Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mirovinski fondovi lošim ulaganjem tope mirovine

Mirovinci spašavaju svoje vlasnike – banke, a FGS-ovi onda njihove promašaje. Konverzijom komercijalnih zapisa u dionice fondovi su u samo dva mjeseca izgubili 50 posto vrijednosti tog ulaganja.
01. listopada 2011. u 12:00 43 komentara 77 prikaza
\'28.12.2009., Zagreb - Novcanica od 200 kuna, ilustracija.  Photo: Davor Puklavec/PIXSELL\'
Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Domaća burza u posljednje je vrijeme u stalnom padu, što može opravdati gubitak vrijednosti većine ulagača, no kada su na gubitku mirovinski fondovi koji upravljaju tuđim novcem, i to zbog loše procjene ulaganja, a posebno u dionice za čije se tvrtke unaprijed znalo da love slamku spasa, onda se s pravom postavlja pitanje odgovornosti čelnika tih fondova. Hanfa zato i najavljuje mjere protiv pojedinih mirovinskih fondova.

– Naše aktivnosti tek slijede, poduzet ćemo mjere vezane uz upravljanje rizicima i ulaganja u pojedine dionice - najavljuje predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol. Riječ je, primjerice, o izloženosti fondova prema Ingri, Magmi, Dalekovodu, Luci Ploče, Nexe grupi...

Ingra najupitnija

Sigurno je među mnogim sudionicima tržišta najupitniji potez mirovinskih fondova bila konverzija komercijalnih zapisa Ingre u dionice u vrijeme kada je ta tvrtka već bila u teškoćama. Na toj konverziji najviše su izgubila dva fonda – PBZ CO i ROMF, oko 50 posto vrijednosti u dva mjeseca, čime je, naravno, i nepotrebno izgubljena i vrijednost naših budućih mirovina. Konverzija je obavljena po cijeni od 20 kuna, a sada je vrijednost Ingrine dionice tek oko devet kuna.

– Kakvo je to ulaganje, odnosno konverzija, kada se vrijednost dionice potopi već nakon mjesec dana te kakvi su to fond menadžeri koji čuvaju svoju fotelju tuđim novcem – ističe jedan sudionik tržišta.

No, kada je Ingra u pitanju bio je zanimljiv i početni pristup fondova kada su uložili u komercijalne zapise Ingre koji im je donio prinos od 10 posto, a ne u njihove obveznice na kojima je prinos bio 30 posto. Zanimljivo je što portfelj mirovinskih fondova sve više sliči portfelju njihovih vlasnika – banaka, što može potvrditi tezu koja se provlači već dulje vrijeme, da mirovinci spašavaju portfelje svojih vlasnika. No događa se još podudarnosti, pa su mirovinci, primjerice, uložili u Nexe grupu, koju bi sada spašavali fondovi za gospodarsku suradnju (FGS). A prema nekim informacijama, iako nepotvrđenima, jer ti podaci nisu javni, svoj udjel u tim fondovima imaju upravo i mirovinski fondovi. Izgubljeno je i na Magmi, cijena na burzi njezine dionice je tek oko četiri kune, pa ako se i dogodi stečaj tvrtke, gubitak mirovinaca će se tek nešto povećati. No razlika je što je u vrijeme ulaganja u komercijalne zapise Magme ta tvrtka dobro stajala. Inicijalna javna ponuda dionica išla je s 265 kuna a porasla je i do 350 kuna.

Tajni vlasnici

Najaktualnije je pitanje Dalekovoda, nad kojim je Hanfa provela nadzor, utvrdila tajne vlasnike koji su od 2000. do 2005. preuzimali tu tvrtku, a zbog stjecanja više od 25 posto udjela pet fizičkih osoba i pet tvrtki trebalo je odavno objaviti javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica tvrtke. Kako to nisu napravili tada, Hanfa je naložila da to učine u sljedećih 30 dana. No jasno je da je takvo što teško izvedivo, jer za ponudu je potrebno osigurati novac, pa će se Dalekovod vjerojatno, kao i još 16 tvrtki, naći na listi onih koji tu obvezu imaju, bez zastare. Najveći je problem što u tom razdoblju, dok ne objave ponudu za preuzimanje, nemaju ni pravo glasa na Skupštini. A među onima koji tu ponudu moraju objaviti je i čelnik tvrtke Luka Miličić.

Sada bi, u stvari, mirovinci, koji drže oko 20 posto tvrtke, mogli preuzeti vodstvo i odlučivati o njezinoj sudbini. No kako nam kaže jedan od čelnika fonda, oni ne djeluju zajednički pa ni njima ne odgovara takva situacija. A sigurno im ne odgovara niti zabrana rada Quaestus nekretnina u kojem sva četiri fonda imaju svoj udjel, zajedno oko 35 posto. Prodati ih sada ne mogu iako se tim dionicama nije ionako već dulje vrijeme trgovalo. U svakom slučaju, neka ulaganja jesu bila opravdana i s perspektivom rasta, ali odluke pojedinih mirovinskih fondova u dionice tvrtki koje su ubrzo izgubile na vrijednosti s pravom postavljaju pitanje dovoljne brige za naše mirovine. Dodatno i prevelika povezanost ulaganja i spašavanje njihovih vlasnika.

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    Bitno je da likovi voze jahte (na koje nisu platili poreze), da se pojavljuju na spici i modnim revijama,.....i da foxaju najbolje koke.

  • -obrisani-:

    FONDOVI IZGUBILI 50 % - O tome sam vec odavna pisao i tada dobio 100 minusa na post. - Kako funcionira BURZA. Umjetno napuhavanje dionica i kad dostignu vrhunac MIROVINSKI fondovi kupuju za navecu cijenu a KAPITALISTI prodaju nakon toga ... prikaži još!oga smisle krizu i umjetno ruse BURZU na dno tada prodaju mirob´vinski fondovi a KAPITALISTI kupuju natrag za pola cijene to sto su prodali tako da imaju natrag svoje dionice za pola cijene i novac na bankovnom racunu. Rusenje i dizanje BURZE sluzi za nam PRAZNITI NOVAC U MIROVINSKIM FONDOVIMA a to je kazbjivo i te ljude koji nas varaju TREBA S NJIMA U ZATVOR i PRIMORATI KAPITALISTE da vrate taj novac koji su zaradili PREVAROM. JEDAN PRIMJER DIONICA VOLVO kostala 130 SEC srusili je na 60 Fondovi kupili za 130 a prodali za 60 STO ZNACI da kapitaliste ta dionica nista ne kosta a FONDOVI izgubili 50% Ta dionica na novo ce da se digne na 130 i na novo ce da se srusi TIM sistemom PRAZNE nam novac MIROVINSKIM FONDOVIMA koji bi trebali da rastu a ne da padaju jer da se ne trguje dionicama fondovima za 20 GODINA fondovi bi imali duplu zaradu samo od KAMATA sto nije slucaj Kriminal prve klase

  • scary:

    bolje kasno nego nikad