Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najveći gubitnici i dobitnici proračuna: Za znanost i obrazovanje 158 milijuna kn manje

Orešković: Uštedjeli smo 2,5 milijardi kuna, a to nije malo. Mislim da smo donijeli balansirani i optimizirani plan
10. ožujka 2016. u 13:16 96 komentara 11771 prikaza
sjednica vlade
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Prijedlog ovogodišnjeg proračuna, koji je Vlada danas uputila u Hrvatski sabor, uravnotežen je, optimiziran i vrlo kvalitetan te bi mogao povoljno utjecati na hrvatski kreditni rejting, ocijenio je premijer Tihomir Orešković.

"Uštedjeli smo 2,5 milijardi kuna, a to nije malo. Mislim da smo donijeli balansirani i optimizirani plan", rekao je Orešković na sjednici Vlade.

On smatra da bi takva proračunska politika, uz Vladine napore za obuzdavanjem deficita i javnog duga, mogla utjecati na hrvatski kreditni rejting.

Premijer ističe da je prvi prijedlog proračuna u mandatu nove Vlade tek početak te da će još kvalitetnija proračunska politika i povećanje efikasnosti uslijediti nakon što se ministri detaljnije upoznaju sa stanjem u svojim resorima.

Prema danas prihvaćenom prijedlogu državnog proračuna za 2016. godinu, planirani su prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde te deficit od 7,5 milijarde kuna ili 2,2 posto BDP-a.  Kada se tome doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 proračunski deficit bit će ispod 3 posto BDP-a.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako se proračun predlaže unutar projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, čemu bi najveći doprinos trebao dati rast osobne potrošnje i izvoza, uz smanjenje stope anketne nezaposlenosti na 15,8 posto i rast zaposlenosti od jedan posto.

Prihodi od 114,9 milijardi kuna veći su za 4,7 posto u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015. godinu, a u odnosu na plan iz listopada 2015. godine koji je usvojila prošla Vlada, veći su za više od šest posto. 

Porezni prihodi bi, prema Vladinoj projekciji, porasli za 1,2 posto u odnosu na 2015. godinu. Najveći prihodi pritom se očekuju od PDV-a, u iznosu od 44,4 milijarde kuna, a svi posebni porezi i i trošarine ukupno bi u državnu blagajnu trebali donijeti 14 milijardi kuna. Prihod od poreza na dohodak, koji ide u državni proračun i prosljeđuje se jedinicama lokalne samouprave, planira se u iznosu od 2,1 milijarde kuna, poreza na dobit od 6 milijardi kuna, dok se od doprinosa očekuje 22,1 milijarda kuna.

Marić ističe da na stopu rasta ukupnih prihoda najviše utječu pomoći, najvećim dijelom iz EU, planirane u iznosu od 9,7 milijardi kuna. 

Ostali prihodi, pak, planiraju se u iznosu od 13,6 milijardi kuna, a od prodaje nefinancijske imovine 603 milijuna kuna.

Rashodi od 122,4 milijarde kuna veći su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na preliminarno izvršenje za 2015. godinu. Rashodna strana nešto je viša u odnosu na plan iz smjernica, a tako je, kaže Marić, zbog doprinosa europskih pomoći te vlastitih i namjenskih prihoda. Napominje da su takvi prihodi i rashodi neutralni u odnosu na deficit jer se izvršavaju za određene namjene. U kolikom iznosu se prikupe, u tolikom se i izvršavaju, kaže Marić.

Ističe pri tome da rashodi iz općih izvora u prijedlogu proračuna iznose 103,4 milijarde kuna i da su zamrznuti u odnosu na preliminarno izvršenje iz prošle godine.

"To znači da nominalni iznos rashoda proračuna iz općih izvora, dakle ono što stvara deficit, nema porasta", ističe Marić.

Podsjeća i da je Vlada u prijedlogu proračuna morala planirati 2,5 milijardi kuna novih rashoda nastalih automatizmom, poput indeksacije mirovina, doprinosa u proračun EU i rasta plaća na osnovi radnog staža za 0,5 posto, rashoda za kamate itd. Uštede su se pronašle racionalizacijama, bez diranja u plaće i mirovine, kaže Marić.

Prema Vladinu planu, na materijalnim rashodima uštedjelo bi se 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna kuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna i rashodima za nabavu nefinancijske imovine 280 milijuna kuna 

Velik dio tih ušteda su strukturne prirode, a ne jednokratne i osjećat će se srednjoročno, naglašava on.

Ministar financija ističe i da je deficit državnog proračuna od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a najniži od predrecesijske 2008. godine.  Dodaje i da je po ESA 2010 metodologiji deficit unutar mastriških kriterija manji od tri posto.

Govoreći o 2017. i 2018. godini, najavio je borbu za daljnje smanjivanje deficita i obuzdavanje "galopirajućeg javnog duga". Već proračunom za 2016. i drugim aktivnostima mogao bi se stabilizirati udio javnog duga u BDP-u, nakon čega bi se trebao smanjivati, kaže Marić.

Naime, prema danas prihvaćenom prijedlogu proračuna, očekuje se da će javni dug već u 2016. zabilježiti smanjenje i iznositi 86,8 posto BDP-a, a na kraju 2018. očekuje se daljnje smanjenje na 84,7 posto BDP-a. 

Manje resorima financija, obrane, znanosti, a više zdravlja, unutarnjih poslova...

