Vremenske nepogode i različite bolesti ove godine pustoše domaće voćnjake i poljoprivredne usjeve. Gotovo i nema tjedna u kojem se u nekom dijelu zemlje ne pojave nove zaraze ili vremenske nedaće koje pogađaju voćke, povrće i žitarice. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, lani su zbog elementarnih nepogoda procijenjene štete u poljoprivredi iznosile 2,1 milijardu kuna, a kako ova godina proizvođačima očito nije naklonjena, štete bi mogle biti znatno veće.
Problemi su počeli već u siječnju, kad se u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji pojavila karantenska štetočina bilja zlatna krumpirova cistolika. Iako je ona bezopasna za ljude, urod krumpira može smanjiti čak 80 posto. Da bi spriječilo širenje cistolika, Ministarstvo poljoprivrede izdalo je naredbu o njezinu sprječavanju, a koliko je točno štete prouzročila, znat će uskoro.
Sljedeći na udaru bili su voćari, koje je teško pogodio proljetni mraz. Zbog njega se smrzlo više od 80 posto jabuka širom Hrvatske te će, kako prognoziraju u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, urod biti prepolovljen. A osim što će i ove godine očito vladati nestašica domaćih jabuka, one će ponovno biti lošije kvalitete jer su preostalom urodu znatno naštetile visoke temperature. Dr. Ivo Krpina, jedan od većih proizvođača jabuka i član HVZ-a, kaže kako je 40 stupnjeva u krošnjama na jabukama i kruškama stvorilo sunčane ožegline. Zbog njih će, objašnjava, jabuke biti znatno lošije kvalitete te će ih, umjesto na tržnicama, morati po znatno nižim cijenama prodavati industriji.
Visoke su temperature uništile i stotine tona rajčica i krumpira u Ravnim kotarima, a pošteđeni nisu ostali ni povrtlari u Podravini. Bolest palež opustošila je usjeve graha, stradali su i vinogradi i orasi te će prinosi biti upola manji. Manje od očekivanog dat će i pšenica, jer je širom Hrvatske ta žitarica oboljela od smrdljive snijeti i fuzarioze.
Državne službe na teren su poslale stručnjake koji naređuju spaljivanje pšenice zaražene snijeti zbog koje je lani, primjerice, uništeno više od 180 tona za zdravlje opasnog uroda. S obje se bolesti stručnjaci bore već više godina i u njihovo je sprječavanje potrošeno više od 2,5 milijuna kuna državnoga novca. Oštećenim proizvođačima to je slaba utjeha jer štete su posljednjih sezona sve veće, a novac koji dobiju kao naknadu od države sve manje. Voćari, primjerice, ističu kako su za procijenjenu štetu od 50.000 eura za naknadu dobivali simboličnih 1300 kuna. Napominju i kako novca za osiguranje kod osiguravajućih tvrtki nemaju te da bi se takvo što moglo ostvariti samo uz pomoć države. Država pak ističe da bi poljoprivrednicima osiguranje usjeva i voćnjaka trebala olakšavati lokalna samouprava, jer mjerodavno Ministarstvo osigurava isplatu šteta od elementarnih nepogoda. A za navednih 2,1 milijardu kuna štete, lani su osigurali 25 milijuna kuna odštete.
Silvana Lauš-Mrvelj
Otvori KEKS Pay
