Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 59
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
08.02.2021. u 13:00

Kada smo mislili da je spas u cjepivu, nismo računali da svijet ne pokreće solidarnost, nego pohlepa

U jednom smo trenutku pomislili da će pronalazak cjepiva svijetu donijeti spas i izlazak iz koronavirusnog užasa. Cjepivo je na kraju doista pronađeno u rekordnom roku, a to je, priznaju i znanstvenici koji su radili na njegovu otkrivanju, ravno čudu. Cjepivo je rezultat nevjerojatnog pothvata koji je bio moguć isključivo zahvaljujući golemoj količini znanja i sredstava, koji su udruženi zbog zajedničkog cilja – otkrića cjepiva.

I nakon takvog velebnog pothvata, nakon što su prva cjepiva proizvedena, uslijedio je kaos. Jer kada smo mislili da je jedini spas u cjepivu, tada nismo računali na to da svijet ne pokreću solidarnost i razum, nego pohlepa i egoizam. Pokazalo se da je svijet dorastao izazovu u znanstvenom i tehnološkom smislu, ali ne i u moralnom pogledu. Umjesto globalne suradnje i solidarnosti dobili smo “nacionalizam cjepiva”, koji je na dosad neviđen način razotkrio nelogičnost i destruktivnost sustava u kojem živimo. Riječ je, naravno, o neravnomjernoj distribuciji cjepiva protiv COVID-19, što će dovesti do produljenja krize, i to ne samo za siromašne dijelove svijeta, kojima je cjepivo nedostupno, nego i za bogati svijet, unatoč činjenici da su bogate zemlje nagomilale velike količine cjepiva, i to nekoliko puta više od svojih potreba. Europska unija, primjerice, dosad je naručila više od dvije milijarde doza, što je, dakako, višestruko više od njezinih potreba, s obzirom na to da ima samo oko 450 milijuna stanovnika. U tom pogledu ipak prednjači Kanada, koja bi s naručenim količinama cjepiva svakog svog stanovnika mogla cijepiti čak pet puta, dok su na drugoj strani zemlje u razvoju, koje pak mogu računati na to da će ove godine cijepiti tek svakog svog desetog stanovnika.

Brzina procjepljivanja stanovništva pojedine zemlje ovisi, dakako, o ekonomskoj snazi zemlje, s obzirom na to da se ekonomska nejednakost preslikava na imunizacijsku nejednakost. Zbog toga će od ukupno 12,5 milijardi doza cjepiva što će ga farmaceutske kompanije proizvesti i isporučiti ove godine u bogate zemlje otići oko polovice, trostruko više od potreba, dok će se siromašniji – i brojniji – ostatak svijeta morati zadovoljiti s ostalom polovicom spasonosnog cjepiva. Za inicijativu Covax, koju su na proljeće prošle godine pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), farmaceutske kompanije, znanstvene institucije i filantropske organizacije u cilju ravnomjerne i pravedne distribucije cjepiva, a sve zbog što bržeg postizanja kolektivnog imuniteta, osigurano je tek nešto više od milijardu doza. Plan je do kraja godine u okviru Covaxa dostaviti najmanje dvije milijarde doza, od čega je 1,8 namijenjeno za 92 siromašne zemlje, što će biti dovoljno za vakcinaciju tek četvrtine njihova stanovništva. Kako se većina siromašnih zemalja oslanja upravo na Covax, procjepljivanje stanovništva u tim zemljama potrajat će sve do 2024., dok će u većini razvijenih zemalja, pa i u Europi, taj proces biti završen do sredine 2022., što također nije u skladu s obećanjima i očekivanjima.

Sve to će, naravno, dovesti u opasnost ne samo siromašne zemlje koje nisu u stanju imunizirati svoje stanovništvo nego i stanovništvo bogatih zemalja, unatoč gomilanju cjepiva kojeg će biti dovoljno za u prosjeku trostruko cijepljenje svakog stanovnika. Naime, ova pandemija ne??e biti pobijeđena dok se ne osigura cjepivo za sve i nitko neće biti siguran dok svi ne budu sigurni. A da je to tako, potvrđuju novi sojevi virusa, koji će i dalje mutirati i ugrožavati povratak u normalnost sve do postizanja kolektivnog imuniteta. Cjepiva koja su na raspolaganju pokazuju se manje učinkovitima u slučaju novih sojeva u Brazilu i Južnoafričkoj Republici, što znači i nastavak opasnosti, kako za one koji su cijepljeni tako i za necijepljene, za siromašne, kao i za bogate.