Prema korisnicima, najveći bi gubitnici proračuna bili resori financija, obrane, znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava, dok bi najveći dobitnici bila ministarstva zdravlja, unutarnjih poslova, poduzetništva i obrta, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, pomorstva, prometa i infrastrukture itd. 

Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija planiran je iznos od 37,5 milijardi kuna, što je 6,9 milijardi kuna ili 15,6 posto manje nego što je bilo planirano prošle godine. 

Ministarstvu obrane, kojem je planiran iznos od 4,02 milijarde kuna, proračun se u odnosu na prošlogodišnji plan smanjuje za 372 milijuna kuna odnosno 8,5 posto. 

Za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proračunom je predviđen iznos od 41,8 milijardi kuna, što je 102 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na prošlogodišnji plan. 

Za 0,5 posto planirano je smanjenje proračuna Ministarstva socijalne politike i mladih, koje treba dobiti 4,7 milijardi kuna ili 25,7 milijuna kuna manje nego što je bilo planirano 2015. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove je godine u proračunu planirano s iznosom od 13,8 milijardi kuna, što je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za prošlu godinu, dok će Ministarstvo pravosuđa raspolagati s ukupno 2,3 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji plan smanjenje za 135,3 milijuna kuna ili za 5,6 posto. S iznosom od 938,3 milijuna kuna predviđenih za Ministarstvo branitelja, proračun tog resora smanjuje se za 34 milijuna ili 3,5 posto. Za više od deset posto ove se godine smanjuju proračunske projekcije za resore vanjskih i europskih poslova i turizma. Tako je na stavkama Ministarstva vanjskih i europskih poslova planiran ukupni iznos od 602,8 milijuna kuna, što je 89,9 milijuna kuna ili 13 posto manje nego što je planirano 2015. godine, a Ministarstvu turizma proračun bi bio smanjen za 15,4 posto, na 171,6 milijuna kuna (31,1 milijun kuna manje nego prošle godine).   

Među resorima za koje je ove godine predviđeno više novca nego lani najveće se povećanje u apsolutnom iznosu očekuje kod Ministarstva zdravlja. Ovogodišnji proračun za to ministarstvo predviđa iznos od 9,05 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna ili 17 posto više nego što je bilo predviđeno za prošlu godinu. Proračun Ministarstva unutarnjih poslova iznosit će 5,08 milijardi kuna, što je 307,6 milijuna kuna ili 6,5 posto više nego što je bilo planirano prošle godine. Povećanje za više od 300 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnji plan mogu očekivati Ministarstvo poduzetništva i obrta, za koje je planiran ukupni iznos od 1,2 milijarde kuna, što je 378 milijuna kuna ili čak 44,2 posto više nego što je bilo planirano 2015., Ministarstvo gospodarstva s predviđenih 1,8 milijardi kuna dobilo bi 359,8 milijuna kuna ili 24,2 posto više. 

Visok postotni rast, za 32,5 posto ili za 312,2 milijuna kuna, predviđen je i kod Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kojemu je proračunom predviđeno ukupno 1,3 milijarde kuna. Za resor poljoprivrede proračun je namijenio 6,8 milijardi kuna, što je povećanje za 3,7 posto ili 245,3 milijuna kuna više nego 2015., dok s rastom proračuna za 4,8 posto može računati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ukupni proračun tog ministarstva planiran je u iznosu od 6,1 milijardu kuna, što je 277,6 milijuna kuna više. Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u ovoj je godini namijenjen iznos od 944,4 milijuna kuna, što je 103,7 milijuna kuna ili 12,3 posto više nego lani, a porast za 20,2 posto, na 916,7 milijuna kuna, može očekivati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. U apsolutnom iznosu proračun tog ministarstva raste za 154,2 milijuna kuna. Među dobitnicima proračuna je i resor uprave kojemu je s ukupnim iznosom od 373,2 milijuna kuna predviđeno povećanje za 48,9 milijuna kuna ili za 15,1 posto. S otprilike istim proračunom kao što je bilo planirano i lani je Ministarstvo kulture, za koje je ove godine predviđeno 923,9 milijuna kuna ili 418 tisuća kuna manje nego lani. Otprilike na prošlogodišnjoj razini, odnosno s blagim padom, za 0,2 posto ili za 250 tisuća kuna, planiran je proračun Hrvatskog sabora, koji ukupno za ovu godinu iznosi 131,5 milijuna kuna. Proračun Ureda predsjednice Republike Hrvatske planiran je sa smanjenjem za 6,1 posto i ukupno iznosi 38,6 milijuna kuna. Proračun Vlade, pak, uvećan je za 4,2 posto, na 291,3 milijuna kuna.

>> Mirovine branitelja ostaju iste, pogledajte cijeli dokument proračuna

>> Marić: Nema razloga da se netko od ministara osjeća kao pobjednik, a netko kao gubitnik

Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju
  • Avatar NeNormalan
    NeNormalan:

    ni jednom ministarstvu nije trebalo rezati, novac ste trebali namaknuti otpuštanjima i racionalizacijom javne uprave

  • jpavicic:

    Most, Predsjednik vlade i HDZ su najpouzdaniji zaštitnici Ureda bivšeg presdjednika, iako su najavljivali njegovo ukidanje, ma što got bivši predsjednik radio i koju štetu nanosio, pa su mu i u ovogodišnjem proračunu osigurali 800.000 kn.

  • Avatar imalinade
    imalinade:

    Gospodo, ovo drustvo koje vi stvarate je karina.