Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OSMI PO OVISNOSTI O TURIZMU

Istraživanje o učinku kratkoročnog najma otkrilo: Sa svakim novim krevetom 0,3 osobe više odsele nego što se dosele

storyeditor/2024-05-25/PXL_210623_100946013.jpg
Foto: Zvonimir barisin/PIXSELL
1/4
26.05.2024.
u 07:04

Iseljavanje izraženije u zajednicama s višim udjelom visokoobrazovanih te u područjima obilježenim ekonomskim nazadovanjem i nezaposlenošću

Sa svakim novim krevetom u hrvatskom turizmu 0,3 osobe više odsele nego što se dosele, odnosno na svakih stotinu doseljenih ide 130 odseljenih osoba. Pokazalo je to istraživanje o utjecaju kratkoročnog najma na preseljenje stanovništva koje su proveli znanstvenici Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, Maruška Vizek s Ekonomskog Instituta Zagreb i Josip Glaurdić sa Sveučilišta u Luksemburgu. Istraživanje je ovih dana objavljeno u jednom od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa urbane i regionalne ekonomije Regional Studie.

Ovisni o turizmu

Prema podacima UN-ove svjetske turističke agencije iz 2022., Hrvatska je osmo svjetsko gospodarstvo po ovisnosti o turizmu, s najvišim udjelom objekata za kratkoročni najam unutar EU. Spomenuti rad "Short-term rental expansion and residential displacement in tourism communities, evidence from Croatia" pruža prvi sveobuhvatan uvid u fenomen iznajmljivanja u Hrvatskoj. Globalna ekspanzija objekata za kratkoročni najam, potaknuta rastom platformi za iznajmljivanje, sve više izaziva zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka na socioekonomski razvoj lokalnih zajednica.

Jedno od pitanja u tom kontekstu je i koliko je rast broja objekata za kratkoročni najam utjecao na iseljavanje. Stojčić objašnjava da je istraživanje analiziralo podatke o migracijama na populaciji hrvatskih jedinica lokalne samouprave od 2016. do 2019. uzevši uz apartmanizaciju u obzir činitelje poput ekonomske strukture, prilika za zapošljavanje, demografskih prilika, etničke polarizacije, političkog ekstremizma, stupnja urbaniziranosti i drugih poznatih odrednica migracija. – Fenomen iseljavanja izraženiji je u zajednicama s višim udjelom visokoobrazovanih, visokom stopom nezaposlenosti te u područjima obilježenim ekonomskim nazadovanjem poput područja od posebne državne skrbi – ističe Stojčić.

POVEZANI ČLANCI:

Kad je riječ o objektima za kratkoročni najam, u prosjeku, za svaki postotni bod porasta njihova udjela u smještajnim kapacitetima 0,2 osobe više napustile su hrvatske gradove i općine nego što ih je doselilo. Prevedeno u broj kreveta, svaki dodatni krevet dovodi do iseljavanja 0,3 osobe više nego što ih se doseljava. Rast kratkoročnog najma potiče doseljavanje iz drugih dijelova iste županije, ali negativno utječe na međužupanijske i međunarodne migracije. Konkretno, za svaki dodatni krevet 0,5 osoba više doselilo se iz drugih dijelova županije, dok se 0,10 osoba više iselilo u druge županije, a približno 0,5 osoba više iselilo se u inozemstvo.

Autori su koristili podatke Državnog zavoda za statistiku o migracijama te su ih raščlanili prema destinaciji dolaska/odlaska kao unutaržupanijske, međužupanijske i međunarodne migracije. Posljednjih godina hrvatska se migracijska slika donekle mijenja jer useljava velik broj stranih radnika, no iseljavanje domaćeg stanovništva nije stalo. Nije stala ni apartmanizacija, a samo u posljednjih godinu dana registrirano je 150.000 novih ležajeva za iznajmljivanje. Po tome, broj domicilnog stanovništva, mahom obrazovanih, koji će krenuti trbuhom za kruhom mogao bi se mjeriti desecima tisuća!

