Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 103
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DJEVOJČICE - MAJKE

Neplanirana trudnoća kao dramatična prekretnica u životu

02.12.2008.
u 11:23

Nisam uopće znala da sam trudna jer sam uzimala kontracepcijske pilule pa sam ih zbog nekih reakcija prestala piti te išla na pretrage. Mislila sam da mi “kasni” zbog tih pregleda. Kad sam ugledala rezultat testa za trudnoću, bila sam istovremeno i uplašena i tužna i sretna – kaže dvadesetdvogodišnja Irene Sudar iz Semeljaca kod Đakova, apsolventica Filozofije i hrvatskog jezika na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je u devetnaestoj godini ostala u drugom stanju. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u 2007. u tri rodilišta rođeno je 19 beba čije su majke praktično i same bile djevojčice.

Posljedice odluka
– Pet su beba rodile majke kojima je i samima bilo manje od 15 godina, a 204 bebe rodile su djevojke u dobi od 16 do 19 godina – kaže dr. Nikola Kraljik, voditelj Odjela populacijskih registara Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, te ističe da je i pobačaja bilo dosta. Legalno induciranih, znači prekida trudnoće koje sama žena zatraži, bilo je 513, a od tog broja pobacile su 53 djevojke u dobi od 15 do 19 godina.

– Gledano s medicinskog aspekta, djevojke prije 17. godine nisu ni psihički ni fizički spremne za seksualne odnose te sustavno treba uvoditi zdravstveni odgoj u obvezno institucionalno obrazovanje kako bi se mladi mogli educirati i biti spremni na posljedice svojih odluka – dr. Kraljić.

– Sjećam se tog jutra, dečko i ja u šest sati ujutro buljimo u rezultate testa. Pitao me je što se događa, a ja sam rekla da ćemo dobiti bebu. A onda me upitao znači li plava boja da će biti dječak – sada kroz smijeh priča Irene i govori da nijednog trenutka nije pomislila na pobačaj. I prijateljice su bile iznenađene jer, kaže mlada majka, nitko nije mislio da se to njoj može dogoditi, barem ne prije diplome i financijske neovisnosti. Irene i Darko su sretnu novost njenim roditeljima priopćili na dvadesetu im godišnjicu braka.

– Kupili smo im ručno izrezbarene štapove za starije osobe i Darko im je, nakon što su pitali kakvi su to darovi, rekao da će postati baka i djed – kazuje Irene. Nakon prvog šoka, roditelja su prihvatili njihovu odluku da se vjenčaju i sada su im podrška. Ta je hrabra mlada žena uz podršku, sada muža Darka, za kojega kaže da je “najbolji muž na svijetu, i obitelji, uspjela položiti ispite, priprema diplomski, povremeno radi preko Studentskog servisa, odgaja kćer Lori i živi najbolje što može, a obitelj Sudar trudi se sve to organizirati.

Htjela bih karijeru...
– Da mi se nije dogodila trudnoća, postupala bih racionalnije, vjerojatno do kasnih dvadesetih ne bih razmišljala o djeci, zasnivanju svoje obitelji... Bila bih ambicioznija, htjela bih karijeru. Ovako, najviše na svijetu želim priuštiti Lori sretno djetinjstvo kakvo su meni moji roditelji pružili. Ona mi je na prvom mjestu – kaže Irene.


Sve više porođaja žena u dobi od 30 do 35 godina

U hrvatskim je rodilištima tijekom 2007. godine 1809 rodilja bilo u dobi od 15 do 19 godina, a u pet slučajeva bile su to majke od 14 i manje godina, govore podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Od 41.711 porođaja, koliko ih je ukupno bilo prošle godine u Hrvatskoj, rodilje između 15 i 19 godina zastupljene su 4,34 posto, dok ovih pet najmlađih majki čini 0,01 posto i svedeno je na sporadične slučajeve.

Kako se bilježi sve više porođaja žena u dobi od 30 do 35 godina, tako se smanjuje i broj maloljetničkih porođaja. Taj trend, karakterističan za gospodarski razvijene zemlje, vidljiv je i u nekim posttranzicijskim zemljama, među kojima je i Hrvatska, navodi se u publikaciji Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2007. godine autorice prim. dr. sc. Urelije Rodin, dr. med.

U Hrvatskoj je 1998. godine udio živorođene djece od majki mlađih od 20 godina iznosio 5,25 posto, postupno se smanjivao tijekom desetljeća da bi došlo na lanjskih 4,34 posto. U Sloveniji je taj omjer iznosio 2,18 posto 1998. godine, a 2006. se smanjio na 1,47 posto. Silaznu putanju maloljetničkih porođaja bilježe i Češka, Mađarska te Austrija. Češka je sa 6,67 posto pala na 3,3 maloljetnička porođaja, a Mađarska sa 9,08 posto na 6,14 posto u 2006. godini. (Ro. K.)

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije