Naslovnica Vijesti Zlata vrijedan

Od zaborava spasili lokalne sorte heljde

Na našim poljima uskoro će rasti i varaždinska heljda.
06. lipnja 2018. u 09:01 2 komentara 937 prikaza
Pogledajte galeriju 1/8

Iz života u Šri Lanki u sjećanju joj je ostalo kako je ondje nakon kiše sve bilo lijepo zeleno. U Kini su je impresionirali parkovi i tvornice, Italija je imala svoje posebnosti. Raštrkana po cijelom svijetu, četiri je godine tako živjela Tamara Šabić, po struci inženjerka odjevne tehnologije, žena s perfektnim znanjem engleskog i talijanskoga jezika, zaposlena u Calzedoniji, poznatome talijanskom modnom brendu. A onda je odlučila da je svjetske destinacije bolje zamijeniti – Gornjim Kućanom čiji su žitelji poznati po nadimku kašari zbog uzgoja heljde, odnosno hajdine, kako ovdje zovu tu pseudožitaricu. Varaždinki Tamari, djevojci s asfalta, u odluci da se vrati kući “kumovala” je ljubav s Darijem Pocedulićem, čija je obitelj u poljoprivredi cijeli život i čiji je otac Vladimir na traktoru od svoje petnaeste godine.

Zlata vrijedan Koke u OPG-u Miodraga Deše žive u 'hotelu' na osam kotača

Danas Tamara kaže kako ni trenutak ne dvoji je li ispravno postupila jer sada živi smirenije, radi za obitelj i sebe, a da “potegne” još i više, motivira je opstanak. Primarna je djelatnost njihova gospodarstva ratarstvo pa su na gotovo sedamdeset hektara uz heljdu posijali još i proso, raž, psenoraž, amarant, kukuruz, a od lani i mak i chiju. Kada na njihovim njivama proklijaju biljke o uzgoju kojih su dosta učili na internetu, Pocedulići kažu da susjedi komentiraju: “Kaj su sve pak ovi posijali, kaj pa je sad to?”

1 / 8

Osim uzgoja, imaju i preradu, i to prije svega bezglutenskih žitarica pa proizvode heljdino i amarantovo brašno te kaše od heljde i prosa.

Lani su za 50.000 eura kupili mlin kojim mogu u satu preraditi 50 kilograma zrna. Kupnju im je sufinancirala Županija s 25 posto. Iako iz europskih fondova još uvijek nisu dobili ništa, nadaju se da će se u dogledno vrijeme i to promijeniti, a Tamara je zbog novoga posla završila tečaj za provedbu europskih projekata. Položila je i za mlinaricu, a njezin suprug Dario, po struci tehničar cestovnoga prometa, završio je za voditelja agroturističkoga gospodarstva. Za integralno bezglutensko heljdino brašno jedini su dobili oznaku Hrvatske poljoprivredne agencije “brašno hrvatskih polja”. Tamara i Dario nadaju se kako će za godinu, najviše dvije, postati prvi nositelj certificiranog sjemena autohtone heljde, koji će nositi naziv varaždinska heljda.

Zlata vrijedan Krave ‘francuskinje’ pod videonadzorom, mobitelima prate što se događa u štali

– To je naš krajnji cilj – govore supružnici.

Dok sjedimo u njihovu domu u Gornjem Kućanu, u kojemu žive s Darijevim roditeljima i svojim sinom Jankom, dječakom u dobi od nepunih pet godina, Pocedulići nam govore kako je gospodarstvo osnovano prije dvanaest godina, a prije četiri godine Vladimir ga je prenio na sina Darija.

