Siromaštvo u Njemačkoj ponovno raste i dosegnulo je najvišu razinu u posljednjih pet godina, pokazuje novi Izvještaj o siromaštvu koji je objavio Paritätischer Wohlfahrtsverband. Prema podacima iz izvješća, čak 13,3 milijuna ljudi u zemlji živi u uvjetima relativnog siromaštva. U izvještaju se navodi kako je tzv. „relativna dohodovna siromaštvo“, odnosno situacija u kojoj građani zbog niskih prihoda ne mogu sudjelovati u standardnim društvenim aktivnostima, porasla na 16,1 posto, što je razina usporediva s onom iz 2020. godine. „Radi se o najvećoj razini siromaštva u posljednjih pet godina“, navodi se u analizi izvješća, koje prenose njemački mediji.
Podaci pokazuju izražene razlike među skupinama stanovništva. Žene su i dalje češće pogođene siromaštvom nego muškarci – 16,7 posto u odnosu na 15,6 posto. Posebno ranjiva skupina su starije žene. U dobi iznad 65 godina stopa siromaštva iznosi 21,3 posto, što znači da je „više od svake pete žene u mirovini pogođeno siromaštvom“, navodi se u izvješću. Kod muškaraca iste dobi udio iznosi 17,3 posto. Još izraženija razlika vidljiva je kod osoba starijih od 75 godina, gdje žene ostaju znatno ranjivije od muškaraca. Izvještaj upozorava i na visoke brojke među mladima. U dobnoj skupini od 18 do 25 godina gotovo četvrtina stanovništva – 24,8 posto – živi u uvjetima siromaštva. Kod studenata situacija je posebno teška: čak 64 posto ih navodi da su opterećeni visokim troškovima stanovanja. Sličan trend bilježi se i kod samohranih roditelja, gdje stopa siromaštva iznosi 28,9 posto, dok se kod većih obitelji s troje ili više djece približava 30 posto.
Jedan od ključnih zaključaka izvješća jest da zaposlenje više nije sigurna zaštita od siromaštva. Prema podacima, oko 1,8 milijuna ljudi u Njemačkoj živi u siromaštvu unatoč punom radnom vremenu. Međutim, jasno, najugroženiji su nezaposleni, kod kojih stopa siromaštva doseže 65,5 posto, dok su visoke brojke zabilježene i među osobama izvan tržišta rada, uključujući studente, učenike i osobe na roditeljskom dopustu. Izvještaj naglašava da razina obrazovanja snažno utječe na rizik od siromaštva. Kod osoba s nižim obrazovanjem stopa iznosi 29,1 posto, dok je kod visokoobrazovanih znatno niža – oko 9 posto. Dodatno, osobe bez njemačkog državljanstva pogođene su u 32,6 posto slučajeva, što se povezuje s jezičnim barijerama, nepriznatim kvalifikacijama i otežanim pristupom tržištu rada. Značajne razlike bilježe se i na regionalnoj razini. Dok su u Bavarskoj (12,6 posto) i Baden-Württembergu (13,2 posto stope najniže, u Bremenu siromaštvo pogađa čak 27,5 posto stanovništva.
Autori izvješća upozoravaju da je ključni problem visoka cijena stanovanja, koja dodatno produbljuje socijalne razlike. Kao potencijalna rješenja navode jačanje socijalne države, pravednije plaće te reforme sustava socijalnih naknada i mirovina. Također se predlaže povećanje minimalne plaće te ravnomjernija raspodjela rada i skrbi između muškaraca i žena kako bi se smanjile dugoročne nejednakosti. Izvještaj zaključuje da bez strukturnih reformi postoji rizik daljnjeg rasta siromaštva u jednoj od najjačih europskih ekonomija.
FOTO Svi gledaju u jarbole na Tomislavcu: Pogledajte što se dogodilo nakon što je žena jučer čupala zastave duginih boja
Otvori KEKS Pay
