Kojeg će se datuma održati parlamentarni izbori – 21. lipnja, 28. lipnja, 5. srpnja ili 12. srpnja – predsjednik države Zoran Milanović još se nije odlučio. Treba prvo, kazao je danas u Sloveniji, pričekati da Sabor bude raspušten, što je premijer najavio za ponedjeljak, a nakon toga će, kazao je Milanović, i on postupiti u skladu sa zakonom.
Predsjednik je kazao i da je već razgovarao o tome s premijerom Andrejem Plenkovićem, pitao ga ima li on kakvih preferencija te dobio odgovor da nema. Razgovarat će ovih dana, kazao je Milanović, i s predstavnikom druge velike grupacije i potom donijeti odluku u uskim okvirima koje zakon ostavlja, iz čega je jasno da nikakve specijalne konzultacije na Pantovčaku o izboru datuma Milanović neće imati.
Bernardić bi kasnije datume
– Ali neka prvo raspuste Sabor, pa ćemo gledati da se pomire interesi epidemiološke slike i da Hrvatska dobije relativno brzo stabilnu vlast te da se ne uđe previše u vrijeme kad će veći broj ljudi otići iz gradova – kazao je Milanović.
Drugim riječima, pokušat će spriječiti, kako je sam kazao, ono što se moglo dogoditi na predsjedničkim izborima stavljanjem drugog kruga izbora 5. siječnja, kada je 100 do 150 tisuća ljudi na skijanju, a čime se, kazao je Milanović, svjesno ograničava ljude da izađu na izbore.
– Pokušat ću to izbjeći – kazao je Milanović, iz čega bi se dalo iščitati da je 12. srpnja najmanje mogući datum za izbore jer bi tada veći dio građana već mogao biti na moru. U SDP-u, s čijim predsjednikom Davorom Bernardićem predsjednik države, kako je najavio, planira razgovarati prije odluke o datumu, kažu pak kako njima jedino ne odgovara prvi datum. Iz čega se dade zaključiti da će predsjednik Milanović u konačnici odlučivati između dva datuma – 28. lipnja i 5. srpnja. Koji datum parlamentarnih izbora kome najviše odgovara pitanje je o kojem se politički analitičari ne mogu složiti.
Dragan Bagić drži kako načelno gledajući dulja kampanja uvijek više odgovara opoziciji, a u uvjetima suženih mogućnosti zbog korone dulja je kampanja svakako i u interesu demokratskih izbora. Zbog toga Bagić drži da će se i predsjednik Zoran Milanović time voditi i izabrati jedan od dva zadnja datuma za održavanje izbora, dakle ili 5. srpnja ili 12. srpnja. Dodaje i kako samom HDZ-u nije toliko presudan datum izbora.
– Koliko god je moguće da se u dva-tri tjedna dulje kampanje svašta dogodi što im neće ići na ruku, isto je tako moguće i da opozicija u toj duljoj kampanji napravi velike pogreške – kaže Bagić. Jedan je razlog, nastavlja, zbog čega bi HDZ-u ipak odgovarala prva dva datuma u lipnju za izbore, a to je Miroslav Škoro.
Kome dobra dulja kampanja
– Ne vjerujem u procjene da dulja kampanja odgovara Škori da se stigne organizirati. Što će Škori organizacija kada on na svoje ime i prezime u ovom trenutku ima 10 posto. Što vrijeme bude više prolazilo, sve će se više propitkivati i s kime to Škoro ide, što on to obećava i koji su njegovi planovi i ideje, a to će mu samo škoditi – drži Bagić.
Žarko Puhovski smatra da će predsjednik države odabrati 5. srpnja za datum održavanja izbora jer ga u tom slučaju nitko ne može optužiti da je pomagao nekome ili odugovlačio. No za razliku od Dragana Bagića, Puhovski vjeruje da Miroslavu Škori najmanje odgovara da se izbori održe što prije.
– On mora naći 14 ljudi po svakoj izbornoj jedinici, a bez Mosta, s kojima još nema postignut dogovor, to će teško uspjeti. Prema mojoj procjeni, Most i Škoro zajedno mogu doći i do 20 saborskih mandata. Osim Škori, što skoriji datum ne odgovara ni novoj opciji Stranci s imenom i prezimenom koja je također tek nastala i kojoj treba što više vremena – kaže Puhovski.
Vjeruje i da što raniji izbori najviše odgovaraju ne HDZ-u, već SDP-u koji si sada može dopustiti luksuz da nemilice kritizira Nacionalni stožer civilne zaštite, koji iz dana u dan gubi privlačnost, a da ne snosi nimalo odgovornost za situaciju.
– Tako da bih rekao da što skoriji izbori najmanje štete velikima, SDP-u zbog stožera, a HDZ-u jer na taj način oštećuje Miroslava Škoru – zaključio je Puhovski.
