– Što je moralnost u politici? – glasno i jasno je sebe i druge zapitao Vinko Grgić, novi i stari gradonačelnik Nove Gradiške. Odgovor na pitanje je da moralnosti u politici nema, jer da je ima niti bi se Grgić kandidirao na izvanrednim izborima za gradonačelnika Nove Gradiške, niti bi ga birači birali. I to drugi put u istoj situaciji: prvo je uhićen, pa je iz Remetinca dao ostavku kako bi mu bio ukinut istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, nakon čega bi bili raspisani izvanredni izbori, na koje bi on izašao i pobijedio. Prvi put to je napravio u svibnju 2021. kada je pobjedu s više od 60 posto glasova osvojio već u prvom krugu. Do uhićenja 2020. bio je član SDP-a i njihov saborski zastupnik, a po izlasku iz zatvora vratio se u Sabor, ali kao nezavisni. Kao nezavisni je išao na izbore 2021. i 2025., a drugi put je uhićen u veljači ove godine. Sumnjiči ga se za korupciju, opet, a on je iz istražnog zatvora dao ostavku, da bi po izlasku ponovo izvjesio svoju kandidaturu. Ovaj put pobjedu nije odnio u prvom, već drugom krugu, iako su ti rezultati još neslužbeni. No i ovaj put je dobio znatnu potporu birača, kojima njegova optužnica u kraku afere Janaf u kojoj ga Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) tereti da je uzeo mito, kao i USKOK-ova istraga iz veljače ove godine, očito ne smetaju.
E sad, hoće li USKOK reagirati na ovo očito ruganje zakonu, tek će se vidjeti. Jer Grgiću je u veljači bio određen istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, a ta opasnost je prestala onog trenutka kada je dao ostavku. S obzirom na to da će sada ponovo biti gradonačelnik, te da je istraga u tijeku, nije nemoguće da mu USKOK ponovo pokuca na vrata i zatraži novo određivanje istražnog zatvora. Kao što su to svojevremeno učinili u slučaju Ivana Tomljenovića Mime, bivšeg HDZ-ovog načelnika Karlobaga. Njegovo ime se na stranicama novinskih crnih kronika zadnji put pojavilo lani, kada je nepravomoćno osuđen jer je 2023. pokušao otrovati 62 goveda na jednoj ličkoj farmi. No to mu nije bio prvi sukob sa zakonom jer je bio uhićivan i dok je bio načelnik Karlobaga i to više puta. Primjerice, 2013. je u svega četiri mjeseca bio dva puta biran za načelnika općine Karlobag i dva puta uhićivan, a jedno od tih uhićenja bilo je povezano i s prijetnjama općinskom vijećniku i kolegi iz HDZ-a. Kada je prvi put uhićen, Tomljenović je bio načelnik Karlobaga te je završio u istražnom zatvoru.
Kako mu je istražni zatvor bio određen i zbog opasnosti od ponavljanja djela dao je ostavku da bi stekao pretpostavke za ukidanje istražnog zatvora. I nakon toga se ponovo kao jedini kandidat prijavio za izvanredne izbore koji su zbog njegovog uhićenja morali biti raspisani u Karlobagu. Pobijedio je. I onda bio uhićen, praktički dan nakon izbora, jer ga se sumnjičilo da je pokušao doći do informacija o istrazi koja je pokrenuta protiv – njega. Kada je uhićen 2023. nije više bio načelnik Karlobaga, no bio je no bio je predsjednik općinskog HDZ-a Karlobaga. Kako je zbog pokušaja trovanja životinja završio u istražnom zatvoru, Ernest Petry, HDZ-ov ličko-senjski župan, je te 2023. raspustio Općinsku organizaciju HDZ-a Karlobag, dok je protiv Tomljenovića bio pokrenut stegovni postupak.
