Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 191
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NEOVISNOST U OPSKRBI METALOM

Europa treba litij, no njegovo vađenje priječi strah za okoliš

FILE PHOTO: Demonstrators protest against lithium mines in downtown Lisbon
Foto: RAFAEL MARCHANTE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/2
28.06.2021.
u 23:33

Europski put transformacije u čistu energiju izvjestan je, ali očito i s dosta prepreka.

Volkswagen je objavio kako od 2035. prestaje proizvoditi vozila s pogonom na motore s unutrašnjim izgaranjem. U skladu je to s općom politikom Europske unije o prelasku na čišće izvore energije, ali i s namjerom da za jednica država Starog kontinenta bude svjetski lider u proizvodnji baterija za takva vozila. U tom kontekstu iznimno je važan litij čijih bogatih nalazišta ima i u Europi, Portugalu koji je dio EU, ali i u Srbiji koja po tome i prednjači. Zatim su tu slični projekti planirani i u Finskoj, Španjolskoj, Češkoj i Austriji. Međutim, ne ide sve tako lako, u Portugalu je pred otkazivanjem projekt otvaranja rudnika u Montalegreu kojim je trebala upravljati tamošnja kompanija LusoRecursos.

Odustaju od 500 mil. eura

João Pedro Matos Fernandes, portugalski ministar okoliša, naznačio je prošlog mjeseca kako se taj projekt vrijedan 500 milijuna eura za koji je potpisan ugovor 2019. godine najvjerojatnije neće realizirati. Naznačio je da je razlog manjak profesionalizma kompanije koja nije pružila dovoljno jake studije o utjecaju na okoliš svojeg projekta vađenja litija. U međuvremenu se kao ulagač u vađenje litija u toj europskoj zemlji pojavila još jedna korporacija, to je Savannah koja je ondje zainteresirana za projekt u Mino Barrosu.

FILE PHOTO: Demonstrators protest against lithium mines in downtown Lisbon FILE PHOTO: Demonstrators protest against lithium mines in downtown Lisbon, Portugal September 21, 2019. The banner reads "No to mine, Yes to life". Picture taken September 21, 2019. REUTERS/Rafael Marchante/File Photo RAFAEL MARCHANTE
Foto: RAFAEL MARCHANTE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Australska multinacionalna kompanija Rio Tinto još je 2004. godine otkrila jedan veliki depozit u Jadru u Srbiji. Analitičari procjenjuju da bi, kada vađenje litija u zapadnoj Srbiji počne, prihod toj kompaniji mogao narasti za 2 do 3 posto što je dovoljno za vidljivije povećanje njezine tržišne vrijednosti koja sada iznosi 140 milijardi dolara. No ni u Srbiji nisu više oduševljeni mogućnošću da Rio Tinto krene s iskapanjem litija punim kapacitetom nakon prilično loših prvih iskustava. Kao i u Španjolskoj gdje bi također australska kompanija Infinity Lithium trebala početi s vađenjem u regiji Extremadura nedaleko od grada Caceresa, a što je izazvalo otpor lokalnog stanovništva jer se nalazište nalazi unutar parka prirode. A Infinity je sporazum s European Battery Allianceom, tijelom osnovanim kako bi se uspostavio lanac opskrbe u svrhu razvoja projekta europske baterije.

Tim memorandumom australska se kompanija nadala kako će lakše dobiti europski novac, no prije novca dobila je snažan otpor lokalnih enviromentalista. U Srbiji, koja nije dijelom EU te ne potpada pod njegovu regulativu, dolazi do otrežnjenja nakon što je Rio Tinto posljednjih nekoliko godina nudio izdašne iznose za hektare zemlje u zapadnoj Srbiji, otkupljujući od lokalaca i cijela imanja, čak i kuće. No nikada nitko nije objasnio što točno će australska korporacija tamo raditi, na koji se način vadi litij, kolike su opasnosti od šteta u slučaju neke nezgode.

Stotine tisuće eura za kuću

Novac je u većini slučajeva bio prejak argument da bi se sačekali odgovori na ova pitanja, za kuću od 200 kvadrata i 30 hektara ze mlje plaćalo se 200.000 eura, što je daleko iznad tržišne vrijednosti nekretnina tog kraja. Za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića rezerve litija u Srbiji pravi su eldorado jer vrijede milijarde eura. Iako je Rio Tinto već pokupovao velike površine zemljišta za rudnik, Vučić u medijima ističe kako vađenje dolazi u obzir jedino ako se u Srbiji otvori tvornica baterija, a možda i električnih automobila te procjenjuje da bi prihodi od baterija bili 3-4 milijarde eura godišnje. – Kod nas ne dolazi u obzir samo rudarenje. Proizvodnja bi krenula tek 2026. godine, a za 56 godina, samo s tim, prihodi bi bili 600 milijuna eura – kaže Vučić. Rekao je i kako će tražiti da dođe jedan od najvećih proizvođača automobila i da u Srbiji proizvodi električna vozila. – Ne damo sirovine izvan naše zemlje. Radite baterije, ali i vozila u Srbiji. Utjecaj na BDP godišnje bi bio 10,3 milijarde eura, a ukupni prihodi bili bi nevjerojatnih 19,7 milijardi eura na godišnjoj razini – kaže on. Skeptici pak ističu kako u Čileu, koji je jedan od najvećih izvoznika litija već godinama, do danas nema tvornice baterija. Europski put transformacije u čistu energiju izvjestan je, ali očito i s dosta prepreka. 

Komentara 8

PL
@ploto@
06:28 29.06.2021.

Čista energija i električni pogon sa litij baterijama.Isto kao i vjetroelektrane,koje imaju gomilu elemenata koji zagađuju okoliš ! Važno je prodati tehnologiju I namlatit lovu pa makar i pod lažnim kampanjama I obmanama da je čista I da ne zagađuje.Isti ti korporativni štakori koji su zagadili planet sad će ga oporaviti sa čistom tehnologijom.Bajke za djecu su još uvijek na drugom katu.

SI
sisavac
06:59 29.06.2021.

kad ste vi čuli za proizvodnu ičega, a da nije štetno za okoliš, a da nema utjecaja na okoliš? svaki utjecaj je štetan, jer mijenja zatečene uvjete i odnose. proizvodnja baterija je prljava industrija, u okoliš ispušta užasno puno štetnih nusprodukata iz proizvodnje. politika zapela samo za co2, za koji, unatoč uvjeravanjima dijela znanstvene zajednice, nema nespornog dokaza da je uzrok nekakvim promjenama klime, zagrijavanju planeta i slično. mi mjerimo temperature jedva 150 godina, a klima je proces koji se razvija desecima tisuća godina. tih 150 ljeta je premali uzorak da bi se išta moglo zaključiti. co2 mjerimo jedva 60 godina, a udio co2 u prošlim vremenima se procjenjuje na temelju posrednih mjerenja, mi ne znamo kolko je co2 bilo prije 100 godina, a umišljamo da znamo kolko je bilo prije 10.000, ili pak 2 mil godina! ne postoji način da se dokaže točnost tih mjerenja. pa se zato vraćamo na obnovljive izvore energije. to je novi biznis, kojeg će puniti države propisivanjem sve većih naknada za 'ispuštanje co2', a koji idu u džepove novih industrijalaca. kumulativan učinak na okoliš je negativan. a svi zapeli na co2. srušite im mit o co2, srušena je čitava industrija.

Avatar vasilije
vasilije
08:47 29.06.2021.

Agenda tako pokazuje da je u toku iskopavanja u rudniku Boraksa u Kaliforniji (Borax Mine, Boron, California, USA), koji je još uvek aktivan. Ovde je aktivnost kompanije Rio Titno uticala na zagađene i prekomernu upotrebe voda, porast oboljenja i prevremene smrti stanovinika u blizini rudnika. Velika količina toksičnog otpada nastala usled iskopavanja sve vreme ima destruktivan uticaj na biodiverzitet...Rudnik minerala KMM na Madagaskaru (QIT Madagascar Minerals (QMM) Mine, Anosy Madagascar) spada u aktivne rudnike u većinskom vlasništvu Rio Tinta. Za njegov rad takođe je vezana praksa kršnja radničkih prava. Kao posledica iskopavanja zagađeno je jezero u blizini rudnika, uništena su prirodna dobara, izvori hrane i vode, dok je deo lokalnog stanovništva bio primoran da se iseli.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije