Ovu reformu osjetit će i mnogi Hrvati u Njemačkoj. Pronalazak stana za najam koji se može financirati od svog rada u Njemačkoj sve više postaje znanstvena fantastika. Pronalazak pristupačnog stana u Njemačkoj za mnoge Hrvate koji ondje rade i žive postaje sve veći problem. Najamnine u velikim gradovima poput Berlina, Münchena, Frankfurta ili Stuttgarta već godinama rastu brže od plaća, a konkurencija za stanove je nemilosrdna. Savezna vlada sada najavljuje veliku reformu zakona o najmu, koja bi mogla donijeti olakšanje milijunima stanara.
Savezna ministrica pravosuđa Stefanie Hubig (SPD) predstavila je nacrt reforme zakona o najmu kojim se želi zaustaviti praksa izbjegavanja postojećih pravila. U fokusu su namješteni stanovi, kratkoročni ugovori i indeksirane najamnine, koje su se posljednjih godina često koristile kako bi se opravdale znatno više cijene.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na namještene stanove, koje mnogi Hrvati iznajmljuju po dolasku u Njemačku. Prema prijedlogu, stanodavci će morati unaprijed i jasno navesti koliki dio najamnine otpada na namještaj. Ako to ne učine, najmoprimac će imati pravo plaćati samo onu najamninu koja bi bila dopuštena za nenamješteni stan. Dodatak za namještaj mora biti razuman, a za potpuno opremljene stanove predlaže se gornja granica od pet posto neto najamnine.
Reforma donosi značajne promjene kod ugovora o najmu na određeno vrijeme, koje su stanodavci dosad često koristili kako bi zaobišli ograničenja rasta najamnine. Prema važećim pravilima, takvi ugovori u praksi su se mogli sklapati relativno lako, bez stroge kontrole razloga i trajanja. Prema novom prijedlogu, ugovor na određeno vrijeme više neće automatski biti izuzet od kontrole najamnine. Iznimka će postojati samo ako je ugovor sklopljen na najviše šest mjeseci i ako za to postoji konkretnan i opravdan razlog, primjerice privremeni boravak najmoprimca zbog posla, stručne prakse ili edukacije.
Ako ugovor traje dulje od šest mjeseci ili ako stanodavac ne može dokazati valjan razlog za privremeni najam, primjenjivat će se sva pravila o ograničenju cijene najma, uključujući i tzv. "kočnicu cijene najma" (Mietpreisbremse). Time se želi spriječiti praksa da se stanovi iznajmljuju u nizu kratkih, formalno „privremenih“ ugovora po sve višim cijenama..
Posebna pažnja posvećena je indeksiranim najamninama, koje se vežu uz inflaciju. U razdobljima snažnog rasta cijena, povećanje najamnine trebalo bi biti ograničeno na najviše 3,5 posto godišnje, čime se želi spriječiti nagli udar na kućni budžet. Uz to, planira se i veća zaštita stanara u slučaju kašnjenja s plaćanjem, kako bi se izbjegao automatski gubitak stana zbog privremenih financijskih poteškoća.
Njemačka već godinama ima tzv. kočnicu cijene najma. Riječ je o zakonu prema kojem u gradovima i općinama s velikim nedostatkom stanova najamnina kod novog ugovora ne smije biti viša od 10 posto iznad lokalne prosječne cijene (tzv. Mietspiegel). Iako zakon postoji od 2015., u praksi se često zaobilazio — upravo zato nova reforma dodatno pooštrava pravila i nadzor.
Njemačka je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj više od polovice stanovništva živi u najmu. Tek oko 47 posto građana posjeduje vlastitu nekretninu, što znači da promjene zakona o najmu izravno utječu na svakodnevni život milijuna ljudi, uključujući i velik broj Hrvata zaposlenih u Njemačkoj. Trenutačno u Njemačkoj živi 414.555 ljudi porijeklom iz Hrvatske, što ih svrstava nadeveto mjesto njemačke ljestvice stranaca.
Za razliku od Njemačke, Hrvatska je među zemljama EU s najvećim udjelom vlasnika nekretnina: oko 90 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitom stanu ili kući, a tek manji dio u najmu. Prosjek Europske unije iznosi oko 68 posto vlasnika, što Njemačku jasno izdvaja kao iznimku — i dodatno objašnjava zašto su rasprave o najmu ondje politički i društveno izuzetno osjetljive
Otvori KEKS Pay
Jedino Bec ima kakvu takvu kontrolu cijena i to je model koji trebaju prekopirati(grad gradi preko 20.000 stanova godisnje), ne trebaju izmisljati toplu vodu