Moderna željeznica budućnost je Hrvatske, i to u relativno bliskoj budućnosti. U sljedećih deset godina, u planu je, da naša zemlja ima željezničku mrežu koja će biti ponos nacije, kao što su danas autoceste. Naša zemlja prolazi najveći infrastrukturalni iskorak u svojoj novijoj povijesti, ulaganja su nikad veća, riječ je o milijardama eura, a plan je da vlakovi voze brzinama i do 160 kilometara na sat.
Večernji list je organizirao konferenciju "Povezana Hrvatska: modernizacija željeznica" u zagrebačkom hotelu Pullman, u kojoj su nadležni, željeznički oci, i ostala struka uključujući vodeće dionike i stručnjake sektora prometa, infrastrukture, javne uprave uprave, predstavili i analizirali postojeće stanje, ključne izazove i načine modernizacije ove nove, željezničke renesanse – Generacije koje će doći iza nas dijelit će povijest Hrvatske, kada je u pitanju gospodarski razvoj, na vrijeme do autoceste, nakon autoceste i – nakon željeznica. Zemlju smo povezali autocestama, a sada je vrijeme da se vratimo željeznicama. Gotovo pola stoljeća nije bilo važnijih projekata u željezničkom prometu, a ovo će biti novi iskorak. Važno je, kako kažu naši stari, da "priča drži vodu", da neće biti potrebno ponovo nešto krpati za pet ili deset godina, da ne bude "popravnih", već da se posao napravi na najbolji mogući način. Uostalom, željeznica je hrvatska budućnost – kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, nastavio je istim kursom. – Izgradnja Pelješkog mosta bila je točka na "i" u razvoju ključnih ciklusa cestovne infrastrukture, razvija se i zračni prijevoz, a vrijeme je, sasvim logično, da se vratimo na temu bazične infrastrukture – željeznice. Željeznica ima briljantnu perspektivu, a mi smo privilegirana generacija koja ima priliku napraviti povijesne stvari za Hrvatsku. Radimo stvari koje će promijeniti našu zemlju, te našim građanima dati standard kakav zaslužuju. Ulaganja koja su u tijeku, ali i ona koja su pred nama, sigurno da su povijesna, ali maltene i – revolucionarna – kazao je Tušek aludirajući na 1,5 milijardi eura koliko su trenutačna ulaganja u željezničku infrastrukturu, a planirane investicije premašivat će šest milijardi eura.
Jasna Divić, ravnateljica Uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura predstavila je presjek dosadašnji ulaganja i planova za modernizaciju. – Ulaganja kakvima svjedočimo nisu se događala od vremena kada je željeznica izgrađena, riječ je o najvećem investicijskom ciklusu u povijesti. Ulaže se u obnovu, modernizaciju, infrastrukturu, održavanja, nabave novih vlakova, razvoj usluga... – kazala je Jasna Divić.
Redom je riječ o željeznici koja ide prema luci u Rijeci, pruzi prema Zaboku, obnovama dionica Savski Marof – Zagreb – Zapadni kolodvor, dionici Zagreb–Kustošija prema Zapadnom i Glavnom kolodvoru, nadogradnji pruge Vukovar – Vinkovci... Knin – Zadar je najmlađa pruga u zemlji, a godinama nije bila u funkciji. Ona se revitalizira, a imat će prednost za stanovnike zaleđa, ali i Luku Zadra. Rekonstruira se i gradi druga trasa pruge Dugo Selo – Križevci, te Križevci – Koprivnica – državna granica.
– Najveće je gradilište Križevci–Koprivnica–državna granica koja ima 42 kilometara pruge i čak 40 objekata na pruzi, a riječ je o impozantnom projektu. U planu je dionica Dugo Selo – Novska te Hrvatski Leskovac – Karlovac. U fokusu je nizinska pruga Karlovac – Rijeka, a riječ je o novoj pruzi koja skraćuje postojeću trasu za 56 kilometara, a čime bi se Luka Rijeke pozicionirala na europskoj prometnoj logističkoj sceni. Brzine putničkih vlakova bile bi do 160 kilometara na sat, odnosno 120 kilometara za terene vlakove – kažu u resornom ministarstvu.
Cilj je, dakako, da i željeznica bude ključan alat za regionalni razvoj i integraciju Europske unije, a prijevoz budućnost moderan, brži i suvremeniji od prethodnog. – Svaki kilometar pruge, svaki novi vlak i novi kolodvor itekako utječe na kvalitetu života naših građana – kažu prometni oci. Potrebno je pronaći način kako ubrzati provedu, jer 50 godina je – sve isto. Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, upozorava na to da su lokalne pruge godinama propadale – Pokrenuli smo obnovu i regionalnih, ali i lokalnih pruga. Važno je ulagati u glavne pravce, koridore RH 1 i RH 2, ali i modernizirati lokalne pruge. Danas gotovo da i nema dionice pruge u zemlji na kojoj nema aktivnosti modernizacije. Optimist sam, investicije u željeznicu su krenule i siguran sam kako ćemo tijekom desetak godina imati modernu željeznicu! – kazao je Kršić.
Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, objasnio je problematiku na terenu. – Ne možemo raskopati cijelu Hrvatsku i odjednom krenuti graditi sve dionice. Ako ćemo se uspoređivati s ostalim zemljama u EU, a diskutiramo sa mnogima koji su u sličnim željezničkim akcijama, svi smo tu negdje – kazao je Šoštarić. Problem je – znanje.
Odnosno ljudi koji imaju znanje. Maja Ahac, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu, upozorava na – nedostatak struke. – Kroničan je manjak visokoobrazovanih stručnjaka. Naši inženjeri građevinarstva rijetko odabiru željeznicu kao sektor, te većinom odlaze u cestovni sektor. Postojeći je kadar preopterećen, mnogi odustaju pa odlaze u inozemstvo gdje su poprilično dobro prihvaćeni. Moramo poraditi na kadru, nedostaje nam strojara, elektrotehničara, prometaša, građevinara, i to mladih ljudi koji će biti zainteresirani za rad na željeznici. Mi možemo napraviti najbolju prugu, ali ako nećemo u nju ulagati, ako nećemo održavati sustave, ako nećemo imati ljude koji će brinuti o tome, nećemo mnogo napraviti i teško ćemo moći konkurirati cestovnom prometu – kazala je Maja Ahac.
Hrvatska uskoro na tračnicama Europe: Vlakovi će juriti 160 na sat
Slađana Ćosić, voditeljica EIB–a u Hrvatskoj, koji financiraju velik dio projekata modernizacije željeznice, objasnila je kako stoji financijski dio ovog pothvata. – Izazovno je uskladiti financijske izvore za složene projekte poput obnove željeznice, ali Hrvatska to radi doista uspješno te sjajno koristi zajmove koji omogućavaju kombiniranje raznih sredstava. Usto, zemlja se uspjela uvrstiti na četiri prometna koridora transeuropske prometne mreže, pa ima i pristup većem financiranju, jer su dijelovi poput recimo Dalmacije ili Slavonije, strateški značajni za cijelu Europsku uniju. I dosad je Hrvatska pokazivala vrlo dobre rezultate, a europska sredstva nije koristila samo za obnovu već i za transformaciju željeznica, što je i odličan primjer drugim zemljama – kazala je Slađana Ćosić.
Važno je znati kako su vlakovi koji pristižu na nove i obnovljene pruge razvijeni i proizvedeni u Hrvatskoj, da su na električni i baterijski pogon, te pružaju najveći mogući komfor. Vrtoglave brzine za one na kojima smo navikli, s mjestima za bicikle, utičnicama, internetom, videonadzorom, sustavima za satelitski nadzor... te da su i energetski i ekološki održivi. U posljednjih deset godina nabavljeno je 65 novih vlakova, od toga 37 u zadnje četiri godine, a do kraja godine očekuje se još 70 novih vlakova, a zatim isporuka još 19 novih. – Do kraja 2028. godine bit će na prugama 89 novih vlakova, što znači da će biti obnovljeno sedamdeset posto voznog parka. Cilj je da putovanje vlakom, bude i u dobno i pristupačno – govori struka.
Otvori KEKS Pay
Koliko dugo/brzo vozi vlak na relaciji Osijek Zagreb po tim imaginarnim brzim prugama ?