Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mi iz gradskih uprava smo pijavice. Uzimamo novac biznisu i red je da nešto i vratimo

Petrinja je čak 8,58 posto proračuna usmjerila ka poticanju gospodarstva. Nezaposlenost se u zadnje dvije godine prepolovila
10. svibnja 2019. u 15:19 2 komentara 1852 prikaza
Petrinja
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Petrinja je od davnina poznata kao grad učitelja, vojno središte, grad prve hrvatske tvornice salame – Gavrilovića, a unatrag tri godine svatko tko dolazi u Petrinju iz smjera Siska upoznat je i s još jednim novim zaštitinim znakom – prekopanim cestama. Na internetu su već legendarne rupe i prekapanja cesta, a sve to jer se već treću godinu u Petrinji radi aglomeracija, rokovi su odavna probijeni i produljivani, izvođači radova su se mijenjali, a kopat će se još.

Politička škola u Kumrovcu INVESTICIJE Samo da Kinezi nakon Kumrovca ne kupe i bivši Trg maršala Tita u Zagrebu

– Prekopano nam je 150 kilometara u gradu. Molim građane za strpljenje sa svime što radimo ovih godina u Petrinji jer ovdje se sto godina ništa nije radilo. To je poput starca koji jednostavno svoje žile nije sto godina održavao, a mi ih moramo obnoviti. Siguran sam da ćemo naći i gospodarsku i političku snagu da izađemo na kraj s time – rekao nam je gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, koji pripada Reformistima i jedini je njihov saborski zastupnik u Saboru u koji je ušao s koalicijske Bandićeve liste.

Petrinja | Autor : Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Valentino Valent u dvorištu svoje kuće napravio je radionicu, ali i edukativni centar     

Petrinjce ljute te prekopane ceste, ljuti to i oporbu, a posljedica, osim samog kopanja i gužvi na cestama, ima još. Zbog kašnjenja radova naplatit će se penalizacija jer riječ je o sredstvima iz europskih fondova. Ta penalizacija ići će na koncu na teret poreznih obveznika Petrinje.

Napadaju novih milijardu kuna

– Priča je da nema tko to raditi, da nedostaju radnici, da je ugovoreni trošak radnika prije tri godine bio puno manji nego danas i da će samo radna snaga na tom projektu u konačnici poskupjeti za 30 milijuna kuna. To se svuda događa na dugotrajnim projektima i tu će država morati intervenirati – napominje Dumbović govoreći o ovom projektu vrijednom 345 milijuna kuna (bez PDV–a), od kojih iz Europske unije stiže 250 milijuna kuna.

Poduzetnici Ostvari svoj san u RH Kako uspjeti u Hrvatskoj? Doznajte kako postati, ali i ostati uspješan poduzetnik

A aglomeracija je samo dio investicija koje Petrinja provodi iz fondova Europske unije. Petrinja i Dumbović napadaju milijardu kuna iz fondova EU do kraja ovog mandata, a oko 700 milijuna je u realizaciji.

– Nema Grada koji je povukao više iz europskih fondova od nas. Trenutačno je 700 milijuna u realizaciji. Ali vidite, 10 posto je našeg učešća što je oko 70 milijuna kuna, i kad građanima Petrinje trebamo objasniti da bismo trebali dignuti 70 milijuna kuna kredita, njima se normalno diže kosa na glavi. No radi se o tome da stvaramo posve novu Petrinju za 21. stoljeće – dodaje Dumbović.

Putem europskih fodova Petrinja će podići društveni i sportski standard građana, popraviti vrtiće, škole, kanalizaciju i vodovod, no čak 30 milijuna kuna iz tzv. Intervencijskog plana odvojeno je za poduzetnike, uključujući i nova zapošljavanja. To će se samo nadovezati na poticaje koje Petrinja gospodarstvenicima pruža posljednjih 5,6 godina, što je dovelo do najnovijeg zaštitnog znaka ovog grada 60–ak kilometara udaljenog od Zagreba.

Petrinja | Autor : Nikola Ćutuk/Pixsell Foto: Nikola Ćutuk/Pixsell Neven Žužić kupio je prostore propalih tvrtki i otvorio pilanu     

Taj zaštitni znak znatno je pozitivniji od rupa na cestama, koje će kad-tad biti ipak zatrpane, a tada će svih 24.000 stanovnika ovog grada, prema popisu iz 2011., dobiti pitku vodu i kanalizaciju.

turizam Mislav Šimatović Visoki porezi koče razvoj turizma

Naime, Grad Petrinja je, prema podacima Ministarstva financija, hrvatski lider među gradovima u izdvajanju proračunskih sredstava za poticanje poduzetništva i gospodarstva. Prvi je po poticajima za gospodarstvo po glavi stanovnika, te je u odnosu na 24.000 stanovnika izdvojio više od 4,5 milijuna kuna za svoje obrtnike i poduzetnike, što je oko 250 kuna po stanovniku i gotovo dvostruko više od drugoplasiranog grada Pule.

No pravi pokazatelj zapravo je taj da je Petrinja čak 8,58 posto svog proračuna usmjerila ka poticanju gospodarstva. Iza Petrinje je, po tom kriteriju, Vukovar koji je izdvojio 3,07 % proračuna za tu svrhu. Vjerojatno je i to pripomoglo tome da se samo u dvije godine na području Petrinje nezaposlenost gotovo prepolovila. Još su u ožujku 2017. na Zavodu za zapošljavanje u Petrinji bile prijavljene 2.132 nezaposlene osobe, a ovaj ožujak ta je brojka bila 1.152 – najmanje od osamostaljenja Hrvatske. U samo proteklih godinu dana 500 je nezaposlenih manje, a dio njih posao je pronašao u jednoj od tri pilane tvrtke NIL–Ž.

Ta se tvrtka prije nepune tri godine preselila u Petrinju kupivši prostor nekadašnjeg Finela, u kojem je uslijed stečaja prestala proizvodnja furnira. Vlasnik tvrtke Neven Žužić kupio je u Petrinji prostore još dvije propale tvrtke te proširio proizvodnju. U Petrinju je Neven stigao s nekoliko desetaka zaposlenih, a danas ih ima oko 200.

Darko Horvat Nacionalno savjetovanje Hrvatska sve zanimljivija investicijska destinacija

– Sve je pozitivno što Grad i gradonačelnik provode – od oslobođenja od plaćanja komunalne naknade, poticaja po zaposlenom radniku nadalje. Zbog toga i jesmo ovdje. Mnogo znači kad Grad pomaže privatnicima u ovom trenutku, ali istodobno HEP poskupljuje električnu energiju za oko 30 posto što je za nas negativno i korak unatrag – kazuje nam mladi poduzetnik Žužić dok nas vodi u obilazak svojih pogona.

Petrinja | Autor : Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Spor države i bivšeg vlasnika Gavrilovića veliki je problem i za Grad Petrinju     

Petrinja je prije pet godina počela s poticanjem svakog novozaposlenog s 500 kuna mjesečno tijekom godine dana, danas je to već 1.500 kuna, a onih 30 milijuna kuna iz Intervencijskog plana omogućilo je da se iznos ove godine popeo na 3.000 kuna mjesečno, dakle u godini dana 36.000 kuna po novozaposlenom. Plan je i da Grad sufinancira sve kamate na kredite koje poduzetnici uzimaju za svoj razvoj kod poslovnih banaka. Sada sufinanciraju 2 % kamata.

– Bez te pomoći ne bi bilo ovakvog razvoja, mi smo praktički spasili od devastacije i bivšu ciglanu koja je prestala proizvoditi, isplaćujemo plaće ljudima koji ovdje žive, uložili smo u ove tri godine 20 milijuna kuna. Mogli bismo mi i više i bolje samo da imamo sirovina. S 200 ljudi mi imamo ugovor s Hrvatskim šumama za 6.000 kubika, što je praktički ništa, a mogli bismo bez problema odraditi 20.000 kubika. I to je problem, vi ne možete planirati ulaganja, ne možete planirati proizvodnju i ne možete potpisati dugotrajne ugovore s kupcima – kazuje Žužić, komentiravši da pojedine tvrtke nezasluženo dobijaju sirovinu dok je gradonačelnik tu odrešitiji.