FOTOGALERIJA Znate li koje su najkišovitije države na svijetu: U jednoj kiša traje i do 7 mjeseci

storyeditor/2024-05-25/PXL_210623_100946013.jpg
1/14

– Za precizne podatke koliko bi se ljudi moglo iseliti trebalo bi uzeti podatke o doseljavanju pa onda staviti naš rezultat u kontekst i dobiti precizan izračun – ističe Stojčić. Istraživanje je otkrilo zanimljive obrasce migracija ovisno o intenzitetu turizma. U područjima s visokim turističkim intenzitetom dominantan obrazac migracija odvija se unutar zatvorenih krugova stanovnika susjednih područja iste županije koji dijele sličan društveni kontekst i djeluju kao svojevrsni mehanizam očuvanja "obiteljskog srebra", odnosno ekonomski vrijednih resursa, društvenog kapitala i identiteta.

– Netko iz Dubrovnika preselit će se u Cavtat ili obratno, ali ne u druge županije ili inozemstvo. Tako se stvaraju svojevrsni zidovi za one koji su "izvana" i zajednica se zatvara u sebe čime se dugoročno ugrožava njezina održivost jer gubi urbane funkcije. Najbolji je primjer koliko je teško dovesti profesora ili liječnika iz, npr., Zagreba u neko turističko središte – navodi Stojčić.

POVEZANI ČLANCI:

Zatvara se ili iseljavaju

U područjima gdje se turizam tek počinje razvijati negativni utjecaj čimbenika poput rastućih najamnina i cijena te ograničene dostupnosti nekretnina i negativnog utjecaja na kvalitetu života potiče selidbu u druge županije i u inozemstvo. Ovo iseljavanje posebno je zabrinjavajuće kada se događa u zajednicama koje već obilježava socio-ekonomski pad. Kada stanovnici takvih zajednica odlaze, sa sobom odnose preostali društveni kapital, ostavljajući lokalne zajednice bez esencijalnih usluga i funkcija potrebnih za njihov opstanak. U unutrašnjosti, odnosno dijelovima unutrašnjosti u kojim turizam nije toliko intenzivan, on više djeluje kao pojačivač nego kao glavni pokretač migracija, kaže Stojčić.

Autori zaključuju kako porast kapaciteta kratkoročnog najma negativno utječe na lokalnu društvenu održivost na dva glavna načina. Prvo, ubrzava pad zajednica već pogođenih nazadovanjem. Drugo, ograničava razvoj područja s intenzivnim turizmom pretvarajući ih u zajednice zatvorene prema novim doseljavanjima i ugrožavajući njihovu društvenu održivost i funkcioniranje.

FOTOGALERIJA Zbog njih svjetska elita dolazi u Hrvatsku, a ovo su detalji vjenčanja i popis poklona koji si priželjkuju

storyeditor/2024-05-25/PXL_210623_100946013.jpg
1/12
Ključne riječi

Komentara 21

NE
NervozniPoštar
08:12 26.05.2024.

Vlasti je najvažnije da ovi koji ne odsele glasuju za HDZ.

ZV
zvonimirr
08:23 26.05.2024.

Zlonamjeran i očito naručen zaključak je da sa svakim novim krevetom 0,3 osobe više odsele iz RH. Pošten stručnjak bi zaključilo da je ekonomsko propadanje uvjetovalo (npr. u Dalmaciji) iznajmljivanje čak i vlastitog kreveta sa svrhom odgađanja sljedeće faze - rasprodaja pa odlazak (na groblje ili Njemačku). Vidi se kako je Slavonija prošla s obzirom da u svom propadanju nije imala tu međufazu (iznajmljivanje).

RI
rimitar125
09:57 26.05.2024.

Ovaj članak je totalna laž ali naravno ima svoju svrhu. Prvo, činjenica je da ako ljudi imaju mogućnosti samostalno zarađivati kao što je slučaj sa iznajmljivanjem apartmana, manje će se iseljavati. Drugo, ovaj članak a i u dogledno vrijeme bilo je i nekoliko sličnih imaju svrhu uvoda u eventualni novi zakon kojim bi se ljudima ograničilo pravo na iznajmljivanje. Razlog tome su investicije određenih grupacija i pojedinaca sa utjecajem u vlasti u hotelske resurse. Očito je da im investicija i popunjenost nije ispala isplativa kako su očekivali. Ograničavanjem malih iznajmljivača žele natjerati turiste da koriste isključivo hotele i gle čuda, cijene noćenja u hotelima će drastično porasit nakon izglasavanja tog zakona. Ovo je u biti čisti pokušaj eliminiranja konkurencije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije