Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska nestaje: Gračac od 2011. izgubio 46, a Knin 40 posto učenika

Kada pada broj djece u školama, ni fakulteti ne mogu popuniti kvote. U ovoj godini ostalo je nepopunjeno gotovo 10.000 mjesta.
27. rujna 2020. u 22:47 57 komentara 8091 prikaza
Prvi je dan nove školske godine u splitskom školama
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Ne gube više samo ruralna područja djecu već i gradovi diljem zemlje u kojima broj učenika osnovnih škola drastično pada. Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku o broju učenika u osnovnim školama 2019./20. u odnosu na broj učenika u 2011./12. pokazuje da su najviše djece izgubili Gračac, Knin, Slunj, Županja, Kutjevo, Petrinja, Ilok, Pleternica, Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, Otočac, Đakovo, Sinj, Trilj, Novi Marof, Nova Gradiška, Metković, Požega, Vinkovci...

Zagreb: Učenici ispred OŠ Gustava Krkleca prvog dana nove školske godine OBRAZOVANJE U DOBA KORONAVIRUSA Ako epidemija uzme maha, učenici će ove školske godine morati učiti – manje!

Smanjenjem broja učenika osnovnih škola desetkovani su Knin koji ih je od 2011. izgubio čak 645 (40 posto), Županja njih 408 (36,6 posto), mali Gračac ostao je bez 203 (46 posto) učenika, Slunj ih je izgubio 149 (36,7 posto). Oko trećinu učenika izgubili su Kutjevo i Ilok, Petrinja je ostala bez 632 (28,8 posto) učenika, Pleternica bez njih 297 (28 posto). U gradove koji su izgubili više od četvrtine učenika ubrajaju se Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, a Otočac i Đakovo izgubili su četvrtinu učenika, Sinj gotovo četvrtinu, Trilj i Novi Marof nešto manje od četvrtine djece, a Nova Gradiška, Metković više od petine učenika.

U Zagrebu ipak rast

Od četiri najveća grada samo je Zagreb od 2011. zabilježio rast osnovaca, njih 4906 (8,8 posto), Rijeka ih je izgubila najmanje, njih 153 (1,8 posto), Osijek je izgubio 856 učenika (10,5 posto), a Split 840 (5,9 posto). Unatoč gubitku stotina učenika u nizu gradova, u njima se povećao broj učitelja, a u nekima do čak nekoliko desetaka.

Zagreb: Volonteri uredili okoliš Osnovne škole Čučerje Hrvatska volontira Održava se više od 160 akcija, u Zagrebu posadili voćke i oslikali školu u Čučerju

Nasuprot gradovima koji zbog iseljavanja i besperspektivnosti imaju drastičan pad broja učenika, uz Zagreb su rijetki gradovi od 2011. imali porast broja osnovaca poput Dubrovnika (8 posto), Svete Nedjelje (13,4 posto), Poreča (13 posto), Solina (8 posto), Zadra (5 posto), Pule (4 posto)... Rekorder je Omišalj na Krku u kojem je broj učenika porastao od 2011. za 145,5 posto. Taj gradić od 3000 stanovnika imao je 2011. 134 učenika, a lani 329.

I Vis koji ima snažnu pronatalitetnu politiku ima 5 posto više učenika osnovnih škola, lani ih je imao 127, a rast broja učenika bilježe i Hvar, Mali Lošinj, Krk. Supetar ima čak trećinu osnovaca više nego 2011 te ih je lani imao 348. Povjesničar i politolog Tado Jurić ističe da je Hrvatska od 1991. izgubila ukupno oko 250 tisuća učenika jer ih je 1991. imala više od 700 tisuća, a 2020. 459.832 osnovca i srednjoškolca.

Zagreb: Radovan Fuchs od Blaženke Divjak preuzeo Ministarstvo znanosti i obrazovanja standardizirani testovi Fuchs objasnio projekt nacionalnih ispita: 'Niti jednom riječju nisam spomenuo malu maturu'

– Broj učenika od 1991. do 2020. smanjio se za više od trećinu, dok smo od 1991. do danas izgubili 40 posto sve djece. Samo u zadnjih 15 godina broj učenika u osnovnoj školi manji je za 164 tisuće. Od ulaska Hrvatske u EU nestalo je 10 posto svih učenika, što je posljedica iseljavanja, a ne smanjenja rodnosti što je vladajuća teza. U sedam godina izgubili smo 50 tisuća učenika, a dobili 50 tisuća novih umirovljenika. Hrvatska bi danas imala 15% učenika više da nije bilo iseljavanja nakon ulaska u EU. Kada se usporedi broj rođene djece prije 15 godina rodnost je pala s prosječno 45 tisuća na 37 tisuća od ulaska u EU. No te generacije od 2013. još nisu krenule u školu pa će se ta činjenica tek odraziti u godinama koje dolaze. Sada se rađa 5 do 7 tisuća djece manje nego prije i, ako se taj trend nastavi, u idućih 10 godina izgubit ćemo od 85 do 90 tisuća učenika – kaže Jurić.

Slavonija najveći gubitnik

Od ulaska Hrvatske u EU najviše učenika u apsolutnom broju izgubila je Slavonija, a nije puno bolje ni u Lici i Zagori. Unatoč manjku učenika, kaže Jurić, broj škola gotovo je istovjetan. Lani je u osnovnim i srednjim školama bilo 463.801 učenik i 54.036 učitelja i profesora. 

autobusi BATELIĆ Učenik drugog razreda ne smije u poluprazni školski bus: Roditelji su očajni, ravnateljica odbacuje optužbe

– Kada cijelo desetljeće pada broj djece u školama, jasno je da jednog dana ni etablirani fakulteti više ne mogu popuniti kvote. U ovoj akademskoj godini ostalo je nepopunjeno gotovo 10.000 mjesta. Dok se govori o nužnoj reformi obrazovnog sustava, iz vida kao da se gubi da će se ovoliki gubitak djece reflektirati na smanjenje zaposlenih u obrazovnom sustavu u kojem će u idućih pet godina nestati 5 do 10 posto radnih mjesta. Svaka reforma uz ovoliki gubitak učenika nameće pitanje za koga i kome radimo te reforme. Hrvatska paradigma kao da glasi sačuvati državu, ali ne i narod. Za koga će ta država poslije biti? – pita se Jurić. 

Psorijaza
SVJETSKI DAN PSORIJAZE
Srušimo stereotipe zajedno: Međunarodni glas za bolji život
  • Avatar Illyricum45
    Illyricum45:

    1950 Detroit je bija grad s najvecim standardom zivota (per capitaom) na cilom svitu i ima je 1,849,568 stanovnika a 2010. detroit je ima 713,777 stanovnika i jedan je od najneraznijenih gradova usa. kad je industrija otisla za kinu, tako ... prikaži još! je se i ovi grad smanjiva. triba ric da je nasa osnovna i najvaznija gos djelatnost turizam, i da od ove gos djelatnosti ovisi mnogo toga, izmedju cega i stanje ovakvih gradova. a svi znamo tko privredjuje i zaradjuje, da je to Ilirska obala istocnog Mare Adriaticuma -- Dalmacije. a znamo i tko najvecu korist ima, tko priko poreza i ostalih davanja uzme 60-70%, a znamo i tko nas ne zeli ka narod voditi, tko nima ni svojstva ni vjestine za tako cakod, ka i tko glasa za sugoslavensku internacionalu esdepenjara cilo vrime od neovisnosti od polustojetne sugoslavenske okupacije 1991. vrime je konacno Split ili Knin preuzeti vodjenje drzave i naroda. zagreb ce tad doziviti veliki pad stanovnika, c. 300,000 judi.

  • Avatar Illyricum45
    Illyricum45:

    ipak triba imat prid ocima cinjenicu da mi cak ni svoj budjet ne kontroliramo. pa mi vec dva desetljeca placamo za svoju kulturnu kolonizaciju koju je internacionala postavila. zamislite koliko se poslovnih projekata moze zaceti sa 1.5 milijardi kuna koje ... prikaži još! placamo za profesionalnu liberaliju po NGO centrima. jako mnogo. i za cilo ovo vrime dok placamo toliko ovu liberaliju da bi propagandu provodili ka i internacionalu dok pljacka a o cemu sigurno nikad necemo cuti na internacionalnim medijima masonskog bractva i jedinstva a koja je samo u brogogradnji u milijardskim iznosima, slusamo priko internacionalnih medija i nj politickih djelatnika kako su to "nacionalisti desnicari" koji odgovornost za ovo imaju. desnicari su suprotni politicki pravac internacionali i nj ideologijama komunizma i liberalizma kako svi dobro znamo, i nikada nijedan desnicar ne bi postavija na ovu internacionaliju provoditi svoju kolonizaciju kako to mi trpimo cila dva desetljeca, ali svakako da su internacionalni sluzbenici koji igraju ulogu desnicara onako kako se na filmovima uloge igraju. jednostavna cinjenica je da smo okupirani a da ne odlucujemo cak ni o nacinu trosenja svojih budjetskih soldi. sam se na referendama narodna volja ocituje, a ovi sluzbenici internacionale su i nj zabranili.

  • Avatar Illyricum45
    Illyricum45:

    a srica pa smo siromasni u odnosu na zapadni svit. tamo je masonska internacionala liberalno-komunistickog bractva i jedinstva vodeci se svojon ideologijom "otvorenih granica" navukla milijune afra, arapina i azijata (ka i stvarnih Amerikanaca (meksikanaca) u slucaju usa i canade). ... prikaži još! internacionala im je propagandom toliko mozak isprala da su povirovali pricama kako im tribaju imati otvorene granice i kako im triba radnika koji ce raditi za kikiriki a samin time naravno i vise judi jer oni se nisu radjali dovoljno (imali su negativan prirodni prirastaj). triba uvik imat prid ocima da manji broj judi znaci manje prirodnog zagadjenja ka manje trosenja, iskoristavanja i crpljenja prirodnih resursa a samin time i smanjuje potrosnju raspolozivih resursa kojih mi nimamo mnogo zbog cega i dolazi do ovakvog smanjenja broja naseg koji se prirodno ovoj cinjenici prilagodjavaju. samo triba cuvati svoju zemlju, granice ka i ziviti u skladu s prirodom i njezinim zakonom. to znaci da ce biti vrimena kad ce nam se broj povecavati ka i vrimena kad ce nam se smanjivati, ali primarno je svrha i cilj samo ocuvanje sebe i svoje opstojnosti, a ne povecanja broja kako to cine azijati, arapini i afrikanci. mi svoju biolosku opstojnost tribamo i moramo primarno ocuvati i a s time i svoju zemlju od drugih naroda a koje internacionalna sluzba bractva i jedinstva rado naseljava tamo di otpora nj ideologiji, lazima i propagandi nima.