Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Frane Barbarić: U sanaciju štete uložit ćemo 300 milijuna kuna

"Pomoć građanima nakon potresa prioritet, obnova će trajati još godinu dana"
19. ožujka 2021. u 23:38 0 komentara 202 prikaza
Foto: HEP

Pred HEP-om je opsežan posao sanacije šteta nakon dvaju snažnih potresa. S predsjednikom uprave HEP-a Franom Barbarićem razgovaramo o tijeku sanacije, ali i o novim investicijama.

Puste osunčane ulice Petrinje nakon potresa ŠTETA NA BANIJI 5,5 MILIJARDI EURA Najviše stradali stambeni objekti, izravna šteta je 2,5 milijardi eura

Koliki su razmjeri šteta nastali u HEP-ovoj elektrodistribucijskoj mreži nakon potresa u Zagrebu i okolici te na Banovini?

– U ožujku je u Zagrebu u trenutku potresa bez napajanja električnom energijom ostalo 108.000 korisnika, što je više od četvrtine ukupnog broja korisnika u glavnom gradu. HEP ODS već u prvih pola sata opskrbu je vratio za oko 75.000 korisnika. Do kraja dana napajanje je uspostavljeno za 99 posto pogođenih korisnika. Tijekom prvog dana zaprimljeno je i riješeno više od tisuću pojedinačnih prijava kvarova. U potresu je uništeno ili teško oštećeno 56 trafostanica, a stradalo je i više poslovnih objekata HEP-a, od kojih najteže sjedište Elektre u Gundulićevoj. Zbog potresa 29. prosinca bez napajanja električnom energijom ostalo je oko 150.000 korisnika. Na području Siska i Petrinje istog je dana opskrba vraćena za 85 posto korisnika, a idućeg i većini preostalih. U područjima na kojima je mreža pretrpjela najveća oštećenja napajanje je uspostavljeno unutar 48 sati od potresa. U potresu je teško stradalo 238 trafostanica, a oštećena je i Termoelektrana-toplana u Sisku te poslovne zgrade u Sisku, Hrvatskoj Kostajnici i Glini.

Kako teče saniranje šteta, koji se problemi javljaju na terenu?

– Potres na Banovini bio je treća katastrofa, uz potres u Zagrebu i epidemiju koronavirusa, koja je prošle godine zadesila Hrvatsku, ali i HEP. Neću nimalo pretjerati ako kažem da su naše ekipe samo nadljudskim naporima tih prvih sati i dana nakon potresa uspijevale našim stradalim sugrađanima osigurati opskrbu strujom. Oba su puta naši radnici bili rame uz rame s policijom, vatrogascima, vojskom, pripadnicima civilne zaštite, medicinskim osobljem, volonterima, svima koji su danonoćno radili na otklanjanju posljedica potresa. Kad imate radnike takvog morala da stavljaju posao i vraćanje struje drugim ljudima ispred svoje imovine i svojih obitelji, onda govorimo o herojstvu, a ne samo o dobro obavljenom poslu. Potpuna sanacija svih šteta na elektrodistribucijskoj mreži nije nešto što se može napraviti preko noći. To je posao koji će trajati barem godinu dana.

Predsjednik uprave Tehnike Nedostaje ih 100 tisuća: Kvalitetni radnici su otišli, za obnovu ćemo ih morati uvoziti iz Bangladeša i Indije

Koliko će trebati izdvojiti za sanaciju šteta?

– Šteta nastala u zagrebačkom potresu iznosi gotovo 40 milijuna kuna. Dio tog iznosa, u visini od oko 2,5 milijuna eura, odlukom Vlade pokrili smo sredstvima iz europskog fonda solidarnosti. Šteta od potresa na Banovini puno je veća. Računamo li troškove hitne interventne sanacije i one koji nas tek čekaju tijekom temeljite obnove, dolazimo do iznosa od najmanje 200 milijuna kuna.

Na koje je sve načine HEP izašao u susret i pomogao potresom pogođenom stanovništvu?