Iz zatvora na izbore je išao i Matija Posavec, župan Međimurske županije koji je u rujnu 2021. uhićen zbog optužbi za mito i nezakonita zapošljavanja. Da ne bi završio u istražnom zatvoru, na ispitivanju u USKOK-u je dao ostavku. Tada je i priznao djelo, pa ni dana nije proveo u istražnom zatvoru. Suvišno je reći da je premoćno pobijedio na izvanrednim izborima koji su 2021. bili raspisani nakon njegova uhićenja, kao i na onima 2025. Jedina razlika je što je u vrijeme uhićenja bio u HNS-u, a nakon uhićenja je izašao iz HNS-a te je osnovao svoju stranku. Kanije se istina predomislio oko priznanja krivnje, pa je dao novi iskaz u kojem je nijekao krivnju, a suđenje za te optužbe mu je ušlo u završnu fazu na zagrebačkom Županijskom sudu.
Na istom sudu se sudi i Zlatku Babiću, gradonačelniku Kutine. On čak nije ni dao ostavku, kada je uhićen u prosincu 2021. Četiri je mjeseca proveo u Remetincu, a po izlasku se vratio ravno u gradonačelničku fotelju. Optužen je za podmićivanje zastupnika i trgovanje utjecajem, što njegovim biračima očito ne smeta jer je još uvijek gradonačelnik Kutine. Njega je od ostavke spasila odluka Ustavnog suda, nakon ustavne tužbe koju je podnijela njegova odvjetnica Višnja Drenški Lasan koja je tvrdila da on ne mora dati ostavku na mjesto gradonačelnika jer ga dok je u pritvoru mijenja zamjenica. Ustavni sud mu je ustavnu tužbu i usvojio, zauzevši stav kakav je zauzeo u nekim ranijim slučajevima, poput slučaja Marine Lovrić Merzel i Milana Bandića, koji su oboje bili uhićeni dok su obnašali funkcije na koje su izabrani; ona kao SDP-ova županica, on kao gradonačelnik Zagreba, te su iz pritvora dali ostavku na te funkcije, kako bi im prestala vrijediti opasnost od ponavljanja djela kao osnova za istražni zatvor.
U slučaju Zlatka Babića Ustavni sud ponovio je stav iz slučaja Lovrić Merzel 2014. gdje je navedeno da se radi o sistemskoj grešci koja dovodi do diskriminacije pojedinih osumnjičenika koji obavljaju gradonačelničke i slične funkcije. Sukus te priče je, da prema stajalištu Ustavnog suda nisu svi jednaki, što je diskriminatorno jer se pretpostavlja da opasnost od ponavljanja djela, kao osnova za određivanje istražnog zatvora u nekom trenutku prestaje. Osim kada su u pitanju gradonačelnici, načelnici, župani... U njihovom slučaju sudovi su smatrali da ta opasnost postoji dok god obnašaju funkcije na koje su izabrani, pa bi oni zapravo bili prisiljeni dati ostavke, a stav Ustavnog suda je, pojednostavljeno rečeno bio, da nije na sudovima da se svojim odlukama miješaju u izbornu volju građana.
Ustavni sud je u više svojih odluka naveo da se istražni zatvor može zamijeniti nekim blažim mjerama. Poput mjera opreza, kakve su svojevremeno izrečene Bandiću. No i ta mjera, zabrana obnašanja dužnosti je nakon nekog vremena u Bandićevom slučaju ukinuta, pa se on malo po izlasku iz Remetinca vratio u gradonačelničku fotelju. Da bi u njemu opet završio zbog sumnje da je utjecao na svjedoke. No Ustavni sud mu je na koncu i tu dao za pravo, pojednostavljeno, navevši da se on kao optuženik ima pravo braniti kako hoće, što je valjda uključivalo, po stavu Ustavnog suda i povlačenje svjedoka za rukav i pritiske da promijene ranije iskaze. A zašto hrvatski birači već skoro 30 godina na izborima biraju ljude za kojima se vuku korupcijski repovi i zašto im ne smeta birati ljude netom što su izašli iz istražnog zatvora, pitanje je na koje – nema racionalnog odgovora.
Otvori KEKS Pay
ovaj grgić je toliko "pošten" da su ga i iz sdpeja izbacili ... zbog korupcijske afere... a, ipak je "dobar" za gradonačelnika... kako to protumačiti?