Prije samo 20 godina u Hrvatskoj su žene u prosjeku rađale prvo dijete s 26,1 godinu, a danas prvo dijete rađaju s gotovo 30 godina. Ali za razliku od brzih društvenih i demografskih promjena, otkucavanje ženina biološkog sata ne može se usporiti napretkom medicine i tehnologije pa žene najčešće rađaju jedno dijete i kada bi ih željele imati dvoje ili više. Kada se tome doda činjenica da je Hrvatska u posljednjem valu izgubila zbog iseljavanja 400 tisuća mladih ljudi, ne čudi što smo 2023. imali povijesno najniži broj rođenih (32.170). Kotač vremena ne može se vratiti ni zaustaviti emancipacija žena koje žele prvo završiti fakultet, zaposliti se i steći krov nad glavom, ali odgovorna društva i države ženama, odnosno mladima koji žele biti roditelji maksimalno olakšavaju i u financijskom i medicinskom smislu da se odluče imati djecu dok ne bude prekasno. Ne može biti cilj državama koje kao Hrvatska demografski izumiru da mladi dočekaju 35 godina bez krova nad glavom i pristojno plaćenog posla, koji je većini uvjet da se uopće odluče imati djecu. To što podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da su u 2023. najviše djece rodile majke s višim i visokim obrazovanjem (46%), među kojima je čak 32% žena sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem, ukazuje da se motivacija za roditeljstvo ne smanjuje s obrazovanjem žena. Znanstvena istraživanja i kod nas i u EU pokazuju da velika većina žena i dalje želi imati dvoje djece, pa i najmlađa Z generacija, rođeni između 1997. i 2010. Kod nas otprilike četvrtina pripadnika Z generacije ne želi imati djecu, a u zapadnoj Europi taj je udio veći i iznosi trećinu. No današnji mladi usmjereni na akademske ciljeve suočeni su s egzistencijalnom nesigurnošću, stambenom krizom, izazovima života u digitalnom dobu koji im omogućava virtualna druženja nauštrb onih stvarnih i neobaveznih. Produljena je i otežana tranzicija iz mladosti u odraslo doba, a unatoč životu u liberalnom društvu brojni mladi i kod nas i u razvijenim državama u prosjeku kasnije stupaju u seksualne odnose nego prije.
Majke sve starije, rađaju nakon 30.: Protiv depopulacije besplatnim zamrzavanjem jajnih stanica!
Ženama ne smije biti dilema posao ili privatni život, nego da, ako žele, mogu oboje, no za to im treba više potpore društva, ističe prof. Smiljana Leinert-Novosel, a prof. Velimir Šimunić upozorava da je žena najplodnija s 22 godine, a potom mogućnost trudnoće pada i s 30 godina je ispod 20% u jednom ciklusu
Komentara 46
Ništa od toga ne koristi. Ne treba biti demograf da bi zaključili kako je upumpavanje financijskih poticaja javnim novcem neproduktivna mjera kratkoga daha i tek s povremenim i lokalnim učincima. Umjesto toga već sada treba razvijati političke, gospodarske i društvene strategije koje će Hrvatsku pripremiti za ekonomski i politički opstanak kad nam za 25 godina stanovništvo padne ispod 3 milijuna. Ključ je u smanjenju državnog i javnog aparata i usmjeravanje sve raspoložive radne snage u realni sektor kako bi se smanjila ovisnost o stranim radnicima. Kad ih budemo trebali pola milijuna, biti će kasno.
Karijera? Što znači karijera i uspjeh u životu? Ravnatelji, ministri, velike firme, državne tvorevine dolaze i odlaze. Uspjeh je imati skladnu obitelj, ljubav, vjeru u sebe i djecu koju ćeš odgojiti da budu dobri ljudi. Što znači biti ravnatelj, direktorr neke firme, doktor, šef odjela, ravnatelj klinike, ako te doma za Božić čeka usamljenost ili pas?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ne bu dobro. Kako god okreneš. Svi civilizirani i tehnološki napredni narodni izumiru. Samo se civilizacijsko dno još razmnožava. Nestajemo. Ovo što imamo ne valjda. Poremetili smo prirodni poredak stvari i većina ljudi se ne snalazi.