Bundeswehr trenutno oprema svoju prvu diviziju za punu operativnu spremnost. Očekuje se da će 10. oklopna divizija ove godine uspostaviti neku vrstu napredne pripravnosti. U ovom trenutku, u slučaju vojnog sukoba, najviše bi samo dio divizije bio spreman za djelovanje, navodi FAZ. Zbog ušteda ostvarenih nakon završetka Hladnog rata, njemačka vojska se smanjila. Bundeswehr trenutno ima nešto više od 300 tenkova – od kojih je samo trećina operativna. Godine 1992., bilo ih je više od 4000. Broj haubica također je naglo pao - 1992. bilo ih je više od 3000, a 2021. samo 120. U lipnju 2024. godine, Frank Haun, tadašnji šef kompanije KNDS, rekao je: "Još uvijek možemo braniti Augsburg, ali München i Berlin više se ne mogu braniti." Njemačka će zbog toga možda ovisiti o partnerima, posebice o jedinicama američke vojske koje su tamo stacionirane.
Trenutno se u Saveznoj Republici nalazi oko 38.500 vojnika američke vojske, od kojih je 14.000 na rotacijskoj osnovi. Tu je i oko 10.000 vojnika američkog ratnog zrakoplovstva. Ramstein je dom najvećeg objekta američkih zračnih snaga izvan Sjedinjenih Država, dok je Landstuhl dom najveće američke bolnice u inozemstvu. Kako navodi Europsko zapovjedništvo, svaka jedinica koja je poslana u Njemačku je "borbeno spremna", što znači da se može odmah rasporediti.
Među američkim jedinicama stacioniranim u Njemačkoj ističe se 2. oklopna konjička pukovnija u Bavarskoj, potpuno sposobna za operacije. Ta američka jedinica broji oko 5000 vojnika i više od 300 oklopnih transportera Stryker. Osim onih američkih jedinica koje su u aktivnoj službi u Njemačkoj, američka vojska poduzela je daljnje mjere opreza za mogući sukob. Primjerice, 405. brigada terenske potpore odgovorna je za održavanje šest skladišta u Europi. Dva su u Njemačkoj, u Mannheimu i Dülmenu. U svako od skladišta može se smjestiti kompletna oprema borbene oklopne brigade. Trenutno u Europi postoje dva ovako opremljena skladišta, od kojih je jedno u Mannheimu, a drugo u Poljskoj. Broj operativnih borbenih tenkova koje je američka vojska centralno uskladištila na jednoj lokaciji u Njemačkoj otprilike je jednak broju cijelog Bundeswehra.
Njemačka se ne bi morala oslanjati na Sjedinjene Države samo u slučaju sukoba, već i kada je riječ o njegovom sprječavanju, posebno u smislu odvraćanja. Nakon Hladnog rata, Sjedinjene Države povukle su iz Njemačke sve zemaljske nuklearne raketne sustave dometa između 500 i 5500 kilometara. Međutim, u srpnju prošle godine kancelar Olaf Scholz i tadašnji američki predsjednik Joe Biden dogovorili su se vratiti takve sustave u Njemačku. Još nije odlučeno gdje će točno biti stacionirani projektili.
O novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ovisi i budućnost američkih vojnika u Njemačkoj. Malo prije kraja svog prvog mandata 2020. godine, najavio je da želi povući 12.000 vojnika iz Njemačke, uključujući 2. oklopnu pukovniju. Joe Biden odmah je poništio ovu odluku nakon preuzimanja dužnosti. Trumpov tim dosad nije objavio nikakve službene planove u vezi s američkim vojnicima u Saveznoj Republici za novi mandat. No, navodno bi Trump mogao povući oko trećinu američkih vojnika iz Europe.
GALERIJA Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
od koga bi se to njemačka trebala obraniti? opasnost joj prijeti iznutra, ona je preplavljena strancima koji nisu došli da dižu njemačku već da je crpe. nisu došli graditi već sisati. i bez američkih trupa (otkud sad takav izraz?! do sad su bili savezničke snage..) njemačka ima dovoljno vojske za osnovnu svrhu, odvraćanja (nalazi se usred nato pakta, prvi neprijatelj joj je 1000 km daleko, znači ima vremena za pripremiti obranu. mora poboljšati vojsku, ne dozvoliti da joj upravlja ekipa kao uršula koja ju je uništila, što sad nastavlja kao šefica ek-a.