I dok bogate zemlje gomilaju zalihe cjepiva, farmaceutske kompanije, osim jedne iznimke, zahvaljujući pandemiji i cjepivu gomilaju profite. Američki farmaceutski div Pfizer očekuje da će od cjepiva protiv koronavirusa, što ga je razvio s njemačkim BioNTechom, zaraditi oko 15 milijardi dolara i da će dobit u 2021. rasti za gotovo 50 posto u odnosu na dobit u prošloj godini.

Slično je i s ostalim farmaceutskim divovima, koji u kolektivnoj nesreći prepoznaju priliku za neograničenu zaradu, ignorirajući pritom činjenicu da otkriće i proizvodnja cjepiva, pogotovo u tako kratkom roku, uopće ne bi bili mogući bez golemih javnih sredstava kojima su države financirale istraživanje i razvoj cjepiva. Radilo se o svojevrsnom javno-privatnom partnerstvu i povijesnom udruživanju javnog novca i znanja i kapaciteta privatnih kompanija u cilju pronalaska cjepiva, koje sada nesumnjivo predstavlja javno dobro i tako bi ga trebalo tretirati. Čak je i njemačka kancelarka u jednom trenutku poručila kako je ovo trenutak za multilateralizam i da je “novac jedno, a dostupnost cjepiva u vrijeme njegove nestašice drugo”. “Riječ je o pravednoj raspodjeli, a ne o novcu”, upozorila je najmoćnija europska političarka farmaceutske kompanije, sugerirajući da u trenutku globalne pandemije ne bi trebalo misliti na zaradu, pogotovo ne na račun javnog zdravlja, dok su farmaceutske kompanije istodobno privatizirale cjepivo misleći ponajprije na svoje profite, zaboravljajući pritom da je i Unija izdašno sufinancirala njihovo istraživanje i proizvodnju.

Ironično je, naravno, što je jedina iznimka u tom pogledu upravo AstraZeneca, s kojom je Unija u sporu zbog činjenice da je AstraZeneca revidirala svoje obveze o dostavi cjepiva Uniji. AstraZeneca je jedina farmaceutska kompanija koja se obvezala da na proizvodnji cjepiva neće zarađivati i da će cjepivo dostavljati po proizvodnoj cijeni. Zbog toga je cjepivo AstraZenece najjeftinije, manje od dva eura po dozi, a ta farmaceutska kompanija obvezala se da će cjepivo dostavljati razvijenim zemljama sve dok traje pandemija, a državama u razvoju koliko god to bude potrebno. Na drugoj su strani ostale farmaceutske kompanije, koje ne propuštaju baš nijednu priliku za zaradu.

O tome svjedoči i bizaran primjer Pfizera, koji je najprije deklarirao da svaka bočica njegova cjepiva ima pet doza. Kada se u praksi u nizu zemalja pokazalo da je iz svake bočice uz posebne šprice moguće izvući šest, pa i sedam doza, Pfizer je odlučio svaku bočicu naplaćivati kao šest doza, a ne više pet, s obzirom na to da se cjepivo plaća po dozama, a ne bočicama, ne zamarajući se previše činjenicom da mnogi nemaju posebne šprice i da ne mogu izvući dodatne doze iz bočica. Jer ovdje je ipak riječ o novcu, a ne o dostupnosti i pravednoj raspodjeli cjepiva, kako to očito utopijski rezonira njemačka kancelarka. 

Ključne riječi

Komentara 5

DU
Deleted user
13:18 08.02.2021.

aktualno cjepivo je razvijeno i u vlasnistvu je privatnika...a hrvatsko novinarstvo kao i sve ostalo se koprca u neokmunistickim jugo idejai shvacanja.....

GR
gruzija
15:07 08.02.2021.

Astra zeneca je najjeftinija cijepivo za raju kada se vlada sabor zdravstveni radnici i ostali bitni u ovoj zemlji pocjepili sa skupljim kapitalistickim cjepivima,ja nisam dovoljno bogata da kupujem jeftino i vrijedim vise od svih prioritetnih dosada pocijepljenih

ST
stefj
14:35 08.02.2021.

Cjepivo koje je razvijeno javnim novcem, dobije se za proizvodnu cijenu (onaj tko je uložio u razvoj). To je primjer Artrazenece. EU si je sama kriva što je među zadnjima potpisala ugovor o isporuci i što je ugovor loš... VB ima poprilično jasan ugovor da obje tvornice moraju proizvodnjom namiriti prvo Britaniju, pa tek onda smiju izvoziti. I VB je potpisala ugovor 3 mjeseca prije EU-a... Osim toga, EU nije proizvela niti jedno svoje cjepivo. Za to si je sama kriva. VB ima jedno, Rusi imaju jedno, Kinezi imaju 2, Amerikanci sada registriraju već treće. Toliko o EU i ovakvim neobjektivnim tekstovima...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije