Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Jabuke i trešnje mraz bi mogao desetkovati

Hladni val koji je zahvatio Hrvatsku unio je nemir i među poljoprivrednike jer voćke upravo cvjetaju
07. travnja 2021. u 19:49 0 komentara 1673 prikaza
Od ranih jutarnjih sati u Karlovcu pada gusti snijeg koji je brzo zabijelio prometnice i parkove
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Snijeg koji je jučer u nekim dijelovima Hrvatske poprimao i razmjere mećave uopće nije uplašio poljoprivrednike koliko najave današnjeg i sutrašnjeg mraza i jutarnjih temperatura ispod ništice. Preuranjenu cvatnju marelica i bresaka sredinom ožujka već je “pomeo” jedan hladni val s minusima i od 6 stupnjeva Celzija, zbog čega bi se moglo dogoditi da ni treću godinu zaredom nećemo imati domaćih, a sada od istoga strepe i proizvođači trešanja i jabuka.

VJETAR, KIŠA, PAD TEMPERATURE... Vakula: U idućim danima čeka nas više zimski nego proljetni ugođaj

Stanje pripravnosti

– Upravo cvatu jabuke sorti idared, braeburn, greeny smith te crips pink. Za mraz se pripremamo koliko možemo, no kako slične nepogode najavljuju i idući tjedan, nismo optimistični – kaže Željko Ledinski, voćar iz Kovačevca pokraj Bjelovara, ističući kako za voćku nije isto je li minus 6 ili minus 2, kao ni koliko dugo traju ti minusi. Podsjeća kako je i lanjska godina, s minus 6, u velikom dijelu voćnjaka završila katastrofalno, sa 100-postotnom štetom. Ukupna proizvodnja u Hrvatskoj, pokazalo se u berbi, bila je i više nego prepolovljena u odnosu na godine koje voćari ocjenjuju “dobrima”. Istok Hrvatske lani je dobro prošao, objašnjava on. No gledano u globalu, voćnjake s jabukama u zadnjih je pet godina čak četiri puta desetkovao kasni mraz. U dobrim godinama urod je tako i 120 tisuća tona, a lani je, prema procjenama, iznosio svega 55 tisuća.

I prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta potvrđuje kako oborine poput snijega ne štete voćkama, ali bi mogle temperature niže od minus 5 stupnjeva koje se najavljuju. Sve voćke koje trenutačno cvjetaju vrlo su osjetljive na mraz te bi im od koristi mogla biti neka od zaštitnih sredstava, ako su na vrijeme primijenjena.

Voćke od mraza spašavaju i mjere orošavanja, kojima se na njima stvara zaštitni ledeni omotač, paljenje vatre i dizanje temperature u voćnjacima... No uz činjenicu da se u nas u voćnjake premalo ulaže i da ih je većina u ekstenzivnom uzgoju, bez zaštitnih mreža i folija, kakve imaju tek rijetki moderni voćnjaci u Hrvatskoj, svake godine imamo velike oscilacije u proizvodnji i nijednog voća, čak ni jabuka, nemamo dovoljno.

– I Austrijance, primjerice, muče isti problemi s mrazom, tučom, klimatskim promjenama..., kao i nas, no s većim ulaganjima i investicijama u suvremene tehnologije, oni svake godine imaju ujednačene prinose – objašnjava Grgić.

Neobični prizori FOTO Pogledajte kako je izgledao Split: Zabijelile su se ulice, automobili

Osim nedostatka modernih tehnologija i znanja, naš je problem, k tome, i što se svega 5% voćnjaka navodnjava, premali su i – stari. Više od 25% nasada starije je od 20 godina, pa neujednačena proizvodnja s velikim godišnjim kolebanjima stvara velike probleme proizvođačima i na tržištu. Uvoz je velik jer trgovcima ne mogu jamčiti sigurnost opskrbe.

Problemi i za repu

– S većim ulaganjima u visoke tehnologije već za tri godine mogli bismo ostvariti samodostatnost u glavnim voćnim vrstama – i u proizvodnji i u kvaliteti. Dapače, imali bismo i za izvoz – kaže prof. Grgić, koji skreće pažnju voćarima da nakon mraza pripaze i na visoke temperature jer bi velika vlaga mogla utjecati na razvoj bolesti na voćkama.

Snježni pokrivač dobar je za ratarske kulture. No i Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, pribojava se što slijedi nakon snijega.

– Šećerna repa posijana je prije 8-10 dana, što znači da je upravo u fazi nicanja. Niske temperature, već od minus 1, 2, 3, mogle bi dovesti do smrzavanja repe – ističe on. A kako se već pokazalo s nedavnim zatvaranjem dvaju od tri pogona za preradu šećerne repe u Hrvatskoj, ionako je nemamo dovoljno, jedva 10-ak tisuća tona godišnje.

– Niske temperature mogle bi naštetiti i lucerni koja je posijana – upozorio je Brlošić.

zbog nacističkih konotacija
Nakon što ga je RTL izbacio iz emisije oglasio se utučeni Jurica: 'Imam vam potrebu sve objasniti'
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.