Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Startala digitalizacija škola - stajat će 280 milijuna eura

Kroz osam aplikacija, od e-učitelja, učenika, nastavnika pa do e-ministra svi njezini sudionici trebali bi biti međusobno povezani.
31. ožujka 2014. u 17:57 13 komentara 3842 prikaza
tableti
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Roditelj ste. Vaše dijete ujutro je otišlo u školu, a vi na posao. Na vaš mobitel u 8.05 stiže poruka - dijete se nije pojavilo u školi... Učiteljica ste.... Danas obrađujete novu lekciju iz matematike.... djeca otvaraju svoje tablete... Neki su zainteresirani, drugi nešto rade... pogledate i vidite igrica... Aha, ne može to tako i blokirate igricu... Učenik ste, spremate se u školu i umjesto preteške torbe krcate udžbenicima, što su nekada radile starije generacije, uzimate tablet i papuče za razred... Tako školu budućnosti vidi dizajner i autor brojnih mobilnih aplikacija Stjepan Drmić.

Internetizacija do 2023.

– Kroz osam aplikacija, od e-učitelja, učenika, nastavnika pa do e-ministra svi njezini sudionici trebali bi biti međusobno povezani. Ministar bi mogao u svakom trenutku ući i vidjeti što se radi u nekoj školi, ravnatelj bi isto tako mogao provjeriti što u tom trenutku radi neki nastavnik ili učenik, roditelj kad god poželi pogledati aktivnosti svog djeteta. Škola slična toj za sada postoji u Rijeci. U Osnovnoj školi Vežica drugu godinu za redom dio učenika, ove godine njih stotinjak, tri peta i dva šesta razreda, na nastavu dolazi s personaliziranim tabletom. Zato na pitanje hoće li internetizacija hrvatskog školstva krenuti iz Rijeke, ravnateljica OŠ Vežica, Violeta Nikolić, odgovara:

– Neće krenuti, već je krenula iz Rijeke.

A to potvrđuje i rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin koji je potpuno informatizirao posao u rektoratu ali i u najvećem dijelu Sveučilišta.

Dijete mora imati svoj, personalizirani tablet, to je jedino dobro rješenje

Loredana Zima Krnelić

– Uvijek sam online, digitalno potpisujem dokumente, dogovaram se sa suradnicima, kontroliram što je tko od planiranog napravio. Tu je sve transparentno i nema onog - nismo se tako dogovorili - kaže Lučin, koji je i na čelu tima koje u sljedećih devet godina mora potpuno obaviti informatizaciju hrvatskog školstva na svim razinama.

Bez otpora

– Sad nam je prioritet razvoj infrastrukture, one fizičke, ali i one u glavama ljudi. Prvi je korak fizička infrastruktura, za što je zadužen Carnet – kaže Lučin.

– Sad smo u fazi traženja novca. Studija izvodljivosti koštat će nas oko dva milijuna eura i trebala bi biti gotova u sljedećih 12 mjeseci. Ukupan projekt košta oko 280 milijuna eura i računamo uglavnom na novac iz fondova Europske unije. Time će se pokriti dovođenje optičke mreže do svake lokacije odnosno školske zgrade, izrada žičane i bežične mreže u svakoj školi, tablet za svakog nastavnika te po nekoliko učionica opremljenih tabletima i računalima – objašnjava Stanić. Za učenike, kaže, tableti nisu u planu. Upravo to ne sviđa se Loredani Zimi Krnelić, nastavnici informatike iz OŠ Vežica i voditeljici projekta digitalizacije te škole.

– To je onda polovično rješenje. Dijete mora imati svoj, personalizirani tablet, to je jedino dobro rješenje. Sve je drugo oplovično i kratkoročno. Na to smo ukazali, kao i na činjenicu da nastavnici moraju biti pripremljeni za korištenje novih tehnologija – ističe Zima Krnelić. A da godine nisu važne, čega se neki boje budući da je prosječna starost naših nastavnika oko pedeset godina, potvrđuje primjer iz OŠ Vežica.

– Imali smo vrlo strogu i tradicionalnu nastavnicu pred mirovinom. Tablete je prihvatila s oduševljenjem. Tako da godine nisu važne – tvrdi ravnateljica Violeta Nikolić.

