Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Gubimo pola milijarde KM zbog zakona

10. studenoga 2008. u 23:00 5 prikaza


•S kakvim će rezultatima u prikupljanju neizravnih poreza biti završena 2008. godina?
– Plan koji je postavljen pred Upravu u iznosu od 4,83 milijarde KM sigurno će biti ispunjen. Očekujem da ćemo do kraja godine prikupiti pet milijardi. Točnije kazano, iznos prikupljenih neizravnih poreza bit će blizu šest milijardi, ali kada se od toga oduzmu povrati, ostat će neto prihodi od pet milijardi. Usporedbe radi, to je 2,2 milijarde maraka više nego kada je Uprava počela s radom.


•Kako su primjena sporazuma s EU i ulazak u zonu CEFTA utjecali na priljev prihoda od neizravnih poreza?
– Za prva tri mjeseca primjene sporazuma došlo je do smanjenja prihoda od carina, ali ne onoliko koliko smo očekivali. Mi smo projektirali da će smanjenje prihoda iznositi 117 milijuna, a ono će do kraja godine iznositi 60 milijuna KM. Primjena Sporazuma, nažalost, donijela je jedan negativan efekt. One kompanije u BiH koje se bave unutarnjom obradom, a koje su, za izvoz u EU u svojim gotovim proizvodima koristile komponente iz nekih trećih zemalja, primjerice Kine i Indije, moraju plaćati carinu na te komponente. Pokušat ćemo utjecati na član 209. Sporazuma, da se on izbriše kako kompanije ne bi plaćale carinu na dijelove koje ugrađuju u gotove proizvode koje izvoze u EU.


•U kojoj će se mjeri svjetska ekonomska kriza odraziti na prikupljanje PDV-a i drugih neizravnih poreza?
– Recesijska kretanja u svijetu mogla bi se odraziti na prikupljanje neizravnih poreza. Naime, naša privreda jako je povezana s europskom. Spomenuo sam već proces unutarnje obrade, gdje tvrtke rade za inozemne kompanije. Ako dođe do smanjenja ili potpune obustave narudžbi iz inozemstva, opast će i privredna aktivnost u BiH. Samim time opala bi i potrošnja, koja je glavni generator za prikupljanje neizravnih poreza. Ono što raduje je da do sada nismo osjetili posljedice na prikupljanje prihoda.


•Treba li BiH i pod kojim uvjetima pristupiti uvođenju diferencirane stope PDV-a ili smanjenju, odnosno povećanju jedinstvene stope od 17 posto? – S obzirom na to da sve države streme ka jedinstvenoj stopi, koja se pokazala kao vrlo dobro rješenje, mislim da je ne bi trebalo mijenjati, ni u smislu uvođenja diferencirane stope, ni u smislu smanjenja ili povećanja. Mislim da su svi koji zagovaraju nižu stopu radi zaštite siromašnih slojeva veliki demagozi. Mogu li oni jamčiti da će doći do sniženja cijena ako dođe do diferencirane stope. Nisam za diferenciranu stopu.


•Kako mislite riješiti problem osipanja kadrova Uprave i kakve su posljedice tog problema na vaš rad?
– Ne znam kako ga riješiti. Kada smo radili Upravu zamislili smo da bude dosta autonomna i što se tiče proračuna i što se tiče upravljanja ljudskim resursima. Međutim, to se pretvorilo u svoju suprotnost. Ne da ona nije autonomna, nego je potpuno paralizirana. Proračun određuje Ministarstvo financija BiH. Ljudskim resursima upravlja Agencija za državnu službu BiH. Ne postoji porezna administracija u Europi koja ima ograničenja kakva imamo mi. Nonsens je da su zaposleni u Upravi najmanje plaćeni u svim državnim i entitetskim institucijama.

Na graničnom prijelazu graničar iz Granične policije ima dodatak od 40 posto na plaću, pripadnik Uprave nema ništa. Sve su druge institucije povećale proračune zahvaljujući prihodima koje je prikupila Uprava, osim nas. Ljudi nas napuštaju što zbog jako malih plaća, što zbog jako teških uvjeta rada. Osim zgrade u Banjoj Luci, koju je donirala vlada RS-a, na ostalim mjestima ljudi rade u nehumanim uvjetima. Sve to tjera ljude da traže lakši i bolje plaćen posao. Postali smo pravi rasadnik kadrova. Naše bivše kadrove naći ćete u mnogim drugim institucijama.


•Ima li razumijevanja u državnim institucijama za taj problem ili se oni koji bi mogli pomoći vode logikom da i s postojećim kadrovima uspješno punite blagajnu, pa ga ne treba rješavati?
– Nije bilo volje da nam se pomogne u rješavanju toga problema. Pokušali smo amandmanski djelovati. Osobno sam napisao dva dopisa, koje pomoćnik ministra za financije nije ni pročitao, koje su parlamentarci ignorirali. Niti jedan naš prijedlog nije usvojen. Nonsens je da su u izradu Zakona o plaćama bili uključeni ljudi iz institucija koje broje pet, sedam, 14 članova, a da nije bio uključen nitko iz Uprave, iako smo, sa 2300 zaposlenih, najveća institucija, i mada smo tražili da budemo uključeni.


•Više puta ste upozoravali na potrebu uvođenja fiskalnih kasa, zbog čega BiH gubi ogromna financijska sredstva. Koliki su stvarni gubici zbog tih, ali i drugih manjkavosti unutar državnog aparata?
– Teško je licitirati nekim iznosom. Ali je jedno sigurno, kada bi zakonska regulativa bila adekvatnija, kada bi u organizacijskom i materijalno-tehničkom smislu napravili određena poboljšanja, a sve smo to predlagali, prihodi bi se mogli povećati barem 10 posto ili nekih 500 milijuna maraka. Predlagali smo uvođenje fiskalnih kasa još prije dvije godine. Nikakve volje nije bilo da se taj prijedlog uputi Vijeću ministara BiH i onda RS sama uvede Zakon o fiskalnim kasama, koji neće imati nikakvog efekta na neizravne poreze, zato što fiskalne kase nisu povezane s centralnim serverom u Upravi. Ne mogu razumjeti one koji o tomu odlučuju da ne žele prihvatiti naše prijedloge da povećamo prihode za 500 milijuna.


•Državno tužiteljstvo ušlo je s vama u svojevrsnu polemiku o podacima koje iznosite u javnost. Je li u pitanju nesporazum ili nešto drugo?
– Suradnja s Tužiteljstvom BiH jako je dobra. Ne znam zašto su reagirali, jer mi nismo dali nikakvu izjavu, a posebno takvu u kojoj bi jedan dio bio usmjeren protiv te institucije. Reakcija Tužiteljstva bila je malo ishitrena, nepotrebna, ali nemamo problema u suradnji s njima. Dapače, mislim da je suradnja jako kvalitetna.


A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom