Naslovnica Vijesti Svijet

Europski parlament odbio početak pregovora o Direktivi o autorskim pravima

Da su se predložena pravila usvojila, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju
05. srpnja 2018. u 12:17 7 komentara 689 prikaza
Europski parlament
Foto: Reuters/PIXSELL

Europski parlament danas je na inicijativu skupine zastupnika, glasavao o početku pregovora s Vijećem i Komisijom o Direktivi o autorskim pravima koja je izazvala polemike i strahove da će omogućiti cenzuru i ograničiti slobode na internetu.

Google Autorska prava Google, Facebook i YouTube moraju platiti sadržaj koji dijele

Na sjednici nije izglasan početak pregovora, odnosno ova Direktiva je odbijena s 318 glasova protiv i 278 glasova za.  

Po procedurama Europskog parlamenta skupina od najmanje 76 zastupnika, 10 posto od ukupnog broja, može prigovoriti otvaranju pregovora s Vijećem bez plenarnog odobrenja, odnosno uskratiti mandat da se ulazi u pregovore s Vijećem na temelju iznesenog prijedloga. Zahtjev je do ponoći u utorak, koji je bio krajnji rok, potpisao dovoljan broj zastupnika.

Ako se na glasovanju potvrdi prijedlog Odbora za pravosuđe (JURI), pregovori između Vijeća EU-a i Europskog parlamenta mogu početi bilo kada. U protivnom će se o prijedlogu usvojenom na Odboru raspravljati i glasati na plenarnoj sjednici u rujnu.

U Komisijinom prijedlogu uredbe za kritičare su najsporniji članci 11 i 13 koji utvrđuju pomoćna autorska prava, odnosno uvode, kako tvrde protivnici, "porez na poveznice", a od pružatelja usluga na internetu traži da provjeravaju i štite autorska prava i prije objave.

Kim Dotcom OSNIVAČ MEGAUPLOADA Novozelandski sud odobrio izručenje Kim Dotcoma SAD-u

Po jednima, ako se predložena pravila usvoje, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju,  a po drugima to predstavlja kraj slobodnog interneta kakvog danas poznajemo.

Članak 11 predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.

Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer "pomoćna autorska prava", za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada nego obuhvaćaju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove. Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije no što je kliknu.

'04.05.2012., Zagreb - Zastava Europske unije i Hrvatska zastava na institucijskim zgradama na Markovom trgu, ilustracija.  Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL' 5 godina članstva Hrvatski zastupnici u EP-u: Hrvatska nije iskoristila prilike koje nudi Europska unija

Po članku 13, internetske platforme s "velikim količinom" materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i spriječavati kršenje autorskih prava. To bi  navodno moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.

Prikupljanje potpisa zastupnika za glasovanje o mandatu nije bilo upitno no upitno je hoće li se u četvrtak većina zastupnika izjasniti da se pokrene rasprava o prijedlogu na idućoj sjednici, ocjenjuje Julia Reda, mlada zastupnica Zelenih koja je vrlo aktivno vodila europsku kampanju protiv prijedloga uredbe.

"Nije pitanje jesmo li za ili protiv uredbe, mi glasamo protiv ovog otvaranja pregovora po ubrzanom postupku jer mislimo da trebamo unijeti promjene u uredbu prije početka pregovora" uz punu demokratsku proceduru s mogućnošću glasanja i iznošenja amandmana, rekla je Reda za Hinu.

eu konferencija u EP-u Prvih pet godina članstva uspjeh i za Hrvatsku i EU

Reda smatra da zagovornici sadašnjeg prijedloga ne uviđaju moguću kolateralnu štetu, posebice u slučaju članka 13 koji predviđa filter za učitavanje sadržaja na internet, i upozorava da u prijedlogu ima previše nejasnoća.

"Mislim da prijedlog pokušava riješiti stvarne probleme ali to radi na način koji neće pomoći nego stvoriti nove probleme", smatra njemačka zastupnica.

Prijedlog je podijelio zastupničke skupine, snažno ga zagovaraju europski pučani (EPP), iz čijih je redova autor izvješća o uredbi Axel Voss, najaktivnije mu se protive Zeleni i socijaldemokrati. Podjele je izazvao i unutar samih skupina zastupnika, primjerice liberala (ALDE).

Stiže nova direktiva EU Njemačka piratkinja: To će biti kraj interneta kakvog poznajemo danas

Radoš smatra da u prijedlogu ima previše nejasnoća

Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) se slaže s ocjenom da u prijedlogu zakona ima previše nejasnoća, odnosno da ne definira dovoljno jasno niz mogućih spornih situacija u kojima bi se mogli naći korisnici interneta, počevši od od učitavanja privatnih snimki na Youtubeu.

"Prijedlog nije postigao ravnotežu između zaštite sloboda, s jedne strane, i zaštite prava autora, s druge", rekao je Radoš za Hinu i dodao da nadležni odbor nije uvažio mišljenja ostalih odbora te stoga očekuje da će  se o njemu ipak odlučivati plenarno.

"Problematičnim" smatra i to što se primjena zakona prepušta državama članicama što bi moglo biti protivno i koncepciji jedinstvenog digitalnog tržišta koje se nastoji uspostaviti u Europskoj uniji.

