Grčki je parlament usvojio osporavani zakon o radu koji dopušta radno vrijeme do 13 sati dnevno, unatoč snažnom protivljenju oporbe i štrajkovima diljem zemlje. Dok vlada tvrdi da će se time modernizirati radno zakonodavstvo, glasnogovornik lijeve stranke Siriza novi propis nazvao je „zakonskim čudovištem“, piše BBC.
Prema zakonu, godišnji prekovremeni rad ne smije prelaziti 150 sati, a standard ostaje 40-satni radni tjedan. Produženo radno vrijeme bit će dobrovoljno, odnosi se isključivo na privatni sektor i može se primjenjivati najviše 37 dana godišnje. Za zakon su glasali zastupnici vladajuće stranke desnog centra Nova demokracija, dok je lijevi centar Pasok bio protiv, a Siriza suzdržana. Sindikati su tijekom listopada organizirali dva opća štrajka tražeći povlačenje zakona, zbog čega su stali javni prijevoz i državne službe.
Ministrica rada Niki Kerameus izjavila je da se reformama grčki propisi usklađuju s realnošću modernog tržišta rada te optužila oporbu za obmanjivanje javnosti. Zaposleni će po novom zakonu moći raditi prekovremeno uz 40 posto veću plaću, a neće smjeti biti kažnjeni ako to odbiju. Propis je usklađen s pravilima Europske unije, prema kojima je prosječni tjedni rad ograničen na 48 sati, uz mogućnost preraspodjele sati kroz godinu.
Zakon omogućuje zaposlenima da rade dulje za jednog poslodavca, umjesto da kombiniraju više skraćenih poslova, navode dužnosnici. Oporba, međutim, optužuje vladu da „vraća zemlju u srednji vijek“ i unazađuje radnička prava. Sindikat javnih službenika ADEDI upozorio je da „fleksibilno“ radno vrijeme u praksi znači ukidanje osmosatnog dana, uništavanje obiteljskog života i legalizaciju prekomjerne eksploatacije.
Grčka je 2024. već uvela šestodnevni radni tjedan u pojedinim sektorima radi poticanja rasta. Novi zakon, koji stupa na snagu početkom srpnja 2025., dopušta rad do 48 sati tjedno, umjesto dosadašnjih 40. Najduže radno vrijeme u EU bilježi se u Grčkoj (39,8 sati), Bugarskoj (39), Poljskoj (38,9) i Rumunjskoj (38,8), dok Nizozemci rade najmanje – 32,1 sat tjedno.
Minimalna plaća u Grčkoj iznosi 968 eura, što je među najnižima u Uniji. Nezaposlenost, koja je tijekom financijske krize dosezala 28 posto, u kolovozu je iznosila osam posto – više od prosjeka EU-a (5,9). Iako se zemlja oporavila od dužničke krize završene 2018., plaće i životni standard i dalje su među najnižima u Europi.
Ako građani žele pravedni sustav a država ne onda građani trebaju okrenuti leđa tom sustavu u tom trenutku taj sustav če se urušiti sam od sebe .