Dok Rusija svake godine 1. lipnja obilježava Međunarodni dan djece kao dan posvećen zaštiti prava najmlađih, organizacije za ljudska prava upozoravaju da se ruska djeca sve više nalaze pod političkim, ideološkim i pravosudnim pritiskom.
Prema novom izvješću Amnesty Internationala, ruske vlasti posljednjih godina sustavno pretvaraju obrazovni sustav u alat za širenje državne propagande i promicanje proratnih stavova. Organizacija tvrdi da su škole dobile zadatak širiti sadržaje koji opravdavaju državnu politiku i rat u Ukrajini, dok se učenicima sve manje ostavlja prostor za razvoj kritičkog mišljenja, piše Moscow Times.
Posebnu ulogu imaju obavezna ili gotovo obavezna tjedna predavanja pod nazivom "Važni razgovori", uvedena nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Kroz njih se učenicima prenose poruke o patriotizmu, tradicionalnim vrijednostima i državnoj politici. Sličan program uskoro bi trebao biti uveden i u ruske vrtiće.
Uz ideološki sadržaj, sve veći naglasak stavlja se i na militarizaciju obrazovanja. Vojnici i veterani rata u Ukrajini redovito posjećuju škole, drže predavanja i sudjeluju na školskim svečanostima. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin prošle je godine izjavio da bi ratni veterani trebali predavati u "svakoj školi", naglašavajući kako njihova iskustva trebaju biti iskorištena za odgoj djece.
U nekim slučajevima škole su surađivale i s kontroverznim pojedincima povezanim s ruskim vojnim formacijama. Jedna škola u Sankt-Peterburgu zahvalila je Alekseju Milčakovu, vođi paravojne skupine Rusič, na doprinosu domoljubnom odgoju učenika. Ruske vlasti paralelno razvijaju i programe povezane s vojnom tehnologijom. Učenicima se omogućava učenje upravljanja dronovima i razvoj softvera za bespilotne letjelice. Prema odluci predsjednika Vladimira Putina, djeca i mladi u dobi od sedam do 18 godina od ove godine mogu sudjelovati na nacionalnom prvenstvu u upravljanju dronovima.
Istodobno, istraživanja pokazuju rast nasilja nad djecom. Prema analizi neovisnog portala Vjorstka i Sveučilišta u Helsinkiju, tijekom 2023. godine zabilježeno je gotovo 11.000 slučajeva fizičkog nasilja nad djecom i adolescentima, što predstavlja porast od 50 posto u odnosu na godinu ranije.
Putin spoke about "traditional family values" and urged Russians to have more children.
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 1, 2026
We know why he wants more children - the supply of cannon fodder for the frontlines is running out. There is also a growing labor shortage, which is why people in Russia have started talking… pic.twitter.com/liCQU3QCXo
Analizom više od 5.500 kaznenih predmeta utvrđeno je da se najmanje polovica slučajeva odnosi na obiteljsko nasilje, dok se većina incidenata događa unutar doma. U 52 posto slučajeva počinitelj je bio član obitelji, a muškarci čine više od 70 posto počinitelja. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da Rusija još uvijek nema sveobuhvatan zakon koji bi kriminalizirao obiteljsko nasilje.
Posebnu zabrinutost izaziva i postupanje prema ukrajinskoj djeci. Neovisno istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda navelo je kako je Rusija od početka invazije prisilno deportirala ili premjestila tisuće ukrajinske djece na svoj teritorij ili u okupirana područja. Do ožujka 2026. potvrđeno je više od 1.200 slučajeva, dok ukrajinske vlasti procjenjuju da je riječ o više od 20.000 djece.
Zbog navodnih nezakonitih deportacija Međunarodni kazneni sud 2023. godine izdao je naloge za uhićenje predsjednika Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marije Lvove-Belove. Moskva odbacuje optužbe i tvrdi da su djeca premještana radi njihove sigurnosti. Organizacija Memorial upozorava i na sve češći politički progon maloljetnika. Prema njihovim podacima, najmanje 124 djece i tinejdžera trenutno je izloženo politički motiviranom progonu, a njih 107 nalazi se iza rešetaka.
Jedan od najpoznatijih slučajeva je Arsenij Turbin, koji je imao 15 godina kada je stavljen u kućni pritvor, a kasnije osuđen na pet godina maloljetničke kolonije zbog navodnog članstva u Legiji slobode Rusije, skupini koja se bori na strani Ukrajine. Turbin odbacuje optužbe. Sličan slučaj je i Jegor Balazejkin, koji je sa 17 godina osuđen na šest godina zatvora zbog pokušaja paljenja vojnih ureda za novačenje u znak prosvjeda protiv rata. Obojica su uvršteni na ruski popis "terorista i ekstremista".
Prema podacima organizacije OVD-Info, samo tijekom 2025. godine na taj je popis dodano 356 maloljetnika, što je dvanaest puta više nego 2021. godine. Dok ruske vlasti poručuju da zaštita djece ostaje jedan od prioriteta države, organizacije za ljudska prava upozoravaju da se upravo djeca sve češće nalaze u središtu ideoloških kampanja, represivnih mjera i posljedica rata koji traje već više od četiri godine.
Otvori KEKS Pay
