Ostajem kod svih svojih ranije iznesenih obrana u ovom postupku. Izmijenjenu optužnicu odbacujem jer inkriminacije nemaju nikakve veze sa mnom - kazao je Božidar Kalmeta, bivši HDZ-ov ministar iz Vlade Ive Sanadera, optužen u aferi HAC -Remorker.
Obranu je iznosio na zagrebačkom Županijskom sudu, ponovo i to nakon što je USKOK, opet izmijenio optužnicu protiv njega i njegovih suoptuženika. Riječ je o ponovljenom suđenju za optužbe iz 2007. i 2008., a prva optužnica podignuta je 2016. Osim Kalmete, krivnju su u svojim obranama ponovo zanijekali i njegovi suoptuženici Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele i Sandro Vukelić. Svi oni su ostali kod svojih ranije iznesenih obrana, a Livaković i Mikulić su i matematički analizirali sume koje se inkriminiraju u optužnici.
Kazali su da su tu analizu napravili na temelju nalaza knjigovodstveno-financijske vještakinje te presuda nakon priznanja krivnje nekim njihovim bivšim suoptuženicima koje Mikulić zove pokajnicima. Iz njihovih analiza, kako su kazali, proizlazi da nitko od optuženika nije mogao primiti nikakav novac. Uglavnom, Livaković je u nadopuni svoje obrane naveo kao nema niti jednog dokaza da je on na nekog utjecao ili ga nagovarao da njemu omogući nepripadnu financijsku korist od preko 10 milijuna kuna. - Izmijenjena optužnica je loše izmišljena konstrukcija - zaključio je Livaković na koncu nadopune svoje obrane.
Njegova obrana je najavila i da će tražiti nadopunu dokaznog postupka odnosno da će sudu priložiti, ono što su oni nazvali mapom imovine Josipa Sapunara, koji je od optuženika postao svjedok u ovom postupku, a nakon što je priznao krivnju i nagodio se s USKOK-om. Prema optužnici, trag izvlačenja novca iz HAC-a preko tvrtki Igora Premilovca, staje upravo kod Sapunara, a vjerodostojnost njegovih iskaza propitkivao je i Mikulić.
- Zanimljivo je da čovjek ne zna koliko je velik stan u kojem živi, koji ne zna što sve ima od imovine, u svojim iskazima na sudu točno zna koju sumu je kome dao i to nakon što je priznao krivnju i nagodio se s USKOK-om - kazao je u nadopuni svoje obrane Mikulić.
Izmijenjenom optužnicom Kalmeta se tereti da je za Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka 2007. i 2008. od Fimi medije naručio izradu filma Prometna renesansa Hrvatske, za potrebe političke promidžbe 2007. iako financiranje političke promidžbe iz državnog proračuna nije bilo dozvoljeno, no zato se više ne tereti da je dio od oko 15 milijuna kuna koji su preko tvrtke Remorker izvučeni iz HAC-a završilo u njegovom džepu. Ranije ga se teretilo da je od novca izvučenog iz HAC-a imao nepripadnu imovinsku korist od malo više od 500.000 eura, sada se tereti da je nepripadnu imovinsku korist imao samo vezano za Luku Gaženica i to od 222.222 eura. Izmijenjenom optužnicom Kalmeta se tereti da je kao ministar zlorabio položaj i ovlasti te tako omogućio Zdravku Livakoviću da od novca koji je izvučen iz HAC-a preko Remorkera, dobije oko 10 milijuna kuna. U prijašnjoj optužnici, Kalmeta se teretio da je i on dobio dio od tih 10 milijuna kuna, odnosno 1,4 milijuna eura.
Prva optužnica podignuta je u studenom 2016., a prva nepravomoćna presuda koju je Vrhovni sud kasnije dijelom ukinuo, donesena je 2019. Ponovljeno suđenje je počelo 2023., a optužnica je te godine također činjenično mijenjana. USKOK tvrdi da je novac izvučen iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta, te da je iz Vijadukata preko Remorkera izvučeno oko 1,5 milijuna eura, od čega je Livaković protupravno zadržao skoro 1,4 milijuna eura, dok je Kezele protupravno zadržao oko 100.000 eura. U tom djelu Kalmeta se tereti da je iskoristio svoj položaj kako bi drugima omogućio da steknu znatnu korist. U točci dva ga se tereti da je protupravnu imovinsku korist pribavljao i sebi i drugima, pa je on protupravno stekao 222.222 eura. Za isti iznos se terete i Livaković i Sandro Vukelić. Kalmeta je optužen i da je osiguravanjem posla Fimi mediji za izradu filma Prometna renesansna Hrvatske, proračun oštetio za 81.247 eura, a tužiteljstvo je vezano za taj iznos u ime države postavilo imovinsko - pravni zahtjev.
Tijekom prvog suđenja, Kalmeta se teretio da je bio na čelu organizirane kriminalne skupine koja je iz HAC-a i HC-a izvlačila novac. No nepravomoćno su u rujnu 2019. i on i suoptuženici mu oslobođeni tih optužbi jer je sud smatrao da USKOK svoje tvrdnje nije dokazao. Utvrđeno je da je novac izvlačen iz HAC-a i HC-a no trag tog novca je stao kod Josipa Sapunara koji je priznao krivnju te je kao i Ivan Berket u tom postupku osuđen na temelju sporazuma o krivnji. Osim Kalmete, za udruživanje u kriminalnu grupu optužbi su bili nepravomoćno oslobođeni Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele, Miroslav Bunić, Sandro Vukelić, Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević. Mikulić, Boban i Kezele nepravomoćno su osuđeni zbog izvlačenja novca iz Viadukta, a Mikulić i Boban i zbog toga što je Viadukt preko jednog trgovačkog društva Bobanu sagradio kuću koja mu je oduzeta. Mikulić je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, Boban na dvije, a Kezele na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora. Oduzeta im je i nepripadajuća imovinska korist od oko tri milijuna kuna. No Mikulić, Boban i Kezele su se žalili, a tu žalbu je 2022. usvojio Vrhovni sud. Ukinut je osuđujući dio u odnosu na njih, te oslobađajući u odnosu na Kalmetu.
Svjedočanstvo branitelja Zorana Šorlija nakon presude Željku Travici: 'Mogao je i reći gdje su nestali pokopani jer on to zna'