Naviku odlaska na odmor podalje od gradske vreve i gužve, ljetnih vrućina i pretrpanih plaža pandemija je među Europljanima dodatno učvrstila, a nagnala je i mnoge naše građane da se okrenu i drugim odredištima mimo jadranske obale. Brojke, dakako, i dalje apsolutno pretežu u korist turistički najpopularnijih dijelova naše zemlje od Savudrije do Prevlake. Lani su, recimo, domaćini u kontinentalnim županijama od ukupno 21,3 milijuna turista i 109,7 milijuna noćenja upisali tek 2,7 milijuna dolazaka i 5,4 milijuna noćenja.
Ali, trend je rastući, a o tome svjedoči i 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma u ruralnoj Hrvatskoj. Od tog broja njih čak 1119 bavi se agroturizmom (slijede pružatelji usluga u kulturnom, pustolovnom, ribolovnom, konjičkom, lovnom i zdravstvenom turizmu), a broj gospodarstava koji su svoje uobičajene seoske poslove spojili s turizmom zadnjih desetak godina raste po stopi od čak 20 posto, pokazuju podaci Udruge ruralnog turizma.
– Radi se o neslužbenim podacima, službenih praktički i nema, ali trend je vidljiv, svake je godine agroturizama sve više, a to je očiti pokazatelj rastuće potražnje domaćih i inozemnih posjetitelja i turista za autentičnom Hrvatskom – kaže Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma koja je u samoj završnici velikog projekta i pred predstavljanjem portala koji će objediniti turističke atrakcije ruralnih dijelova Hrvatske 'Idemo na selo'.
Novi portal bit će službeno lansiran krajem ovog mjeseca, a ponuda čak 1600 turističkih aktera u ruralnim dijelovima Hrvatske, uključujući još dvjestotinjak kulturnih ustanova poput muzeja, centara za posjetitelje i sl. mahom u gradskim sredinama, sistematizirana je u pet kategorija. Posjetitelji će tako na jednom mjestu moći vidjeti sve aktivne agroturizme, kakve atrakcije mogu usput vidjeti, kojim se aktivnostima mogu baviti, koja su aktualna događanja te dobiti općenite informacije o svakoj pojedinoj destinaciji. Za početak, ukupno će biti dostupno približno 10.000 različitih informacija. Portal 'Idemo na selo' u ovoj je fazi isključivo informativan i ponajprije namijenjen domaćim turistima. Ali, uskoro bi mogao dobiti i englesku inačicu, a s vremenom možda, kako razmišljaju u Udruzi, i mogućnost da se preko njega ponuđene usluge i rezerviraju. Novi portal, u skladu sa službenom politikom poticanja geografski uravnoteženijeg i cjelogodišnjeg turizma, dobio je početnu financijsku podršku dvaju ministarstava, poljoprivrede i turizma, te Hrvatske turističke zajednice.
– Naša se udruga od osnivanja 2016. bavi poticanjem i promocijom ruralnog turizma, a 2021. smo, u sklopu mentorstva jednom studentskom radu, shvatili da se na manje od deset posto mrežnih stranica lokalnih turističkih zajednica uopće spominje ruralni turizam. U međuvremenu se stanje popravilo, ali nama je to bio znak da bi trebalo napraviti barem svojevrsni adresar domaćeg ruralnog turizma. Putem nam se potvrdilo da su informacije o ruralnom turizmu općenito dosta šture, a aplikacije međusobno nepovezane i da gosti često lutaju u potrazi za informacijama. Kad smo, povrh svega, shvatili kako čak 40 posto pružatelja turističkih usluga u ruralnim prostorima uopće nema web stranicu, a 20 posto ih nije prisutno ni na jednoj društvenoj mreži, shvatili smo da tu ima i posla i potencijala za više od običnog adresara – kazuje Aleksandra, kod koje sluh za turizam nije slučajan.
Član obitelji Kezele
Naša sugovornica, naime, potječe iz obitelji Kezele, pionira seoskog turizma kod nas. Istina, njezini raniji poslovni angažmani nisu imali veze s turizmom, čak su je jedno vrijeme odveli i inozemstvo. Ali, vratila se prije devet godina.
– Odrasla sam uz turizam i ugostiteljstvo, uvijek sam se vrzmala oko pokojne bake dok je po sajmovima pekla kotlovinu... – prisjeća se Aleksandra, koja smatra da je turizam rješenje za mnoge probleme naših ruralnih krajeva. – Turizam pokreće cijeli lanac aktivnosti, od samog ugošćavanja namjernika preko lokalne proizvodnje hrane pa do općenitog dizanja potrošnje u svim segmentima. Ruralni turizam definitivno je šansa za oživljavanje naših sela i prilika mladima da ostanu. Sva relevantna istraživanja potvrđuju da današnji turisti žele i nešto više od sunca i mora, a taj trend može samo jačati – uvjerena je naša sugovornica.
Recimo, turistička velesila Španjolska, koja je lani imala rekordna 94 milijuna stranih posjetitelja, još prije korone godišnje je u ruralnom smještaju ugošćavala više od 4,5 milijuna gostiju. Kod nas je, inače, u seoskom turizmu najdalje otišla Istra, gdje je trenutačno dvjestotinjak agroturizama. Zanimljivo je da potom slijedi krajnji jug i Dubrovačko-neretvanska županija sa 168 pružatelja usluga seoskog agroturizma, dok visoko treće mjesto zauzima Osječko-baranjska županija s 95 agroturizama. Najsporije se, pak, ruralni turizam razvija na području Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske županije. To ne govori o mogućnostima, potencijala za ruralni turizam ima praktički svako selo, a novi portal nedvosmislenog imena svakako će biti koristan alat ne samo gostima nego i domaćinima.
Otvorenje izložbe "Umjetnine od ljuski jaja" autora Zorana Lucića
Otvori KEKS Pay