Iste su godine u suradnji s Agronomskim fakultetom, svojom županijom te Poljoprivrednom savjetodavnom službom “zapeli” na postupku trganja zaboravu heljde, zdrave i nekoć vrlo tražene prehrambene biljke. Ta je suradnja zaokružena kroz VIP projekt koji je 2016. odobrilo Ministarstvo poljoprivrede za revitalizaciju lokalnih sorti heljde u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

OPG JOSIP SLAMA Zlata vrijedan Kamilica s njihovih polja putuje u Češku

Marica Čajevec i Đuro Kobal iz Udruge “Hajdina”, čiji je član i OPG Pocedulić, govore nam kako je VII. osnovna škola iz Varaždina zapravo prva prepoznala opasnost da se tradicijska kultura Kućana i Zbelava, ponajviše vezana uz upravo heljdu, zauvijek zaboravi, zbog čega su 2010. započeli s projektom u koji su kroz ankete i radionice uključili ovdašnji živalj. Ubrzo je osnovana udruga, heljda se vratila na polja, a Pocedulići su ju među prvima počeli opet sijati. U konačnici je koščičjak – autohtono jelo koje se ovdje za Badnjak spremalo od heljdina brašna i kaše, črnog ulja i koščica tikvi – dobilo certifikat i zaštitu u Zavodu za intelektualno vlasništvo.

Pocedulići će uskoro učiti varaždinske srednjoškolce kako se uzgaja heljda, i to na parceli od 17 hektara koja se trenutačno uređuje. Podučit će ih zasigurno kako se sve heljda može iskoristiti pa će im kazati i da su ljuske heljde, dobivene mljevenjem, idealne kao ekološko gnojivo i prirodni herbicid te dobra zaštita od puževa.

biramo najbolji opg Moderna obitelj Nekić: Na mobitelu prate što se događa u staji

Da ne bi bilo kako se Tamara zbog poljoprivrede sasvim odrekla tekstilne proizvodnje, spojila je ona dva svoja znanja u jedno – šiva jastuke punjene ljuskama heljde koje jastuke čine anatomskima, istodobno omogućavajući strujanje zraka. Nametnika ili insekata u jastucima nema jer se ljuske ne dobivaju mljevenjem, već toplim ljuštenjem, što znači da se heljda kuhala pet-šest sati. Vijek je takvih jastuka do pet godina. Pocedulići ih imaju raznih dimenzija, prave i jastuke za trudnice, podloške za ruku za ljude koji su po cijele dane za računalom, jastuke u obliku raznih likova, za djecu... Imaju i maske za oči punjene ljuskama heljde, a kupci najviše traže onu na kojoj piše “Žena, Majka, Kraljica ODMARA”. U Gornjem Kućanu ili Šri Lanki, svejedno.

Proizvodi su im bezglutenski, a mogu se naručiti na internetu

Pocedulići svoju proizvodnju temelje na ekološkoj poljoprivredi, no zbog toga što je njihovo zemljište rascjepkano na čak 150 parcela, ne mogu biti registrirani ekološki proizvođači jer nemaju dovoljno zemljišta u komadu. Prije prerade žitarica nose ih u Županijski zavod za javno zdravstvo, na analizu nakon koje je sto posto sigurno da su njihovi proizvodi bezglutenski. Naručiti ih se može na internetskoj stranici. Dostavljaju se poštom.

– Imamo kupce iz cijele Hrvatske, svih dobi. Mame kupuju naše proizvode kada djeca prelaze na krutu hranu, trudnice i sportaši zbog visokih energetskih vrijednosti, oboljeli od celijakije ili Chronove bolesti zbog karakteristika bezglutenske prehrane – objašnjavaju Pocedulići, ujedno donatori Udruge za autizam “Pogled”.

OPG Mirko Bošković Zlata vrijedan Europa je jako zadovoljna kvalitetom naših šparoga Marko Kozjak, jedan od osnivača tvrtke VeeMee Jednim klikom od trgovine do vrta Želite znati što jedete? Skenirajte kod i otkrijte s kojeg OPG-a stiže

VIP izdvaja za Vas

  • uz_kavicu:

    Bravo! Vjerujem da će ustrajati u svojem poslu i dobro živjeti od njega! Generacije zagoraca su se podigle na hajdinoj kaši i žgancima! Nekada sirotinjska hrana, ali danas smo shvatili njenu vrijednost!

  • Avatar ishmael.
    ishmael.:

    Cestitam! Procitati ovakav clanak je pravo osvjezenje u moru sivila i zutila. Svako dobro! :)