Bio je to trenutak koji je šokirao svijet. Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yoel pojavio se na televizijskim ekranima i naciji obznanio da uvodi izvanredno stanje kako bi zaštitio zemlju od “antidržavnih” snaga koje simpatiziraju Sjevernu Koreju. U zgradu parlamenta nahrupili su vojnici, a viđeni su helikopteri kako slijeću na krov. Uslijedilo je šest sati panike, prosvjeda, straha i pregovora koji su završili Yoonovim reteriranjem. Predsjednik dobrano načet aferama i korupcijskim skandalima na kraju je povukao svoju odluku nakon što je njegov dekret Narodna skupština jednoglasno proglasila nevažećim.
Kim se ne oglašava
- Njegovo pojavljivanje uživo i odluka o uvođenju izvanrednog stanja bilo je Iznenađenje u svakom slučaju. Onaj tko kaže da je to bilo očekivano, valjda ima kristalnu kuglu. Pozadina cijele te priče je zapravo jednostavna. Predsjednik i njegova supruga pod vrlo su ozbiljnim optužbama koje nadilaze blaga kršenja zakona. Kod nas se govori samo o primanju darova, ali tu je još i trgovina dionicama u vrijednosti više desetaka milijuna dolara. Sve je to dovelo do gubitka njegova legitimiteta, pozivanja na njegov opoziv i povlačenje. Njegovo obrazloženje ne možemo povezati sa Sjevernom Korejom.
POVEZANI ČLANCI:
Dokaz tome je što ni u odluci o povlačenju odluke nije ponudio ništa konkretno što je moglo opravdati prethodni poziv na uvođenje izvanrednog stanja. Politički mu nitko sad ne bi htio biti u koži, napravio je potez koji je otišao predaleko i trebao je pretpostaviti da korejsko društvo neće dobro reagirati. Vjerojatno su se pojavili otpori i u samim vojnim strukturama, vjerujem da su ga pokušavali odgovoriti, a da ne govorim o pozivima sa Zapada, prije svega Sjedinjenih Država. Vjerujem da je Bidenova administracija, iako odlazeća, zatražila da ne ide u smjeru koji bi poljuljao sigurnost države – kaže za Večernji list vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Ono što je, dodaje, također zanimljivo, Sjeverna Koreja se nije oglašavala o tome. - Više je razloga. Oni se nisu mogli osjetiti ugroženima, mogli su sjesti i čekati rasplet, hoće li Južna Koreja otići dovoljno daleko da dođe do velikih unutrašnjih nemira, koji bi onda poslužili Sjevernoj Koreji. Drugo, kad pogledate te optužbe koje dolaze protiv predsjednika i njegove supruge, to su sitne stvari za Kim Jong-Una i njegovu obitelj. On ipak živi u velikom luksuzu naspram ogromne količine sjevernokorejskog stanovništva – dodaje Avdagić koji ne vidi odgovornost Bidenove administracija za događanja u Južnoj Koreji. Moglo bi se, veli, postaviti pitanje “zašto CIA nije dovoljno pratila”, a ako pak je pratila, pojavilo bi se pitanje zašto prati svoje partnere i prijatelje.
- Ovo je unutrašnjopolitička priča. Mogli bismo sad spekulirati kako bi to rješavao Donald Trump, ali ostavimo to za neku drugu priliku. Ne znamo još kako će ovo završiti i hoće li završiti do inauguracije, pa ćemo imati priliku vidjeti kako bi to Trump riješio – zaključuju Avdagić.
Yoon Suk Yeol (64), pravnik po struci i član Stranke narodne moći, 13. je predsjednik Južne Koreje, a na vlasti je od svibnja 2022. Od 2019. do 2021. radio je kao glavni tužitelj Južne Koreje. Kao šef Ureda tužitelja središnjeg okruga u Seulu odigrao je ključnu ulogu u osudi bivših predsjednika Park Geun-hye i Lee Myung-baka za zlouporabu ovlasti, nakon čega ga je tadašnji predsjednik Moon Jae-in imenovao glavnim državnim tužiteljem.
Ulazio je u sukobe s Moonovom administracijom sve dok nije podnio ostavku na mjesto glavnog tužitelja u ožujku 2021. i kandidirao se za predsjednika, obraćajući se ponajprije konzervativnim biračima. Kritičari su tvrdili da je pod njime Južna Koreja doživjela demokratsko nazadovanje i ponovnu pojavu autoritarizma. Prošlog mjeseca je više od 3000 profesora i znanstvenika na raznim sveučilištima potpisalo peticiju u kojoj se traži da Yoon podnese ostavku, a 28. studenog to je učinilo i 1466 južnokorejskih katoličkih svećenika koji su izdali posebnu deklaraciju.
POVEZANI ČLANCI:
U braku je od 2012. s Kim Keon-hee koja se našla pod istragom da je primala mito za organiziranje umjetničkih izložbi, a prozivalo su je i zbog prenapuhanih detalja u svom životopisu. Kad je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima 2024., znatno je opala i njegova moć, a sve to dovelo je i do šokantne objave. Nakon Yoonove šokantne objave puča, čelnik oporbene Demokratske stranke Lee Jae-myung pozvao je građane da se okupe na prosvjedima ispred Nacionalne skupštine.
Odazvale su se tisuće Južnokorejaca koji su vikali protiv uvođenja izvanrednog stanja. Zastupnici su nosili plakate s natpisom “Yoon Suk Yeol treba dati ostavku”. Lokalni mediji prenijeli su i snimke tučnjave između prosvjednika i policije na vratima parlamenta. Odmah je postalo jasno da predsjednikovu odluku o uvođenju izvanrednog stanja nisu potaknule vanjske prijetnje i komunisti, već se radilo o očajničkom pokušaju da se održi na vlasti i spriječi istragu.
Amerika nije obaviještena
- Nismo mogli ignorirati nezakonito vojno stanje. Ne možemo više dopuštati da se demokracija urušava - rekao je novinarima zastupnik DP-a Kim Yong-min. Washington nije bio unaprijed obaviješten o odluci, rekao je Reutersu američki državni tajnik Antony Blinken i dodao kako očekuje da će razgovarati sa svojim južnokorejskim kolegom sljedećih dana. Poraženi Yoon pojavio se nakon glasovanja u parlamentu i ukinuo naredbu o izvanrednom stanju, a zastupnici će ovih dana glasovati o tome hoće li ga opozvati zbog “pobunjeničkog ponašanja”. Jučer je veliki broj Yoonova osoblja ponudio trenutačnu ostavku, uključujući i njegova šefa stožera. Čelnik Yoonove vladajuće Stranke narodne moći pozvao je na smjenu ministra obrane Kim Yong-hyuna i ostavku cijele vlade. Kim je ostavku i ponudio. Kriza je uzdrmala globalna financijska tržišta i dovela do pada južnokorejske burze i valute.
>> FOTOGALERIJA Luda divovska konstrukcija za zaustavljanje Putinove vojske: Izgradila ju nova vojna velesila, košta 27 milijardi
