Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kaptol: Katolici su u Hrvatskoj diskriminirani i ugroženi!

Komisija Iustitia et pax, na čelu s biskupom Vladom Košićem, u pismu ističe da ne mogu prihvatiti prešutno prihvaćanje podcjenjivanja vjernika
28. lipnja 2011. u 10:20 900 komentara 1738 prikaza
'04.06.2011., Trg bana Jelacica, Zagreb - Papa Benedikt XVI se nakon susreta s predstavnicima kulture, akademske zajednice, civilnog drustva, politike, diplomatskog zbora te poglavarima vjerskih zajed
Foto: 'Zeljko Lukunic/PIXSELL'

Tri tjedna nakon papina posjeta Hrvatskoj, hrvatski biskupi zatražili su intervenciju državnih tijela koja su, tvrde, propustila adekvatno, po službenoj dužnosti, odgovoriti na “otvorene izričaje netrpeljivosti i nasilja prema katolicima”! Katolici su diskriminirani i ugroženi, zaključuje Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije na čelu s biskupom Vladom Košićem. Netrpeljivost je baštinjena, kažu, iz vremena komunističkog totalitarizma i narasla je u vrijeme papina posjeta.

Prema Crkvi, državna tijela trebala su reagirati onako kako su reagirala kada se radilo o pravima drugih ugroženih. Katolici se bez argumenata proglašavaju nazadnima, kažu i pozivaju institucije da ne budu pristrane i da paze na dostojanstvo i pravo katolika na življenje svoje vjere. Na što točno ciljaju biskupi, pokušali smo doznati u razgovoru s tajnikom Komisije dr. Gordanom Črpićem, ali ostali smo bez konkretnog odgovora. Črpić kaže da je povod bio “čitav niz momenata u posljednje vrijeme, posebno prije i poslije papina dolaska”.

 – Kada bismo riječ papa zamijenili riječju ‘veliki rabin’ ili ‘episkop’, vidjeli bismo o kojoj se konotaciji radi i državne institucije sigurno bi prepoznale da se ne radi samo o slobodi govora nego o vrijeđanju i omalovažavanju. Po katolicima može ošinuti tko i kako želi, o pitanju vjerskih načela, moralnog nauka... Kako se nekome može reći da je primitivan ako izražava svoje stavove? – kaže. Iustitia et pax tvrdi da se katolici u Hrvatskoj ne boje nikakve argumentirane javne rasprave ili kritike, ali “nikako ne mogu prihvatiti da se prešutno prihvaća njihovo omalovažavanje bez reagiranja nadležnih institucija”.

– Postoji fakt da su statistički katolici većina, ali sociološki manjina u društvu, tj. da postoji intervenirajuća varijabla koja ureduje da to ne bude tako. Naime, ako je 80 posto katolika u društvu, onda bi 80 posto zastupnika trebali biti katolici, 80 posto na javnoj televiziji i u javnim poduzećima, jer bi zastupljenost po zakonu velikih brojeva trebala biti takva. Ako nije takva, onda treba dokazati da postoji katolički gen koji je degeneričan, što će teško dokazati ili se radi o nečem drugome – tumači Črpić. U vrijeme papina posjeta gotovo da i nije bilo iole kritičkog teksta u hrvatskim medijima, s rijetkim izuzecima, dapače, bilo je kritika da je zaboravljeno objektivno izvještavanje. Otvorenog protivljenja posjetu bilo je vrlo malo, tek mala grupica prosvjednika, bilo je kritika na kršćanskom portalu Križ života, a od istaknutijih tu je Neven Barković, koji je osnovao grupu Nisam vjernik na fejsu, kako bi potaknuo građane da na popisu stanovništva iskreno kažu da nisu vjernici ako to nisu. Barković kaže kako mu nije jasno o čemu biskupi govore jer o diskriminaciji katolika u zemlji u kojoj Crkva dobiva stotine milijuna iz proračuna ne može biti riječi.

– Posebno zabrinjava što se sad spominje i da bi se ljudi trebali zapošljavati ovisno o tome jesu li katolici, pa to podsjeća na vjerske države – kaže Barković. Ističe da naši biskupi žele pokazati da su veći katolici od pape, pa na hipodromu papa govori o zaštiti obitelji, a biskupi odmah žestoko traže zakonsku zabranu abortusa. Pučki pravobranitelj Jurica Malčić, koji odnedavno služi i kao glavna obrana od bilo kakve diskriminacije, kaže kako nikakva nasilja prema katolicima nije primijetio, a nitko mu nije ni prijavio takav slučaj. Slično komentira i SDP-ovka Željka Antunović, koja govori o vlastitom iskustvu jer je praktična vjernica.
– Nikad nisam doživjela ništa što bi nalikovalo na diskriminaciju – kaže.

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas