Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

U Saboru nakon višesatne rasprave izglasan lex Agrokor

Sjednica je počela u 10 sati, nakon jučerašnje rasprave koja je trajala dugo u noć
06. travnja 2017. u 13:32 60 komentara 10359 prikaza
sabor
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/18

Hrvatski sabor donio je danas većinom glasova, s 83 glasa 'za', 46 'protiv' i dva suzdržana, Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, tzv. lex Agrokor. Zakon koji će omogućiti postupak izvanredne uprave u poduzećima kojemu obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna te ima više od 5000 zaposlenih, dijelom je izmijenjen s obzirom na to da su prihvaćena tri amandmana Kluba zastupnika HDZ-a koje je premijer Andrej Plenković dijelom najavio tijekom jučerašnje rasprave, kao i jedan HNS-ov. Ostalih pet amandmana HNS-a je odbijeno, pa je HNS na kraju glasovao protiv zakona, jednako kao i SDP, koji s druge strane uopće nije želio glasovati o HNS-ovim amandmanima.

Glavna promjena na osnovi tih amandmana omogućit će da kreditor, koji nakon aktivacije spomenutog zakona kreditira koncern kako bi sustav mogao normalno funkcionirati, ima prednost u naplati svih potraživanja, pa i u eventualnom stečajnom postupku ako ne uspije proces izvanredne uprave, odnosno ako ne dođe do nagodbe između vjerovnika. Taj prijedlog, prema kojemu će budući kreditor biti zaštićen na najvišoj razini, nije se svidio SDP-u.

– Sporan je prvi amandman koji vjerovnicima novog zaduženja, a tu je prije svega riječ o bankama, dakle ruskima, daje apsolutno prvenstvo u namirenju njihovih tražbina. To znači da će se novo kreditno zaduženje Agrokoru moći davati bez ikakvog ekonomskog rizika za vjerovnike i oni će imati apsolutno prvenstvo namirenja, čak i ako postupak izvanredne uprave ne uspije i Agrokor u cijelom svom sastavu ode u stečaj. To znači da tim amandmanom na neki način pretvaramo Hrvatsku u jednu koloniju ruskih financijskih interesa – komentirao je SDP-ov Peđa Grbin.

Usvojeni su i HDZ-ovi amandmani kojima se jačaju prava iz radnih odnosa.

– Od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja, ni postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, osim postupaka koji se odnose na sporove iz radnih odnosa – stoji sad u zakonu, a precizirani su i detalji oko preuzimanja tvrtke tako da stjecatelji dionica dužnika, koje sukladno nagodbi stječu posredno ili neposredno, nisu obavezni objaviti ponudu za preuzimanje.

– Amandman koji se odnosi na vođenje postupka, konkretno na pravo radnika da nastave voditi postupak radi ostvarivanja tražbina iz radnog odnosa, svakako treba pozdraviti, kao i dio koji se odnosi na mogućnost nastavka poreznih i drugih upravnih postupaka. To znači da stupanjem zakona s tim amandmanom neće biti moguće provoditi daljnje postupke prije nego što porezne tražbine budu plaćene – pozdravio je SDP-ov Peđa Grbin ovaj zakonski prijedlog.

Postavljam pitanje Hanfi, HNB-u i Ministarstvu financija – jeste li ikad razmatrali sistemski rizik Agrokora i što ste zaključili

Miro Bulj

Usvojen je i amandman HNS-a kojim se jasno utvrđuje da su povezana i ovisna društva u smislu ovog zakona društva sa sjedištem u RH, a kojima dužnik drži najmanje 25 posto udjela.

– Stvarni efekt amandmana jest da društva u kojima dužnik ima manjinske udjele s nekoliko postotaka, dakle, s manje od 25, neće biti obuhvaćena postupkom – objasnila je ministrica gospodarstva Martina Dalić na sjednici Vlade.

Bulj prozvao HNB i Hanfu

Mostov Miro Bulj zatražio je uoči glasovanja o lex Agrokoru stanku kako bi poručio da je do ove gospodarske krize koja traje došlo zbog ciljanog pogodovanja Hanfe i Hrvatske narodne banke. Članovi tih institucija dio su, objašnjava, Vijeća financijske stabilnosti kojemu je zadatak razmatranje sistemskih rizika i koje je dužno o tome izvještavati javnost i Sabor.

– Postavljam pitanje Hanfi, HNB-u i Ministarstvu financija – jeste li ikad razmatrali sistemski rizik Agrokora i što ste zaključili jer očito o tome niste izvijestili javnost ni Sabor? Ako to niste razmatrali, znači da niste provodili zakon – kazao je Bulj, koji se pita kako je moguće da HNB nije reagirao na izdavanje mjenica bez pokrića, iako se guverner HNB-a Boris Vujčić u intervjuu pohvalio da je zabranio eskonte takvih mjenica.

– Zašto HNB svoje spoznaje o mjenicama Agrokora nije prijavio nadležnim institucijama? Je li ovo bio upad Agrokora u monetarni sustav? Zašto Hanfa nije nadzirala faktoring društva? Smatramo da su time ispunjeni svi uvjeti zakona o Hanfi i HNB-u da se u Saboru otvori rasprava o ovim institucijama koje su radile protiv interesa hrvatskog društva. Klub Mosta podržat će ovaj zakon kako bi se pokušala zaštititi isključivo radna mjesta i gospodarski krvotok, ali ćemo do kraja inzistirati na odgovornosti onih koji su dopustili da se HNB i Hanfa ponašaju na ovaj način i da su isključivo pogodovali gazdama protiv interesa naroda – rekao je Bulj.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić nakon toga očitovala se o predloženim amandmanima, rekavši da Vlada ne prihvaća nekoliko amandmana. Među njima je bio i amandman broj 2 koji je odbijen zato što predviđa jačanje savjetodavnog tijela te jačanje uloge izvanrednog povjerenika, a na štetu vjerovničkog vijeća. Predstavnik predlagatelja Ivan Vrdoljak (HNS) rekao je da su predložili da izvanredni povjerenik ne može odlučivati sam o financijskim transakcijama većim od 10 milijuna kuna, dok u obrazloženju stoji kao da su mu dali veće ovlasti.

– To su alternativne činjenice. Ne vidim nijedno mjesto gdje bi izvanredni povjerenik dobio veće ovlasti nego u našem prijedlogu, dapače – rekao je Vrdoljak.

Navedeni amandman na glasovanju nije dobio dovoljnu većinu te je odbijen s još nekoliko amandmana kluba HNS-a i HSU-a. Vrdoljak uoči glasovanja još nije znao koji je amandman Vlada prihvatila, ali je bio siguran da zakon neće podržati.

– HNS će glasati protiv ovog zakona jer on neće popraviti situaciju u Agrokoru, a neće ni sanirati štetu nastalu zbog neodlučnosti i zakašnjele reakcije ''Titanik Vlade''. Usvajanjem ovog zakona Vlada preuzima odgovornost za stanje u Agrokoru, za zaposlenike, za proizvodnju u Hrvatskoj i sve posljedice koje će uslijediti – poručio je Vrdoljak te ustvrdio kako vjeruje da će se zakon trebati aktivirati, ali nije znao predvidjeti kada.

Klubovi SDP-a, HNS-a i HSU-a te HDZ-a nakon amandmana zatražili su stanke, a predsjednik Sabora Božo Petrov odredio je stanku od deset minuta.

Bernardić: Flekicom pokušavate oduzeti šume i polja

Davor Bernardić (SDP) rekao je nakon stanke u obrazloženju da prvi amandman HDZ-a pokušava uvesti dvije stvari – govori o tome da Vlada ni sama ne vjeruje da će uspjeti u ovom procesu te o tome da će se oni koji prvi daju novac u ovom postupku kasnije moći naplatiti iz imovine Agrokora.

Usvajanjem ovog zakona otvaramo vrata tome da građani Hrvatske plaćaju sudske tužbe i arbitraže

Ivan Vrdoljak

– To je status koji nitko do sada u Hrvatskoj ovo nije imao. Ovo je presedan. Vi na ova vrata, kao što je Riječkom krpicom Rijeka oduzeta Hrvatskoj, vi ovom HDZ-ovom flekicom pokušavate oduzeti hrvatske šume, polja, farme, izvore hrvatskim ljudima i tako izgubiti dio suverenosti RH – rekao je Bernardić.

– Na ovaj način i ovim amandmanom radnike i radnice u Hrvatskoj, u Agrokoru, male dobavljače, poljoprivrednike, ostavljate na milost i nemilost krupnom kapitalu i vežete sudbinu svih građana RH za Agrokor – rekao je Bernardić.

Ivan Vrdoljak rekao je da Klub HNS-a i HSU-a neće podržati zakon za koji je rekao da stvara mogućnost prilično velikog grabeža tvrtke te da zanemaruje potrebe svih dobavljača, i malih i velikih. Kao najopasniji istaknuo je članak 37. rekavši da otvara mogućnost arbitraža i postupaka protiv Hrvatske.

– Koliko god ste nam obećavali da građani nijednu kunu iz proračuna neće platiti za tuđe dugove, usvajanjem ovog zakona otvaramo vrata da građani Hrvatske plaćaju sudske tužbe i arbitraže onih koji će ih pokrenuti – rekao je Vrdoljak.

Branko Bačić (HDZ) reagirao je na Bernardićeve prozivke pitajući ga je li svjestan što je rekao.

– Cilj ovog zakona jest stabilizirati poslovanje i nastaviti poslovanje sistemske tvrtke, čiji odlazak u stečaj i zaustavljanje poslovanja može narušiti financijsku sigurnost države – rekao je Bačić. Naglasio je da je za davanje kredita potrebno jamstvo te da zakonodavac mora osigurati senioritet tim sredstvima, ne samo kroz postupak izvanredne uprave nego i ako taj postupak ne uspije i dođe do stečaja.

– Vi govorite o šumama, poljima, izvorima vode. Znate li kolika je trenutačna obveza, ako ćemo govoriti o Agrokoru, prema bankama? Pet milijardi eura. I da ovog zakona nema, i da je otvoren stečaj, što bi se dogodilo? Dogodilo bi se to da bi se u tom postupku vjerovnici namirivali iz imovine dužnika – rekao je Bačić, optužujući Bernardića da plaši hrvatsku javnost. 

– Nije dobro na ovaj način iznositi podatke za koje sam siguran da i vi znate da obmanjujete javnost – rekao je Bačić, dodajući da su drugi amandmani HDZ-a usmjereni na zaštitu radnika.

Culej upozorio na abolirane

Sjednica je počela u 10 sati, nakon jučerašnje rasprave koja je trajala do dugo u noć. Zakonskim prijedlogom o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji propisuju se specifičnosti u postupku zahtijevanja i dobivanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije u svrhu kontrole osuđivanosti osoba koje su kandidati na lokalnim izborima. Uvodi se i mogućnost traženja i izdavanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije, ne samo u sjedištima općinskih sudova nego i u stalnim službama i putem sustava e-Građana.

Nakon što je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Sanja Mišević predstavila Zakon, počela je rasprava. Zakon je uime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista podržao Maro Krstić i rekao da su promjene tehničke prirode.

Prvi se za repliku javio Darko Parić (SDP) te je pozdravio izdavanje potvrda i uvjerenja preko sustava e-Građani.

– Ono što me interesira jest da se ova praksa nastavi i nakon lokalnih izbora. Ovo je jedan od najtraženijih dokumenata i apsolutno ga podržavam, ali zanima me hoće li se ta praksa nastaviti?

Ispred Kluba zastupnika HDZ-a govorila je Marija Jelkovac i uime Kluba podržala prijedlog izmjena Zakona.

– Bitno je u predloženim izmjenama to da se te potvrde mogu izdati i u e-obliku. Zahtjev za izdavanje potvrde podnosi se Općinskim sudovima nakon raspisivanja izbora. Provođenje ovih promjena Zakona neće zahtijevati nikakvo dodatno trošenje novaca građana i Klub HDZ-a to će podržati.

Željko Glasnović (nezavisni) rekao je da ga zanima može li se osoba ponovno kandidirati ako ne počini kazneno djelo u razdoblju od tri godine. – Osim toga, zanima me mogu li se kandidirati službenici iz prošlog sustava? Ovaj Zakon je zamagljivanje pravnog sustava. Imate nekoga tko je radio u SFRJ, ima li on pravo kandidiranja?

Jelkovac je odgovorila da je zakonom propisan postupak brisanja iz kaznene evidencije te u tom slučaju osoba dobiva uvjerenje da nije kažnjavanja pa ispunjava uvjete da se može kandidirati

Stevo Culej (HDZ) rekao je da će se složiti s time da se oni koji su kažnjavani ne mogu kandidirati, no upozorio na one koji su abolirani devedesetih godina:

– Ali, nismo li mi kao država, koja je nedavno izišla iz rata, u Saboru imali osobe osuđene za ratne zločine? Oni su predstavljali one koji su abolirani za najteže oblike pobune i izdaje RH. Hoće li tako biti spriječeni Hrvatice i Hrvati da se kandidiraju u svojim mjestima za neku službu? Neće to moći jer su ih u nekom vremenu neke vlade i prisile MUP-a okarakterizirale kao prijestupnike, rušitelje i nasilnike, iako su se borili za istinu? Ima jedna grupacija građana u Vukovaru, a zove se Stožer za obranu grada Vukovara, koja se borila protiv jedne protuustavne odluke i nije željela trpjeti pogrešne odluke nekih ljudi. Neće li njima ovim putem biti onemogućeno kandidiranje? Imat ćemo situaciju da oni koji su napadali, pucali i bili abolirani imaju pravo kandidiranja, a oni koji su se branili nemaju? 

Horvat: Oni nisu bili ratni zločinci

Replicirao mu je Darko Parić (SDP) i podsjetio Culeja da je HDZ donio Zakon o ćirilici, a sada on govori protiv istog tog Zakona. 

– U božjem vrtu svega ima. Pa ne moramo mi o svemu jednako razmišljati ili djelovati. Ja neću reći je li to dobro ili nije u nekom gradu, ali ćirilica u Vukovaru nije primjerena – odgovorio mu je Stevo Culej.

Mladen Karlić (HDZ) replicirao je Culeju i spomenuo da mu je drago što se po potvrde o nekažnjavanju sada neće trebati ići u Vukovar ili negdje dalje. 

Culej je dalje govorio o tome da se u Vukovaru u sudovima nalaze osobe koje su bile zaposlene od 91. do 97. – Isti oni koji nisu proganjali počinitelje ratnih zločina u Vukovaru to su promatrali kroz "naočale za slijepe". A mi smo te suce naslijedili i dandanas. Došao sam kod suca kod kojeg sam bio kad mu je gorjela kuća. Rekao sam mu da mu ja nisam zapalio kuću, nego njegovi. I danas ideš kod takvog suca na sud kao hrvatski branitelj.

Nadovezao se Glasnović i rekao da je prema izvješću SOA-e 20 sudaca prijetnja za RH. – Koji su to suci? Za mene je ovo "paradajz" republika, uz dužno poštovanje prema svima koji su se za nju borili. No, ostavili smo je svi skupa trutovima – rekao je.

Mile Horvat (SDSS) replicirao je Culeju i rekao da oni protiv kojih govori nisu bili ratni zločinci jer su sve prijave protiv njih odbačene. – Abolicijom je predsjednik Tuđman abolirao one koji nisu osuđeni i kažnjeni. Nije isto biti amnestiran i aboliran, a Zakon se ne odnosi na abolirane – rekao je Horvat.

Sabor RASPRAVA U SABORU Plenković nasmijao zastupnike: Joj Maras, poslije ćemo razgovarati na kavi. Najjači si Vlada Sjednica Vlade Plenković: Očekujem da će Sabor izglasati zakon, zastupnici su shvatili o čemu se ovdje radi

– Hrvatsko pravosuđe, iz tko zna kojeg razloga, vjerojatno je najsporije pravosuđe u svijetu. Tako možemo jednog Tomislava Merčepa osuditi na osnovu nečega i sudac mu kaže da je bio na pogrešnoj strani. Na kojoj je on to strani trebao biti? Čovjek koji kao pojedinac nije počinio ni jedan zločin, on je suđen u Hrvatskoj. U zatvoru je umro Đuro Brodarac, a protiv nekog drugog se optužnice odbacuju – Culej je odgovorio Horvatu.

Za pojedinačnu raspravu javio se Dražen Bošnjaković (HDZ) te je rekao da apsolutno podržava Zakon. – Doista, kad pogledamo da su ljudi morali odlaziti u centre sudova ili ministarstva po potvrde o nekažnjavanju, a sada imaju mogućnost da to obave putem sustava e-Građani, to je zaista dobar iskorak i treba biti primjer kojim i javna uprava treba ići.

– Dodao je i da ćemo informatizacijom i digitalizacijom olakšati građanima i sustavu.

Branko Hrg (HDS) rekao je da se od 93. godine stalno nešto racionalizira i da ne želimo sagledati da se život odvija u svim dijelovima Hrvatske. – Svako ukidanje zapravo je ukidanje jednog dijela života u tom kraju, a tako je i sa sudovima – rekao je.

Oko razrješenja pravobraniteljice za djecu nije bilo rasprave.

>> Pernar: Zastupnik Đakić mi laserom ide u oči, to je sramota

>> Plenković: Kredit HBOR-a nije sporan, Zdravko Marić ima moje povjerenje

Adventski ugođaj na jugu
Adventski ugođaj na jugu
Split i Dubrovnik tradicionalno pripremaju veseli program za sve uzraste
  • Avatar sv.ilija
    sv.ilija:

    Gdje su tri najveća uhljeba vilim ribić, krešimir sever i ozren matijašević da svojom demagogijom malo oraspolože radničku klasu

  • Avatar Abcda
    Abcda:

    Sad ce "znanstvenici" da kake o ekonomiji o kojoj nemaju pojma, njihov max je kafic od 5 kvadrata sa jednom konobaricom... ili burekdzinica... mozda i javni WC ..)-:

  • Veseli Gost:

    Procitao sam sto je sabor izglasao i sto komentatori pisu u svojim komentarima ali nisam nigdje procitao da netko pise dali je i Todoric odgovoran financijski sa svojom imovinom za sadasnje stanje u Konsumu.Ako si je svaku godinu isplacivao dividende ... prikaži još! a za to uzimao kredite jer nije bilo novaca u Agrokoru a na pokricu fiktivnih financijskih izvjestaja dali je Todoric odgovran?Nemam podataka ali sam siguran da je Todoric izvukao iz Agrokora sigurno vise od 500miliona eura, sto kroz dividenda a sto kroz malverzacije. Mozda bi i Todoric trebao biti odgovoran za stanje u Agrokoru a ne samo dobavljaci i kreditori.