Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Pregled 2015.

Oni su mijenjali svijet u 2015.

Diljem svijeta rade ljudi koji donose svjetlo ne povodeći se za profitom ili ideologijom. Američki magazin Foreign Policy sastavio je listu 100 ljudi koji su obilježili godinu na izmaku
21. prosinca 2015. u 11:00 0 komentara 223 prikaza
Yanis Varoufakis
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Iako se godina koja ide kraju čini mračnijom od mnogih, s ozbiljnim napadom na slobodnu civilizaciju zapadnog svijeta, u mnogim dijelovima planeta rade ljudi koji donose svjetlo razmišljajući vlastitom glavom, ne povodeći se ni za golim profitom, ni za golom ideologijom, ni za luđačkim tumačenjem vjere. Stotina ljudi koji su obilježili 2015. godinu u izboru američkog magazina Foreign Policy pokazuje da se i nerazvijeni svijet mijenja, i to ne zahvaljujući strancima sa zapada, te da i zapad daje ljude koji se ne hvataju u kolo interesa multinacionalnih kompanija i banaka i onda kad štete interesu svih. Oni koji mijenjaju svijet podijeljeni su na vladare i ostale koji donose odluke, izumitelje, zastupnike, umjetnike, iscjelitelje. Naravno, među vladarima je i Angela Merkel, ali ne kao moćna kancelarka koja vuče konce u Europi, nego kao liderica koja je moć iskoristila kako bi u smeće bacila nehumanu politiku prema izbjeglicama, iako je time vlastiti rejting spustila sa 75 posto, što je rekordno za jednu zapadnu zemlju, na 49 posto, no i ta razina za mnoge je, pa i hrvatske političare, nedostižna. Ipak, i hrvatska se vlada na odlasku može pohvaliti ljudskim odnosom prema izbjeglicama. Idući tjedan za Merkel je najveći izazov, stranački je skup njezine stranke CDU-a, u kojoj ima puno članova preplašenih njezinom odlučnošću da ni nakon milijun izbjeglica ne najavi kraj otvorenim granicama.

Nema šale sa Šveđanima

No, magazin među stotinu mislilaca uvrštava i ratne vođe, o čemu bi se dalo puno raspravljati. U tom fahu, nezaobilazan je Vladimir Putin, koji se, apsurdno, bacajući bombe po Siriji uvrstio među mirotvorce, među "good guys" svjetske politike, nakon što je lani zgranuo svijet započevši rat u Ukrajini s tisućama žrtava, novi rat u Europi kojem se još ne vidi kraj. Ipak, ako Rusija zaista dovede do pada ISIL-a u Siriji, Putinu će pripasti zasluge. Među vladare-mislioce, "Foreign Policy" uvrstio je još jednog ratnog vođu, saudijskog princa Muhameda bin Salmana, omiljenog kraljeva sina, koji je pokrenuo vojnu intervenciju protiv pobunjenih šijita u Jemenu kojima, tvrde SAD i Saudijska Arabija, pomaže šijitski Iran. Saudijska Arabija tako je preuzela novu ulogu na Bliskom istoku, no to je uloga u sve širem sukobu između sunita i šijita. Šijiti u Jemenu nisu većina i žele odcjepljenje, a sunitima, tvrdi se također, pomažu i teroristi. Na kraju, Jemen je razoren kao da ondje stoluje ISIL-ov ministar kulturne baštine, baštine za koju je život dao Khaled al-Asaad, arheolog kojeg su ubili teroristi ISIL-a i koji nije napustio Palmiru kojoj je posvetio život. Kako god bilo, ratni vođa, saudijski princ Muhamed ima sve više utjecaja i u zemlji, kontrolira naftnu kompaniju i, prema ocjeni New York Timesa, osvojio je više moći od ijednog princa dosad. Sasvim nešto drugo donosi Švedska: socijaldemokratska šefica diplomacije Margot Wallström na djelu je pokazala kako se bori za ljudska prava: jednog od najvećih kupaca švedskog oružja, Saudijsku Arabiju, prozvala je zbog gaženja ženskih prava. Diplomatski rat završio je tako što je Švedska poništila dugoročni ugovor o prodaji oružja Saudijskoj Arabiji. Švedska ministrica tako je provela u djelo ono što je ovih dana u razgovoru za CNN zatražila feministica Gloria Steinem, da se vanjska politika orijentira i prema ženskim pravima, ne zatvarajući oči u kontaktima sa zemljama u kojima kamenuju žene.

