Naslovnica Vijesti Hrvatska

Posljednjih pet godina osnovane 63 stranke

Od 2010. zamjetno je bujanje broja novoosnovanih političkih stranaka
11. travnja 2015. u 19:00 33 komentara 2167 prikaza
Ivo Josipović
Foto: Marko Prpić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Osnivam stranku – obznanio je to bivši predsjednik Josipović najavivši da ostaje u političkoj areni, ali tako da će sam stati na čelo neke nove stranačke kolone. A to znači da je Josipovićeva stranka već peta koja će se osnovati ove godine. Jer, u našem Registru političkih stranaka piše da su u 2015. registrirani: Zelinski laburisti – stranka Prigorja, Hrvatska stranka ovršenika i Radnička fronta, dok je nedavno osnivanje svoje stranke iz zatvora proglasio Milan Bandić. Ako Josipovića do svibnja još netko ne pretekne u osnivanju stranke, onda bi njegova u Registru mogla nositi redni broj 148. Sve ovo upućuje na to da je, dok nam je demografski natalitet u padu, politički natalitet u velikom porastu, a od tih više od 140 političkih stranaka prosječan građanin vjerojatno zna za njih jedva 20-ak.

Brisano – 118 stranaka

No, kada se pomnije prouče podaci Ministarstva uprave, dozna se do su od siječnja 1990. do 17. ožujka ove godine u Hrvatskoj bile registrirane 264 stranke (plus Bandićeva i Josipovićeva koje još nisu registrirane), a od tog broja do sada ih je iz Registra izbrisano 118 (40 na vlastiti zahtjev, a 78 po službenoj dužnosti). Od 1990. do kraja 1999. osnovano je njih 112 (najviše ikad upravo 1990. kada je nastalo čak 48 stranaka), a u posljednjih 15 godina (pribroje li se tu još i Bandićeva te Josipovićeva stranka) postali smo bogatiji za 154 nove stranke. U potonjem razdoblju najviše ih je i nestalo sa scene – 89. Dok mnoge stranke traju od 90-ih pa sve do danas, šest ih je ugašeno, a da nisu dočekale ni godinu dana postojanja. Sada je zanimljivo da posljednjih godina jednostavno buja broj novih stranaka. Jer, 2013. registrirano je njih 19. Lani se "rodilo" njih 14, a već sada znamo da se stiglo do pete nove stranke koja će 2015. upisivati kao godinu svog osnivanja. Iako je taj velik broj novih stranaka posljedica i raskola unutar nekih starih većih stranaka, pa je uz daljnje postojeće matične stranke nastajalo i po nekoliko novih, ostaju zanimljiva pitanja – zašto u našoj maloj zemlji ima toliko puno političkih stranaka, zašto posljednjih godina bujaju nove stranke, hoće li građani od toga imati ikakve koristi...?

– Sam broj osnovanih stranaka, politološki gledano, nije problem. Veći je problem što se u nas na parlamentarnim izborima natječe 55-60 stranaka. Ni to ne bi bio problem da stranke koje osvoje manje od 1% glasova na nacionalnoj razini privuku zajedno 7-11% svih važećih glasova te tako doprinose velikom broju nepredstavljenih birača i zamućuju stranačko natjecanje. Novim izmjenama izbornog zakona traži se, ne samo kao dosad od neovisnih lista, nego i od političkih stranka da prikupljaju potpise za kandidaturu, čime se žele povećati troškovi ulaza novih stranaka u natjecanje. Mjera možda smanji broj stranaka, ali ako ni to ne da rezultate, potrebno je postrožiti zakonske uvjete za osnivanje političke stranke (imamo nizak prag od 100 potrebnih osnivača) i nadzirati redovito održavanje stranačkih skupština te potpuno ukinuti državno sufinanciranje izborne promidžbe... – kazao je politolog Goran Čular.

Korist ili šteta

kolaž Nove stranke Imena stranaka 'Hrvatsko' zamijenili ORaH, Živi zid, Hrast... Matej T. Vatovec Matej T. Vatovec Slovenski zastupnik: Ljevica ima šanse za uspjeh i u Hrvatskoj

Nastavio je da građani od samog osnivanja neke stranke neće imati neke velike koristi, no ako pojedine stranke uspiju ostvariti predstavništvo, održati ga i organizacijski se konsolidirati, to ipak može bitno utjecati na dinamiku u stranačkom sustavu, reprezentativnost i način formiranja vlada. Na korist ili na štetu građana, to je već drugo pitanje, naglasio je. Kada je pak riječ o smislu osnivanja stranke za koju gotovo nitko i ne zna, Čular kaže: – Činjenica je da strankama dugo treba dok ih najveći broj građana uopće percipira da postoje. Naš izborni sustav jednostavno ne potiče građane na učenje iz iskustva pa i nakon 25 godina političke prakse koja uvjerljivo pokazuje da najveći broj stranaka koje se natječu na izborima opetovano ne osvaja mandate, te se stranke i dalje natječu, nove im se pridružuju, a građani i dalje za njih glasuju, premda je učinak njihova glasa jednak kao i da nisu izašli na izbore. Ali neka, politika ipak treba biti područje slobode, čak i kada je sloboda neefikasna.

1990. “rođeno” čak 48 stranaka

1990.-2000. 

U prvih deset godina demokracije u našoj zemlji, od 1990 do 2000., u Hrvatskoj je osnovano i registrirano 116 političkih stranaka. No, u istom desetogodišnjem razdoblju iz Registra je zbog prestanka djelovanja izbrisano 29 stranaka, neke čak i nekoliko mjeseci nakon samog registriranja.

2001.-2010.

Druga dekada hrvatske samostalnosti na političkoj nam je sceni donijela još 86 novih političkih stranaka. Ipak, tih je deset godina posebno obilježio trend gašenja stranaka jer su u tom desetogodišnjem razdoblju iz Registra političkih stranaka izbrisane čak – 63.

2011.-2015.

Posljednjih pet godina, od 2011. do kraja ožujka, u našoj su zemlji registrirane 62 političke stranke, a iz Registra ih je izbrisano 26. Godine 2011. registrirano ih je 15, godinu kasnije 12, dok je 2013. upisano njih čak 19. Lani je nastalo njih 10, a ove godine četiri, dok je i peta već na putu.

  • R00kie:

    uz minimalan trud maksimalan profit-moto paazita i uhljeba

  • Gusta magla:

    Sve stranke koje za godinu dana nemaju 5 tisuca clanova odma treba ugasiti. To su samo uhljebi.

  • kajinx:

    Samo 63! To nije ništa. ima nas 4.5 mil. Svaki stanovnik treba imati svoju stranku.