– Naš je prvi zadatak u takvim katastrofama pomoći stradalom stanovništvu, što prije vratiti struju, a što smo, kako sam već rekao, oba puta vrhunski odradili. Naši radnici na Banovini od prvog dana rade bez prekida, praznikom i vikendom i daju svoj doprinos provedbi aktivnosti na otklanjanju posljedica potresa kojima koordinira Stožer civilne zaštite. Spomenut ću samo da je do danas na mrežu priključeno oko 2000 kontejnera. Već 4. siječnja privremeno smo obustavili ovrhe i iskapčanja. Istoga mjeseca na temelju zaključka Vlade i popisa pogođenih gradova i općina koji je utvrdio Stožer civilne zaštite donijeli smo odluku o otpisu svih potraživanja od kućanstava za energiju za prva tri mjeseca 2021. Ukupan iznos otpisa potraživanja procjenjujemo na oko 60 milijuna kuna. Uračunamo li pretrpljenu štetu u dva potresa, možemo reći da će HEP u sanaciju šteta i pomoć građanima uložiti više od 300 milijuna kuna.

Funkcionira li centar? Građane koji dolaze po informacije o obnovi najviše zanima samo jedna stvar

Nakon potresa pisalo se da neka sela na području Sisačko-moslavačke županije ni prije nisu imala struju. Koliki je postotak pokrivenosti elektrodistribucijskom mrežom u toj županiji i je li moguće do svake kuće dovesti struju?

– Riječ je o vrlo malom broju slučajeva. Problem je što često ne postoje minimalni tehnički preduvjeti za priključenje u kućama, a specifični troškovi obnove znaju biti vrlo visoki, u nekim slučajevima i više od milijun kuna po priključku. Za ovu godinu na području Sisačko-moslavačke županije u planu su radovi na sanaciji mreže na području Grada Gline, a za potrebe pet priključaka u naselju Mali Obljaj te po jednog priključka u naseljima Majske Poljane, Drenovac Banski, Bijele Vode, Čavlovica, Donji Kukuruzari i Dragotina. Želim naglasiti da smo na svim područjima stradalima u Domovinskom ratu u Hrvatskoj do sada obnovili 140 tisuća priključaka uz ulaganja od 2,3 milijarde kuna. Ukupna ulaganja u sanaciju ratnih šteta na elektrodistribucijskoj mreži iznose više od 3,5 milijardi kuna.

Planirate li i neka nova veća ulaganja na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije?

Već smo prošle godine, unatoč svim krizama i štetama koje smo pretrpjeli, ostvarili rekordan iznos investicija. Realizacijom ulaganja s visokim udjelom domaće komponente pružili smo šansu domaćim tvrtkama da se angažiraju na čitavom nizu projekata te da tako zadrže zaposlenost i pozitivan poslovni rezultat. Jednako ambiciozne planove s ulaganjima koja će se opet brojiti u milijardama kuna imamo i za ovu godinu. Intenzivirat ćemo realizaciju projekta Hidroenergetskog sustava Kosinj-Senj 2, najvećeg projekta HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednog 3,4 milijarde kuna, te pustiti u redovni pogon pola milijarde kuna vrijednu vjetroelektranu Korlat i šest sunčanih elektrana ukupne investicijske vrijednosti veće od 150 milijuna kuna. Velike ćemo investicije imati i na područjima koja ste spomenuli. Što se tiče Zagreba, nastavljamo s izgradnjom novog bloka u Elektrani-toplani, vrijednog 900 milijuna kuna. U svibnju ćemo započeti realizaciju pola milijarde kuna vrijednog projekta zamjene trećine vrelovodne mreže. Realizirat će se i niz projekata u elektrodistribucijskom sustavu od kojih ističem Centar za napredno mjerenje. Najveća investicija u Sisačko-moslavačkoj županiji bit će izgradnja nove 110/20 kV trafostanice Petrinja, u koju će HEP ODS uložiti 30 milijuna kuna. Uspješnom realizacijom ukupnih investicijskih planova u idućem razdoblju, HEP će nastaviti imati pozitivan učinak na BDP i državni proračun u okolnostima koronakrize i dat će snažan doprinos Vladi u provedbi nacionalnog plana oporavka – zaključio je predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić.

 

SLUČAJ DJEVOJČICE IZ NOVE GRADIŠKE
Janjić se oglasila o kaznenoj prijavi: Ispričavam se svima, ne razumijem se u rad Centra za socijalnu skrb
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.