Poduzetnica ACT Grupa Započeo natječaj za dobivanje podrške društvenim poduzetnicima

Naime, on smatra da centralna država sva područja južno od Kupe smatra svojim kolonijama, a to se najbolje vidi u primjeru šumske mase. Ove se godine recimo u Kotar šumi na području Petrinje ruši čak 80.000 kubika kvalitetnog drveta, kojeg tvrtke s područja Petrinje i Banovine vidjeti neće.

– Mi imamo resurse, a polako postajemo kolonija. Kolonija onih koji se žele razvijati na nama nerazvijenima. Oni su dobili milijune kubika naših šuma i razvijaju sebe, a ne nas koji imamo tradiciju u toj industriji. Nije isto poduzetniku u Petrinji koji je u ratu izgubio svu imovinu ili onome u Poreču ili na sjeveru Hrvatske. A svima su iste početne pozicije te se dalje razvijaju iz resursa s ovog područja. To ne može i ne smije biti tako jer ogromna je razlika živjeti u gradu koji je uništen u ratu u odnosu na grad koji nije izgubio ni crijepa na krovu u tom razdoblju – pojašnjava gradonačelnik, koji je i sam potekao iz poduzetničkih voda.

Stoga je, kaže, brzo i prepoznao ideje mladih poduzetnika koje podržava, a jedan od najboljih primjera je i 34–godišnji Siščanin Mario Franjko, kojem je Grad iznajmio prostor bivše Stolarije gdje se sada lakiraju lajsne koje će završiti u brodu Flying Clipper, najvećem jedrenjaku na svijetu koji se gradi u Brodosplitu.

– Rizik je otvoriti tvrtku, pokucao sam na mnoga vrata i nisu htjeli poslušati moju ideju. Gradonačelnik me saslušao i tako je krenulo. To je jako bitno, kad ti netko pruži ruku – kazuje nam Franjko koji je nakon 12 godina rada u drvnoj industriji uložio tri milijuna kuna u svoju tvrtku Lukas design s ciljem da ponudi uslugu lakiranja gotovih proizvoda, s dodanom vrijednošću.

Zagreb: Premijer Andrej Plenković dočekao predsjednika Državnog vijeća Kine Lija Keqianga Josip Bohutinski Sad imamo priliku privući nove kineske investicije

Ne žele nuklearni otpad

– Vidio sam da postoji potencijal u lakiranju što do sada nitko nije prepoznao. Uzeo sam najmodernije strojeve za lakiranje i one za brušenje s preciznošću u mikron debljine. Grad nam je omogućio najam, zaposlit ćemo desetak osoba, od kojih velik dio osoba s invaliditetom, a zbog toga smo i dobili potporu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) – kazuje nam ovaj mladi poduzetnik koji ima velike planove.

A velike planove ima i Valentino Valent (34), uz majstora Mateja Stanišića koji je u poodmakloj dobi, jedini petrinjski profesionalni lončar. Petrinja je bila poznata po lončarstvu, nekoć je imala na desetke lončarskih radionica, samo ih je u Gajevoj ulici bilo 56. Poznata je i petrinjska autohtona stucka, a danas se uz Valentina lončarstvom u ovom gradu bavi još jedino njegov mentor Matej Stanišić, koji ga je i obučio prije desetak godina. Od tada do danas Valent je u dvorištu svoje kuće napravio radionicu, ali i edukativni centar u koji mu dolaze učenici, korisnici Domova za starije, vrtićanci, ali i turisti.

Petrinja | Autor : Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Lončarstvo ima dugu tradiciju, ali sve je manje majstora     

– Ne znam za statistiku, ali znam iz prve ruke da smo, otkako je obrt otvoren prije 10 godina, uvijek imali podršku Grada, osobito nekoliko posljednjih godina jer svake godine možemo računati na poticaje za tradicijske obrte, a ponekad i za kapitalna ulaganja kad ih imamo. Sad smo došli do toga da od lončarstva može živjeti jedna manja obitelj, iako su svi mislili da je to obrt koji izumire – govori Valentino kojeg smo zatekli dok je pripremao prostor za posjet 70–ak učenika iz Konjščine, koji navraćaju onamo treću godinu. On klincima prezentira, kako sam kaže, rad u blatu, zatim se i sami okušaju u tome, naprave na kolu neku šalicu ili slično, a kad se to osuši Valentino im pošalje njihove radove u škole.