Puno je više stavila na kocku parlamentarna zastupnica u Afganistanu Shukria Barakzai, jer ona o ženskim pravima pregovara s talibanima. Prije godinu dana napao ju je bombaš-samoubojica, no ona ne odustaje i talibanima jasno kaže što im ide, nastavljajući pregovore, inzistirajući na ravnopravnosti. Ravnopravnost traže i homoseksualci u mnogim zemljama, a na iznenađenje mnogih, katolička Irska na referendumu je uvjerljivo rekla "da" homoseksualnom braku. Zasluge za to pripisuju se laburističkom političaru Eamonu Gilmoreu, koji je nakon referenduma proglasio dan oslobođenja za LGBT populaciju. Za svoja prava borila se sama 19-godišnja Afganistanka Sonita Alizadeh, kad je imala 16 roditelji su joj odredili cijenu od 9 tisuća dolara, cijenu mladenke u toj kulturi. Sonita je, po uzoru na Eminema i iranskog repera Yasa, snimila video "Nevjeste za prodaju" u kojem pjeva o tijelu koje se slomilo pod cijenom. I prije godinu dana pustila ga tajno na YouTube. Njezinu skladbu slušalo je 250 tisuća ljudi, pa je dobila stipendiju za studij glazbe i danas je studentica glazbe u SAD-u i aktivistica za ženska prava. Za prava transrodnih osoba zalaže se i Andreja Pejić, top-model rođen kao Andrej u Bosni i Hercegovini. Uspjela je podići osjetljivost na diskriminaciju prema takvima, a u američkom izdanju Voguea bila je prvi transrodni model o kojem se pisalo. Mnogi bi u Zagrebu prezrivo odmahnuli rukom na dosege Bangladeša, koji je u nas sinonim za glad i siromaštvo, ali u toj zemlji, koja još ima 30 posto siromašnih po tamošnjim kriterijima, nisu mijenjali ustav kako bi zaštitili riječ brak, nego kako bi zaštitili prirodu od uništenja, pod vodstvom premijerke Sheikhe Hasine. Bangladešu, naime, zatopljenje prijeti potapanjem teritorija na kojem žive milijuni ljudi, u gusto naseljenoj zemlji sa 170 milijuna ljudi. Hasina je solarnim ćelijama opskrbila sela koja nisu ni priključena na električnu mrežu, a 6 do 7 posto proračuna Bangladeš troši na prilagodbu promjeni klime. Možda poučno za šampione zagađenja koji se upravo na sva usta zalažu za smanjenje zagađenja u Parizu? Još jedna žena, predsjednica Mauricijusa Ameenah Gurib-Fakim, pokušava mijenjati svoju zemlju podižući ulaganja u znanost. Doktorica kemije koja je neočekivano ljetos dobila izbore, nova predsjednica pokreće investicije u bioparkove, u tehnologiju te uz pomoć britanske vlade i Zaklade Billa Gatesa planira uložiti 100 milijuna dolara u znanost, jer, kaže, afričke zemlje ne mogu očekivati napredak ako u znanost ulažu manje od 1 posto BDP-a. Znanstvenici su odigrali i važnu ulogu u postizanju povijesnog nuklearnog sporazuma s Iranom, obojica su bili znanstvenici na slavnom MIT-u, Tehnološkom institutu Massachusettsa. Jedan, Ali Akbar Salehi, vodi iransku Organizaciju za nuklearnu energiju, a drugi, Ernest Moniz, američki je ministar energetike. Pokazalo se da znanstvenici mogu odigrati važnu ulogu u trenutku kad politika odluči što želi postići (dok se u nas misli naopako, da bi stručnjaci trebali odlučivati) i Iranu je ograničena proizvodnja uranija i plutonija, a dvije zemlje trebale bi surađivati i u znanstvenim istraživanjima, od čega bismo svi mogli imati koristi.

Kurdski Obama

Često ipak nije potreban doktorat da bi se vidjelo stvari kako valja, pa tako grčki ekonomist i bivši ministar financija Yanis Varoufakis kaže kako bi desetogodišnje dijete s poznavanjem osnova algebre moglo izračunati da sporazum moćne Trojke, MMF-a, Europske središnje banke i Europske komisije, s Grčkom, ne može dobro završiti. Mjere od kojih financijaši ne odustaju ni dosad nisu dale rezultata jer BDP drastično pada, a Grčka je prisiljena slijediti naputke koje kao da je dao Superhik i sve više uzimati siromašnima. Borba protiv velikih koji prelaze granice proslavila je i povjerenicu za tržišno natjecanje Europske komisije, Dankinju Margrethe Vestager, jer je za zloporabu dominantnog položaja na tržištu optužila i Google i Gazprom te obećala da će nastaviti tako, ne brinući se ni o tome odakle tvrtka potječe niti koliko je velika. Promatrači se nadaju da će to donijeti nešto više mogućnosti manjim kompanijama.

