Čelnici država članica EU-a donijeli su u četvrtak u Bruxellesu povijesnu odluku o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji i obećali europsku perspektivu Gruziji. Premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije.
"Prvo odlučili smo Ukrajini dati status kandidata, smatram da je to odlično. To je nešto što sam ja u ime cijele Vlade nastojao poručiti cijelo vrijeme, zagovarao da se to učini, to je jedini logičan odabir u ovim okolnostima. To je važna poruka solidarnosti ukrajinskom vodstvu. Ista takva odluka donesena je i za Moldaviju. Gruziji je izražena spremnost za davanje statusa kandidata sukladno odluci EK", kazao je premijer. .
"Imali smo veliku raspravu o zemljama jugoistoka Europe. Nas nekoliko, a ja moram reći da je Hrvatska bila najveći zagovornik smo uspjeli napraviti formulaciju gdje je Europsko vijeće po prvi puta ovako jasno izrazilo spremnost da BiH dodjeli status kandidata, a za to je potrebno da nas EK izvijesti o onim najbitnijim reformama koje su sadržane u zaključcima Vijeća. To je 14 točaka, a iz njih se treba izvući ono što je najvažnije", kazao je Plenković.
"Za nas je to posebno važno, BiH je naša susjedna država, pola milijuna Hrvata živi u BiH, želimo da i ona uhvati korak s drugima zemljama regije ali isto tako s Gruzijom, Ukrajinom i Moldavijom. Bila je jedna vrlo sadržajna rasprava. Poruka je liderima da se hitno pristupi reformi Ustava i zakona, kako bi se taj ključni preduvjet za izbore koji su u listopadu mogao dovršiti na najbolji mogući način. Gledajući sve okolnosti, ovo je jedan veliki signal pozitivan prema nama susjednoj zemlji", kazao je premijer Andrej Plenković.
Koje su to reforme koje bi BiH morala napraviti među prvima?
"Cijeli ovaj proces oko BiH se intenzivirao zaključcima Vijeća u ožujku, oni postoji i Hrvatska i naša Vlada tražila je posebnu raspravu o BiH. Donijeli smo zaključke, rekli da je tada bila politička kriza, zatražili angažman na najvišoj razini. Charles Michel je preuzeo tu ulogu, otišao u Sarajevo, otišao u sve zemlje regije, doveo ovdje lidere, postigli su jedan dobar dokument koji je kasnije podržao Dragan Čović u ime HDZ-a i koji precizno navodi koje su to reforme, a tu su i ustavna i izborna reforma, ali tu su i pitanja zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa, spominje se i zakon o javnim nabavama koji već i je u parlamentu. To treba biti prioritet. EK će o tome izvijestiti. Izvještaj o napretku slijedi u listopadu tako da je to prva šansa da Komisija da nove signale o spremnosti BiH za korak dalje", rekao je Plenković.
"Sjećate se BiH aplicira kada je Dragan Čović predsjedatelj Predsjedništva BiH 15. veljače 2016. Tada zastupnici, mahom HDZ-a, jedan SDP-a pomažu u tome, Nizozemska je tada na čelu Vijeća i taj važan korak za BiH su u biti radile hrvatske političke stranke uz potporu Hrvatske. Pa smo onda došli u situaciju da idemo korak prema kandidacijskom statusu, mišljenja koja nisu išla 2019. BiH čeka na kandidacijski status. Danas smo je objeručke gurnuli korak naprijed", rekao je.
S obzirom na izbore koliko to može poremetiti taj optimistični kalendar koji ste iznijeli?
"U zaključcima od 12. lipnja stoji 'urgently', a najkasnije šest mjeseci nakon izbora. Vi znate da će parlamentarna Skupština BiH zasjedati do kraja kolovoza. Prema tome imaju dva mjeseca i nije problem ako su se politički dogovorili kada su bili ovdje tih nekoliko točaka, da one zakone koji su spremni, donesu prije. Ja mislim da ako postoji politička volja na strani političkih stranaka ima dovoljno prostora da se ti zakoni donesu", dodao je.
Na pitanje da je Dodik rekao da se ne treba žuriti da ima šest mjeseci vremena, Plenković je rekao: "Pa neka čita pažljivo ovaj dokument, sami su stali iza njega".
U kakvoj je sada poziciji Dragan Čović?
"Njemu i svim strankama koje su okupljene u okviru Hrvatskog narodnog sabora je jako bitno da BiH ide prema EU . Upravo sam i podsjetio da je on bio taj koji je podnuo zahtjev za članstvo, uručio ga tada nizozemskom predsjedatelju 2016. Hrvati u BiH su ti koji snažno podupiru europski put zemlje. Ovi zakoni koji su nabrojeni, ja ne vidim koje bi to bile potencijalne poteškoće u zakonu o sudbenom vijeću, zakonu o tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa, zakonu o javnoj nabavi da bi hrvatske političke stranke i akteri trebali mati nešto protiv donošenja. Dapače, mislim da su oni spremni podržati zakone i ići naprijed, a u političkom smislu treba se maksimalno angažirati da se pripreme za izbore koji su 2. listopada i da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucijama BiH, a ne da im netko drugi to radi, to je glavni problem u BiH", kazao je premijer.
treći HR entitet u EU a ostali u srbiju i tursku,ako žele....