Stanje gospodarstva važno je u svim vremenima, i dobrim i lošim. U kriznim vremenima to je zasigurno važnije. Uz poznavanje drugih, unutarnjih i vanjskih činjenica, lakše je procijeniti trajanje krize i kreirati politike za izlazak iz nje. Ekonomska znanost bavi se gospodarstvom. Ona nema svoj laboratorij kao prirodne i tehničke znanosti. Laboratorij ekonomske znanosti su ekonomska, politička, tehnološka, vojna i općenito društvena povijest. Njihovim proučavanjem utvrđene su zakonitosti koje vladaju u ekonomskom području.
Svjetske i regionalne ekonomske krize su "sveti gral" ekonomske znanosti. Kroz krize se u realnom životu, "u ekstremnim uvjetima", testira ispravnost ekonomske teorije s jedne strane te ispravnost i efikasnost ekonomske politike s druge strane. Ekonomija je postala znanost onog trenutka kad su ekonomski procesi postali toliko složeni da se njihovo funkcioniranje nije moglo (u cijelost) razumjeti na "prvi pogled" i samo "zdravim razumom", nego je bilo potrebno izgraditi metode i instrumentarij ekonomske analize koji to omogućavaju. S tim ciljem razvila se ekonomska teorija, ekonomska statistika, ekonomski i ekonometrijski modeli s pomoću kojih se "dubinski" analiziraju na prvi pogled nevidljivi, kompleksni ekonomski procesi.
Piše Ljubo Jurčić
Gospodarstvo će rasti i društvo će se razvijati samo pod jedinim uvjetom. Novac nije najvažniji
Nacionalna ekonomska politika i nacionalna ekonomska znanost se međusobno izgrađuju. Prekidom njihove suradnje obje su izgubile. Nedostatak cjelovite i konzistentne ekonomske politike nastoji se, slučajno ili namjerno, prikriti drugim aktivnostima ili potezima.
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Sve što nije vidljivo na prvi pogled napravljeno je da prikrije istinu. Zašto je Japan dužan 2.65 svoja godišnja BDP-a, a Italija 1.34? I kako je Hrvatska došla do 73%? Tako što ekonomski instrumenti izračunaju koliko se iz nekoga može isisati a da ne bankrotira.