Željeznička renesansa koja slijedi u narednom desetljeću, a koja uključuje i pruge, mostove, kolodvore i ostale infrastrukturu, trebat će i – novi vozni park, dakako po europskim standardima, na tragu onih kakve su u Austriji, Italiji ili Francuskoj. Ulaganja u željeznicu su krenula nakon niza desetljeća u kojima se malo ili slabo obnavljalo, a to uključuje i moderne vlakove.
– Vozni park je star. Pamtimo posljednje ozbiljnije nabavke početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, od čega je prošlo 45 godina. Nužnost je obnova cijelog voznog parka – upozorava Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz pa nastavlja: – Do kraja godine imat ćemo gotovo 70 novih vlakova na prugama, što je više od polovice aktualnog voznog parka i na to možemo biti ponosni. Ipak, na tome ne stajemo, imamo ugovoreno još novih vlakova, za gradsko–prigradski promet, za regionalni promet, ali prvi puta i za daljinski promet, odnosno vlakove koji će voziti šest i više sati. Cilj je povezati cijelu zemlju s udobnim i komfornim vlakovima, a to uključuje i Istru, preko pruga kroz Sloveniju. U budućnosti ćemo imati kompletan vozni park, da se putnici više ne voze u vlakovima koji su stari blizu pola stoljeća. Usto, važno je stvoriti naviku putovanja vlakom, i kod mladih, ali i kod starijih, a koju mnogi već imaju.
Josip Ninić, predsjednik uprave Končar – električna vozila, zadužen za isporuku novih vlakova, objasnio je kako je u – tvornici. – Končareva vozila, vlakovi i tramvaji, su najsloženiji proizvodi hrvatske industrije. Riječ je o znanju unutar grupe Končar, ali i integraciji rješenja i industrije koja nas prati, a riječ je o možda i stotinu malih, srednjih i većih domaćih poduzetnika. Naša su vozila cijeli lanac vrijednosti koji pomaže cjelovitom razvoju gospodarstva i društva – kazao je Ninić iz Končara.
Istaknuo je kako više od tri četvrtine vrijednosti Končarevih vozila ostaje u zemlji. – Isporučujemo elektrobaterijski vlak koji može voziti pod kontaktnom mrežom, ali i na baterije. Usto, ne isporučujemo samo vozila, već i postrojenja za punjenje baterija a riječ je o punionicama velike snage koje se instaliraju na kolodvorima. Na baterijski smo vlak izrazito ponosni, promovirali smo ga nedavno na najvećem svjetskom sajmu u Berlinu, gdje su mnogi vidjeli kako imamo inovativnost, a takav će proizvod pronaći mjesto i izvan naše zemlje, što nam je i cilj – kazao je Ninić. Jesu li u planu i vlakovi koji će voziti na vodik?
– Pratimo što rade drugi, i evidentno je da idu prema korištenju vodika za prijevoz putnika na željeznici. I tu postoji cijeli niz izazova vezanih uz proizvodnju vodika i njegovu distribuciju. Dobro je što se vodik može proizvoditi i u Europi, no problem je što je značajno skuplji od svega drugoga što imamo danas. Treba pronaći odgovor kako proizvoditi vodik u što većoj količini, a da mu cijena, dakako, bude što niža.
Mladen Nikšić, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti, o modernizaciji voznog parka je rekao: - Svi puzzli se moraju složiti i sjesti na svoje mjesto kako bi se dobio puni učinak, te kako bi modernizacija imala smisla. Mora se dobiti cjelovita usluga, i u putničkom i u teretnom prometu, a to će biti tek kada će putnik znati da ima kvalitetan, pouzdan, točan i komforan prijevoz. To podrazumijeva, dakako i teretni prijevoz. Danas prijevoznici nemaju vremena čekati ili ovisiti o prekidima zbog remonata, kvara ili nesreća. Danas je sve u velikom gibanju, a cilj je pružiti uslugu koja će biti na zadovoljstvo svih sudionika.
Prate li naši vlakovi svjetske standarde? – Apsolutno! Sve što je "in" u svijetu, to je i kod nas. Dakako, može biti "dječjih bolesti", kao kod proizvođača automobila, ali to je tijek koji je prirodan – kazao je profesor. Na koje bi se zemlje Hrvatska trebala ugledati?
– Ne treba ići skroz do Francuske, već vidjeti kako željeznički promet funkcionira u Austriji, Italiji pa i susjednoj Sloveniji. Tamo kad dođete ujutro na kolodvor, vidite veliki broj ljudi koji dolaze na vlakove koji su – točni, puni, prihvatljivi svima, ali i dostupni. Ne treba izmišljati toplu vodu, to su primjeri koji nam mogu poslužiti, ljudi koji mogu ostaviti automobile ili bicikle nedaleko kolodvora ili stanice, a koji više ni ne razmišljaju kako će u velike gradove ulaziti automobilom. Ista priča vrijedi i za teretni prijevoz, poznato je koliko šlepera na cesti mijenja jedan vlak, pa treba i korisnike prijevoza potaknuti a koriste modernu željeznicu. Na kraju, kad govorimo o ispušnim plinom, na željeznicu otpada svega dva posto u cijelom svijetu. Pa čak i kad se vozi na dizel! Mi smo, željeznica, najmanji zagađivači. I to je važno – kazao je profesor Nikšić.
Dragan Marčinko, direktor HŽ Cargo d.o.o. je poentirao: – U vrijeme bivše države tržište je bilo 25 milijuna tona, što ostaje potencijal dodatnih deset milijuna dona od onoga što danas prijevozima. Samo treba, bez obzira na sve probleme, hrabro gledati dalje!
Otvori KEKS Pay
E sad još samo kad bi se neki naša da modernizira i prugu, pa da vidiš kako bi novi vozni park šiba po gasu, putovalo bi se do Splita za manje od 10 sati! 😂