Istraživanja su pokazala da otpor prema raznim novostima proizlazi iz nedostatka iskustva, nesigurnosti, needuciranosti, kaže nam psihologinja Barbara Rončević Zupković s riječkog Filozofskog fakulteta.

Prema digitalizaciji škole stav je uglavnom pozitivan, ali ono što je ključno je da nastavnici imaju sustavnu i kontinuiranu podršku. Njezin kolega, izvanredni profesor Zoran Sušanj upozorava da je od iznimne važnosti uključenost roditelja, učenika, učitelja i ravnatelja.

Integriranost svih njih i koordinacija Ministarstva obrazovanja, Agencije i Carneta jamstvo je uspješnosti cijelog projekta. A da će digitalizacija potpuno promijeniti školu najbolje potvrđuje i činjenica da ni razred više neće biti onakav na kakve smo navikli. Osim toga u školama će se morati zaposliti novi profil stručnjaka - informatičari koji će biti stalna podrška učenicima i učiteljima.

– Škole u inozemstvu već imaju zaposlene IT direktore ili koordinatore – kaže.

Za projekt internetizacije hrvatskih škola, ali i za modernizaciju programa, edukaciju učitelja, zapošljavanja novih IT stručnjaka u školama presudan će biti novac. Ali i kreativnost poduzetnika koji će proizvoditi digitalne sadržaje, od udžbenika, radnih bilježnica pa do osmišljavanja raznih aktivnosti i učenja pomoću aplikacije.

>> Maturanti, a ne znaju koliko kuna dobiju za 15 dolara

Nova škola traži nove materijale za učenje

Gradnja infrastrukture odnosno dovođenje optičkih mreža do svake školske zgrade i izrada žičane i bežične mreže je samo okvir koji treba ispuniti različitim sadržajima.

– U to će se morati uključiti mnogi – od učitelja, sveučilišta do poduzetnika. Trebat će strukturirati udžbenike, radne bilježnice, osmisliti edukacijske aplikacije, kreirati obrazovne sadržaje, između ostalog i za cjeloživotno učenje – kaže rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin. Zbog toga su pri Sveučilištu osnovali studentsko poduzeće Ricount čiji tim ima 12 kreativaca.Postoje godinu dana, a proizvode različite obrazovne programe, filmove, videoprezentacije. To su materijali u kojima je kombinirano predavanje profesora, zadaci, slike i sve što je potrebno za što brže usvajanje novih znanja.

– Tradicionalnu edukaciju više nitko ne može platiti. Zato je rješenje u digitalnim sadržajima dostupnim na računalima, televizijskim programima i drugim medijima – kaže Lučin. Na taj način usavršavat će se u budućnosti učitelji, ravnatelji, prodavači, službenici kojima će trebati dodatna znanja i vještine.

– Radimo i predstavljanje različitih tvrtki, videoupute za korištenje nekih uređaja, a svatko može naručiti ono što mu treba – kaže Ivan Roje, jedan od članova Ricount tima. Trenutačno rade na programima obrazovanja njegovatelja za starije osobe za što su ih kao partnera u projektima EU tražili Grčka, Portugal i Španjolska. Osim vlastita studija, produkcije i sve potrebne tehničke opreme imaju i prostor za polaganje ispita.

Milan Bandić
Večernji doznaje
Umro je Milan Bandić!
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • enigma898:

    obrazovni sustav treba promijenit tako šta će se uvest više konkretne prakse, a ne trošenjem 2.1 milijarde kuna za ovu glupost... ljudi nemaju za hranu, a naša država doslovno preskače 5-6 koraka u razvoju i pokušava glumit belgiju i finsku, ... prikaži još! a osnovne proizvodne gospodarske djelatnosti nestaju kao i radna mjesta... kuća klimavih temelja i bez fasade, ali imamo grijani bazen

  • Avatar cannabinoid
    cannabinoid:

    ajde neka... moramo uhvatit korak sa vremeneom ma koliko to nekima predstavljalo problem.

  • Avatar stinkyink
    stinkyink:

    blago vama kako ste vi napredni, svi cete biti ajnstajni. evo u britaniji za to jos niko nije cuo a kamo li da se primjenjuje. moja kcer ide na glumacku akademiju I jos uvijek papir I olovka....a tako I u ... prikaži još! osnovnim I srednjim skolama