Zlatna obala Hrvatske 'Zlatna obala Hrvatske' Paški, hrvatski i europski san sa demografskom dimenzijom

– Koje dijete ne voli blato – uz osmijeh će Valentino koji je 2015. kupio u Petrinji poveće imanje s namjerom da otvori Muzej lončarstva. Iz Grada su mu obećali potporu, do realizacije Valentinov je zadatak, kazuje, obučiti još kojeg lončara, a interesa među Petrinjcima ima.

Gradonačelnik Dumbović zadovoljan je mladim Petrinjcima, kazuje da u poduzetnicima Grad ima dosta partnera, sve parcele poslovne zone u Mošćenici rasprodane su i očekuje se dolazak nekoliko većih investitora.

– Mi, jedinice lokalne samouprave smo pijavice. Trošimo novac poduzetnika i radnika pa smatram da tim poduzetnicima trebamo vratiti što više novca koji od njih uzmemo. Vjerujem da u tome i uspijevamo, kako bi svima nama u Petrinji bilo bolje – kazuje Darinko Dumbović koji ipak ističe da razvoj Grada koče dvije stvari.

Terakote na Trgu interes za ulaganja Kinezi dolaze! Dok mjerkaju brodogradilišta, u Zadar i Zagorje već ulažu

– Prva je Gavrilović jer je Grad Petrinja talac njegovih problema s državom. Gavrilović je stavio plombu na gomilu nekretnina oko kojih se spori s državom i mi se sada ne možemo razvijati, ne možemo zbog toga ni urediti Trg hrvatskih branitelja. A druga je to što smo postali destinacija državnih frustracija. Država neke svoje strateške dogovore i probleme prebacuje na naše područje, a riječ je o odlagalištu nuklearnog otpada na Trgovskoj gori i gradnji Prihvatilišta za tražitelje azila u Maloj Gorici. Mislim da takav odnos prema nama nije pošten i da to nismo zaslužili – zaključuje gradonačelnik Petrinje.

MiG kojim je prebjegao Rudolf Perešin

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • màrley:

    Ne trebate vi mastati o europskim fondovima, pored svoje bogate zemlje sto su vam je politicari razvalili i opljackali, pa sada mastaju da tako opljackaju i tudje zemlje. To vam je strasno nemoralno, bezobrazno i neodgovorno sto vi govorite. Nisu ... prikaži još!u europski fondovi novci koji vi berete na grani, nego novac poreznih obveznika raskrvavljenih glava na prosvjedima sirom Pariza, gdje je vojska na ulicama, i gdje se riskira grdjanski rat u zemlji radi tih novaca sto se oduzimaju njihovim poreznim obveznicima i slijevaju u EU fondove. I tako u svim ostalim zemljama, Britaniji, gdje grdjani bjeze od EU-ropske unije kao od kuge, Italiji na koljenima u recesiji i pred bankrotom, i svim ostalim zemljama koje moraju njima davati svoje novce. Tako da ako vi mislite da ce vas ovi ljudi vjecno uzdrzvati, to su vase sizofrenije koje vama vasi banditi od politicara obecavaju, sulude i kriminalne radnje van svake pameti, koje nikada nece naci plodno tlo nigdje u zapadnoj Europi.

  • junkerovkaputzapovlačenje:

    a koliko je zaposlenih? koji je iznos poreza po osnovu dobiti uplaćen u petrinji.jasno da je nezaposlenost pala kad je pola ljudi otišlo. ovom metodologijom je cunami u indijskom oceanu bitno poboljšao ekonomiju tih zemalja jer je poginulo 250 000 ... prikaži još!0 ljudi i smanjila se ,,nezaposlenost,,. samo se kod škegre,valentića i ostalih ,,apostola,, snaga ekonomije određuje brojem nezaposlenih.moderna ekonomska znanost promatra broj zaposlenih i njihove dohotke,ali ta ekipa još nije stigla do te razine.