Rabljeni automobili EUROPSKI PARLAMENT Kupujete rabljeni automobil? EK konačno stao na kraj manipulacijama!

Taj stav dijeli i Julia Reda koja kaže da je jedna od nejasnoća  upravo to što se prepušta nacionalnim zakonodavstvima da implementiraju uredbu.

"Mislim da bi bilo bolje imati jedan europski zakon o autorskim pravima, posebice jer su online platforme prekogranične, tako da uopće nisam protiv europskog zakona o ovome ali se bojim  da je ovaj prijedlog toliko nejasan da bi mogao voditi dodatnoj fragmentaciji, jer je u svojim nacionalnim zakonima zemlje moraju implementirati i bojim se da će to učiniti na vrlo različite načine jer tekst zakona ne pomaže mnogo u određivanju kako ga implementirati", rekla je Reda.

Ruža Tomašić Europski poticaji EU osigurava novac za reforme, rok za projekte listopad 2018.

Voss predbacuje kritičarima da rade u interesu velikih kompanija

Pučanin Axel Voss, kako Hina doznaje, ustraje na tome da je cilj uredbe isključivo osigurati poštenu nadoknadu autorima sadržaja a kritičarima predbacuje da rade u interesu velikih kompanija koje iskorištavaju europsku kreativnu industriju.

Voss smatra da je uporaba izraza poput "cenzure", "filtera" i "poreza na poveznice" samo strategija protivnika prijedloga.

cjepivo Nova rezolucija EU parlament osudio širenje zavaravajućih informacija o cijepljenju

Članak 11 treba osigurati naknadu izdavačima od onih koji njihov sadržaj koriste u komercijalne svrhe, te će te naknade plaćati velike platforme čiji se poslovni model temelji na distribuciji sadržaja koje je vlasništvo drugih, napominju pučani.

Osobna upotreba poveznica će stoga ostati potpuno besplatna i isključena je iz prava izdavača te je potpuno netočno govoriti o "porezu na poveznice", ukazuje Voss.

Članak 13 zahvaća samo one platforme čija je glavna svrha pohranjivanja i pružanje javnog pristupa sadržaju zaštićenom autorskim pravima a koji je učitao njihov korisnik, ističe Voss.

radnici Novo oporezivanje u EU Tvrtke će plaćati porez tamo gdje ostvaruju dobit

Veći dio postojećih platformi neće biti zahvaćen člankom 13, pa ni u slučaju kada se na platformu učita zaštićeni sadržaj jer se to pitanje rješava u okviru postojećih zakona, tvrde pučani.

Za zabrinutosti da će zakon uništiti model Wikipedije Voss kaže da su potpuno neopravdane jer je eksplicitno isključen iz članka 13.

Hrvatski zastupnici u Europskoj pučkoj stranci u srijedu su još usuglašavali stajališta o prijedlogu uredbe.

ccc
CCC Shoes&Bags
Ima li što slađe od dječjih cipela? Još kad se usklade s roditeljima...

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    podnaslov je rekao sve, treba ljudima usaditi u mozak da je google, fejs, njihov najveći neprijatelj, da masno zarađuje na svemu, i da to treba naplatiti. a nikako ne istaknuti da će obični korisnici, koji uživaju u čitanju i gledanji ... prikaži još! kojekakvih spački na račun drugih, biti zakinuti. dal bi severinin uradak bio tolko poznat, popularan, da ste morali platiti 7,5 kn za gledanje? dal bi vam tina katanić i njen sexi video kako našmrkana leži pod dvojicom, bio tako smiješan da ste morali 20 kuna dati da bi to gledali? majku mu i sa autorskim pravima, pa da su ljudi morali platiti tantijeme za svako korištenje kotača danas ne bi imali ni bicikle! da su autorska prava u 18. stoljeću bila takva kao danas, parni stroj bi bio vrhunac strojarstva i termodinamike.

  • stefj:

    Ajd, bar malo su odbili ovu glupost, za razliku od GDPR-a kojom su napravili katastrofu u EU članicama. Na kraju je ispalo da je GDPR donešen samo i isključivo zato da se zaposle odvjetnici, a formulacije koje su oni napravili ... prikaži još! i prenijeli iz GDPR-a pune su gluposti i izmišljotina koje samo koče poslovanje i razvoj.... Evo, kod nas je to protumačeno da ja moram imati zaposlenog komesara za podatke (DPO), bilo za stalno ili preko ugovora o djelu, a da se više nepovezanih kompanija ne može udružiti i uzeti jednoga... To jako podsjeća na zakone pisane u bivšoj Jugoslaviji, gdje je odjednom bio veliki višak odvjetnika na tržištu, pa je onda KPJ donio odredbu da svaka firma mora imati zaposlenog odvjetnika...

  • fake:

    Hvala bogu, ljevica nema tih problema. Ona ostaje po starom, zatucana i sa samo jednom istinom.Izgubljena u vremenu, prostoru, Kumrovcu, titi itd.....Dan danas obraćaju se jedan drugome da "drug" (vojko o, ostojić).Blago desnici dok je takva ljevica sa kupusom na ... prikaži još! čelu.Dobro je što pucaju po šavu, uživajmo.Kmek partije daleko se čuje.Agonija se nastavlja.