Europa redovito sebe pozicionira kao primjerno mjesto za ulaganje: direktne investicije stranih investitora u EU samo iznose gotovo 10 trilijuna eura, što čini EU najvećim jedinstvenim tržištem na svijetu po broju potrošača. S tim na umu, strane tvrtke uvijek traže najbolje lokacije za rast svog poslovanja, no politička, zakonodavna i administrativna fragmentacija starog kontinenta otežava precizno određivanje koja bi zemlja bila najpovoljnija.
Nova studija mogla bi pomoći u usmjeravanju tih tvrtki u pravom smjeru, jer rangira najbolja i najlošija mjesta za zapošljavanje u Europi. Prema izvješću Conference Boarda – globalne organizacije za istraživanje poslovanja sa sjedištem u SAD-u – odlične vještine, snažna poslovna kultura i relativno umjereni troškovi rada čine Dansku idealnim odredištem za tvrtke koje žele osnovati ili proširiti svoje poslovanje u Europi, piše Euronews.
Sjeverna Europa dominira na listi od top 10 država, uz manje, ali bogate ekonomije koje se ističu u prilagodljivosti i vještinama. Svaka od kategorija rangirana je na skali od 100. Švicarska, na drugom mjestu, bila je jedina zemlja koja je osvojila svih 100 bodova u kategoriji talenata i vještina – iako visoki trošak života predstavlja izazov za tvrtke koje žele zapošljavati tamo. Na trećem mjestu je Irska, slijede Švedska, Finska, Norveška, Island, Nizozemska i Austrija.
Njemačka je jedina ekonomija iz G7 koja je dospjela u top 10. Međutim, izvješće ističe značajne probleme, poput demografski opadajuće radne snage koja prijeti opskrbi radnom snagom, kao i rastuće troškove rada i sporu digitalnu prilagodbu. Zemlja je također posebno loše prošla u pogledu konkurentnosti radne snage (25. mjesto), s drugim najnižim rezultatom od svih 20 najboljih zemalja, iza Portugala (19. mjesto).
Velika Britanija slijedi Njemačku na 12. mjestu, usporena post-Brexit nesigurnostima u regulaciji, kao i kroničnim neravnomjernim regionalnim ulaganjima. Istraživači, međutim, napominju da britansko tržište rada ostaje relativno fleksibilno, podržano dinamičnim stvaranjem radnih mjesta i snažnim sektorom usluga, uz solidnu bazu talenata. „Opći profil je onaj agilnog, ali ograničenog radnog okruženja koje se oslanja na rast temeljen na uslugama i međunarodnim tokovima talenata“, navodi izvješće.
Francuska (18. mjesto) i Italija (20. mjesto) postižu slabije rezultate. Kompetitivnost Francuske ometa njezina rigidnost: „kompleksna regulacija i ograničena fleksibilnost usporavaju brzinu kojom tvrtke mogu prilagoditi i proširiti svoje poslovanje“, rekao je autor izvješća, Robert Maillard, za Europe in Motion.
Italija se čini da se bori na suprotnom ekstremu, sputana izazovima u upravljanju, kvalitetom menadžmenta i sporom inovacijom izvan svojih tradicionalnih industrijskih klastera. „Italija ne oskudijeva vještinama – teško ih je pretvoriti u produktivnost na velikoj skali“, rekao je Maillard. „Slaba digitalna difuzija, demografski pad i problemi u upravljanju sprječavaju snažno industrijsko znanje da se pretvori u širu ekonomsku učinkovitost.“ „Obje zemlje imaju snažan talent i institucije, no strukturne prepreke ograničavaju koliko učinkovito taj potencijal može biti pretvoren u agilnost i konkurentnost“, dodao je.
Cipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska zauzimaju posljednja mjesta, sa manje od 30 bodova.
Organizacija je također upitala šefove ljudskih resursa što zapravo traže u svojim zaposlenicima kada razmatraju premještaj i širenje. Posjedovanje pravih vještina za trenutne i buduće uloge prioritet je (51%), dok visoka produktivnost podržana snažnim tehnološkim sposobnostima (28%) slijedi, zajedno s konkurentnim porezima na radnu snagu kako bi se smanjili troškovi (28%). Jednakost prilika na tržištu rada bila je pretežno odabrana kao najmanje važan faktor među svim navedenim (62%).
Otvori KEKS Pay
