Pitanje kako učinkovito provjeriti reference gospodarskih subjekata iz trećih zemalja na javnim natječajima u Hrvatskoj je kulminiralo uslijed opasnosti da su navedene reference često lažne. Kako hrvatski javni naručitelji i gospodarski subjekti redovito nemaju ni vremena, a ni resursa provjeravati jesu li reference doista lažirane, neprovjerljive licence ponuditelja iz trećih zemalja i dalje su rak rana sustava javne nabave.
Međutim, i ovo će pitanje, prema svemu sudeći, biti anulirano na terenu na kojem se izjednačavanjem pravila štiti zajedničko tržište EU i europski ponuditelji ako se tržište javne nabave EU pod određenim pretpostavkama za ponuditelje iz trećih zemalja - i to sve do reguliranja javnonabavnih sporazuma - zatvori. I to vrijedi za ponuditelje iz članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje nisu potpisnice GPA sporazuma (General Procurement Agreement), kao i na one iz trećih zemalja s kojima sklopljeni bilateralni trgovinski sporazumi nemaju poglavlja o javnoj nabavi.
Pitanje za 2 milijarde eura: Javna nabava u EU ubuduće bez tvrtki iz inozemstva?
Instrument za međunarodnu nabavu sadrži i velik broj ograda čiji je glavni cilj zaštita interesa članica EU, pa će biti zanimljivo pratiti buduću praksu EK. IMN-om se prvi puta stvara obvezujući mehanizam kojim se iz postupaka javne nabave unutar EU mogu isključiti gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje ponuditeljima iz EU onemogućavaju slobodan pristup svom javnonabavnom tržištu.
Komentara 9
Probajte nešto izvesti u Njemačku. Pa javite kako ide
To je pitanje reciprociteta. Kako ti meni, tako i ja tebi. Slažem se sa ovim principom, ali EU to primjenjuje selektivno, kako im politički odgovara. To isto važi i za našu vladu.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Logično, tako je trebalo biti i do sada. Ako su EU tvrtke isključene iz javne nabave kod njih zašto bi njihove tvrtke nesmetano konkurirale EU tvrtkama na tlu Europe.