje su proizašle iz Domovinskog rata. Da je bilo dobrih poteza kada je riječ o odnosima Hrvata i Srba u Hrvatskoj, no da se moglo učiniti puno više, smatra pak povjesničar i sveučilišni profesor Tvrtko Jakovina.

– Ako vodeći srpski političari ulaze u strukturu vlasti, onda procjenjuju da trenutačna politika ima neki pozitivan trend, no ostaje pitanje osjećaju li se Srbi u Hrvatskoj sigurnima, mogu li se bez straha izjašnjavati o svojoj nacionalnosti, mogu li unatoč tome bez problema dobiti posao... Osobno smatram da tu ima mjesta za napredak te da Hrvatska u tom području kasni barem 20 godina – govori Jakovina, a na pitanje tko je odgovoran kada je riječ o poboljšanju hrvatsko-srpskih odnosa, odgovara – najodgovorniji je onaj tko ima najveću moć.

>> FOTO Prošlogodišnja svečanost na kninskoj tvrđavi povodom Oluje

1/16

– Na normalizaciju odnosa između dviju država Hrvatska može utjecati samo 50 posto, to nije stvar samo hrvatske želje, posebice u vrijeme Vučićeve ideologije. S druge strane, na odnose između Hrvata i Srba unutar svojih granica, Hrvatska može utjecati 100 posto, tim više što srpska manjina već godinama ima manje-više iste predstavnike – poručuje Tvrtko Jakovina te dodaje da je, osvrnemo li se na proteklih desetak godina, “doba propadanja“ hrvatsko-srpskih odnosa bilo u vrijeme Karamarka na čelu HDZ-a te njegove suradnje sa Zlatkom Hasanbegovićem.

Smatra, pak, kako je i sada ključno shvatiti da je primirje postignuto nakon rata jednako važno kao i sama ratna pobjeda.

– Smatram da se u posljednjih 25 godina puno manje radilo na hrvatsko-srpskim odnosima u Hrvatskoj, nego na međudržavnim odnosima. Da se poticala zajednička kultura sjećanja na nevine žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, da se shvatilo da nema “čistih“ ratova čak ni ako su obrambeni te da se ljudski osjećaji moraju odvojiti od politike, onda danas o ovoj temi uopće ne bismo razgovarali. Trebali smo pripadnicima srpske nacionalnosti također dati pravo na uspomene, ali su i oni trebali pokazati da poštuju hrvatski obrambeni rat i Oluju – govori pak saborski zastupnik Bojan Glavašević.

– Što se tiče odnosa među državama, na njima je teško raditi kada je s druge strane netko tko je bio izravni sudionik velikosrpske agresije i tko se do danas nije pokajao za svoje izjave – kaže Glavašević koji smatra da su odnosi između država bili najbolji u vrijeme predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića.

Uspjeh bio kratkog vijeka

Budući da osim Vlade važnu ulogu u stabilizaciji odnosa između dvije države imaju predsjednici, o razvoju hrvatsko-srpskih odnosa razgovarali smo i s bivšim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

– U razdoblju od 2010. do 2013. međudržavni odnosi između Hrvatske i Srbije bili su znatno bolji nego danas. Pritom je ključni faktor bio taj što smo Boris Tadić i ja, kao predsjednici dviju država, imali za cilj popravljanje odnosa u regiji. U tom je kontekstu zatopljenju odnosa pridonio i njegov dolazak u Hrvatsku te posjet Ovčari gdje se ispričao, ali i moj posjet mjestima gdje su ubijeni naši nedužni sugrađani srpske nacionalnosti. Sve to, kao i moje obraćanje u Skupštini Srbije, doprinijelo je kulturnom i gospodarskom napretku u odnosu između dviju država – kazao nam je Josipović te dodao kako se tada činilo da se odnosi nepovratno razvijaju na bolje.

– No pokazalo se da politička postignuća nisu vječna. Krivnja je uvijek podijeljena, no razlog narušavanja odnosa prvenstveno je dolazak nove vlasti u Srbiji, iako je i kod nas u nekoliko navrata bio pokazan manjak spremnosti – smatra Ivo Josipović koji je komentirao i odnose na unutardržavnoj razini.

– Smatram da su odnosi stabilni iako se uvijek mogu popravljati. Štete im, primjerice, oni koji zagovaraju rehabilitaciju ustaštva u Hrvatskoj – zaključuje Josipović.

Ključne riječi

Komentara 47

ST
stefj
11:09 30.07.2020.

Nevjerojatno, Josipović još uvijek vidi U*staše na sve strane. Koji je to odgoj, koja doktrina... A što se tiče Srba u Hrvatskoj ima tu više problema. Imaju isto vodstvo od početka, iz proračuna dobiju ogromne novce, no koliko ti novci stvarno pomažu svima njima? Npr. koliko pomaže Srbima u Hrvatskoj što imaju najskuplje novine na svijetu?... I s Hrvatske strane nikada nije bio problem u komemoracijama, u odavanju počasti žrtvama. Problem je bio i ostao u povezanosti Srba u Hrvatskoj sa službenom ekspanzionističkom politikom Srbije... To se jako dobro vidi kroz npr. djelovanje SPC koji do danas ne priznaju postojanje Hrvatske. NIkada niste od njih čuli da se obraćaju građanima Hrvatske, nego su to uvijek Dalmatinci, Istijani, Slavonci itd...

DU
Deleted user
11:37 30.07.2020.

Hrvati nikad neće zaboraviti tko je 90-ih razarao Hrvatske gradove, a ovi jugofili svoje "bratstvo i jedinstvo" mogu slobodno prodavati u Beogradu i Kragujevcu.

BR
Brandfackel2
11:40 30.07.2020.

Objektivnosti radi, morali ste za izjavu priupitati i ponekog hrvatskog povjesničara. Ovako slušamo samo laži ovih kvazipovjesničara, partijskih aparatčika...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije