Mirovinski fondovi u Hrvatskoj velik su nacionalni bazen štednje. Imovina oko 2,4 milijuna članova obveznih mirovinskih fondova danas je vrijedna oko 26,5 milijardi eura, a usto je oko 1,4 milijarde eura u dobrovoljnim fondovima s oko pola milijuna članova. U fondove drugog stupa danas se tijekom godine slije oko 1,7 milijardi eura doprinosa. Može li se, odnosno kako se taj kapital može bolje i više iskoristiti u hrvatskom gospodarstvu pitanja su koja su kao središnju temu jučer održanog Poslovnog foruma odabrali u Udruzi Hrvata iz Bosne i Hercegovine Prsten.
Razuman odnos rizika i prinosa
"Kapital neće doći tamo gdje nema kvalitetnih projekata. Mi ne upravljamo milijardama eura, ali imamo ideje i vidimo se kao most između kapitala i poslovnog sektora", uvodno je istaknuo predsjednik Udruge Draženko Mamić. Ukazujući na tu sponu, Petar Ćorluka, predsjednik Prstenova Kluba poduzetnika, naveo je kako Klub broji tristotinjak poduzetnika, od čega 278 u Hrvatskoj. Uz ukupno dvije milijarde eura prihoda oni ostvaruju više od 220 milijuna eura dobiti, a prosječna plaća oko 12,5 zaposlenih viša je od nacionalnog prosjeka, kaže.
Kapital iz mirovinskih fondova i danas, osim državnih obveznica, stoji iza niza kompanija iz raznih sektora, od turizma i industrije do poljoprivrede i energetike. S prilagodbama regulatornog okvira danas su dio njihova portfelja i nekretnine, kao i fondovi rizičnog kapitala putem kojih se neizravno podržavaju manji projekti, koji pojedinačno možda nisu dovoljno veliki.
"U svim tim granama dugoročni smo partneri rastu kompanija. No, ono što poduzetnički projekti trebaju imati da bi bili investibilni za mirovinske fondove, svakako je i razuman odnos rizika i prinosa, kao i profesionalno upravljanje i spremnost na transparentnost. Ukratko, fondovi mogu ulagati više u hrvatsko gospodarstvo, ali za to su potrebni projekti koji su u skladu s investicijskom logikom", neki su naglasci koje je u izlaganju pred okupljenim poduzetnicima, ali i predstavnicima Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, iznio Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a, društva za upravljanje AZ fondovima.
Spektar interesa
Govoreći o glavnim sektorima koje mirovinski fondovi danas identificiraju kao one kod kojih je potreba za kapitalom očita i koji su im potencijalno zanimljivi, Buk je pritom izdvojio tri: energetika, infrastruktura i hrana. Kad je riječ o energiji, ponajprije podcrtava obnovljive izvore energije, mreže, skladištenje te energetsku učinkovitost. Dodao je kako u perspektivi i nuklearna energija, ako, odnosno kada, to pitanje konkretnije bude na stolu Vlade, svakako može biti pogodna vrsta projekata i za mirovince.
Hrana se, pak, kao fokus nameće s obzirom na sve veći značaj u pogledu ciljeva samodostatnosti. U pogledu infrastrukture, pak, spektar interesa načelno seže od logistike do cesta i pruga, ali to podrazumijeva strukturirane projekte u smislu jasnoće definiranja povrata, odnosno isplativosti. "Mi smo profesionalni upravitelji fondova koji ponajprije moraju raditi u korist naših članova", podcrtao je Buk.
Na tom tragu su i opaske ministra financija i potpredsjednika Vlade Tomislava Ćorića koji se držao realnih okvira u vezi s kapitalom mirovinskih fondova i mogućih državnih projekata. Kao član Vlade, od mirovinskih fondova pri ulaganjima očekuje samo ono i onoliko koliko je u skladu s pravilima struke profesionalnih investitora, poručio je.
Otvori KEKS Pay