Među prodorne je uvršten i brazilski Dinko Cvitan, glavni tužitelj Rodrigo Janot, kojeg je imenovala predsjednica Dilma Rousseff, a on je uskočio s istragama ne samo u korupciju u državnom naftnom gigantu Petrobrasu nego i u krug najbližih suradnika predsjednice, u Radničku stranku, perjanicu ljevičarske južnoameričke mreže. Sad se već najavljuje opoziv predsjednice. Cijeli niz smjena u svjetskom nogometu izazvala je Loretta Lynch, američka tužiteljica koja je optužila 14 dužnosnika Fife za reket, pranje novca i druga zlodjela, usporedivši ih sa sicilijanskom mafijom, pa ju je njemački Bild hvalio kao onu koja je djelovala na Fifu kao potres. Lynch ne sustaje, kaže da su istrage tek počele.

Dvoje političara s dva kraja Europe pomrsilo je račune i promijenilo političku scenu etabliranim igračima. Jedna je škotska liderica Nicola Sturgeon, koja je laburistima preotela Škotsku, nakon što je na čelu Škotske narodne stranke naslijedila Alexa Salmonda kojega je pomeo neuspjeli referendum o odcjepljenju. Ako ništa, malo je prodrmala britansku političku scenu. Drugi novak na političkom nebu već je preživio i pokušaj atentata, to je kurdski vođa u Turskoj Selahattin Demirtas, kojemu već mediji tepaju nadimkom kurdski Obama. Uspon njegove stranke koja je prešla previsoki 10-postotni prag za ulazak u turski parlament spasio je Tursku od neograničene vlasti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je već imao spreman novi ustav s ovlastima predsjednika kakve neometano koristi već godinama njegov najdraži neprijatelj ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ozakoniti "seksualni rad"

Demirtas govori o temama kao što su ženska prava, prava homoseksualaca, o zaštiti okoliša i nastoji biti posrednik između turske vlasti i kurdskih pobunjenika. Sve zajedno hrabro, baš kao što je hrabra i savjetnica najveće organizizacije za ljudska prava Amnesty Internationala Catherine Murphy koja je nakon dvogodišnjeg istraživanja i razgovora s prostitutkama, liječnicima i drugima došla do zaključka da "seksualni rad" valja ozakoniti, jer, kaže, kazneni zakon nije srebrni metak koji će okončati prostituciju koja je mnogima nužna za preživljavanje. U jednom teškom pitanju aktivistica je uložila trud kako bi došla do u ovom trenutku najboljeg odgovora, jer, kaže, kriminalizirana prostitucija vodi u izrabljivanje i siromaštvo. Nešto drugo misle mnogi drugi, pa su protiv dekriminalizacije ustali mnogi, Meryl Streep, Kate Winslet, Emma Thompson i druge zvijezde. Zvijezdu biotehnologije Ninu Tandon otac je, kad je imala tri godine, naučio kako se kaže "ortopedski kirurg", a sad kao osnivačica tvrtke Epibone iz matičnih stanica proizvodi – nove kosti! Dosad je zamijenjena čeljust svinji, a prvi klinički pokusi očekuju se u roku od dvije godine. Na kraju, među stotinom najzanimljivijih likova ove godine u svijetu je i Helly Luv, čija bi pjesma "Revolucija" mogla označiti ovu godinu, ako kurdski borci, pešmerge, zaista uđu u Raku, u tvrđavu najradikalnijih islamista koje smo do sada vidjeli. Pjesma je, naime, posvećena pešmergama, snimljena je nekoliko kilometara od bojišta, a pop-zvijezda rođena u Iranu koja živi u Finskoj već je dobila i prijetnje smrću. Jer, video je dosad gledalo tri milijuna ljudi, što ozbiljno konkurira radikalskom odsijecanju glava.

 >> Ovo su ljudi i događaji koji su obilježili svijet u 2013. 

>> Za doček Nove godine Zdravko Čolić će zaraditi 100.000 eura, evo koliko će ostali

dugogodišnji prijatelj i suradnik
Zaista tužno: Duško Lokin otkrio pravi razlog zašto nije bio na Kićinu sprovodu
HT e-Liga
INTERVJU
'Nakon uspjeha HT e-Lige, još jače ulazimo u e-gaming segment'
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.