Dok su u fokusu hrvatskog društva strani radnici i rasprave kako ih integrirati, o tražiteljima azila koji također rade u Hrvatskoj malo toga se zna, kao i o izbjeglicama iz Ukrajine i njihovu životu. U Hrvatskoj je trenutačno, prema podacima Eurostata, 26,4 tisuće ukrajinskih izbjeglica s posebnim statusom privremene zaštite, a koliko je točno tražitelja azila, nije poznato, osim da je lani međunarodnu zaštitu (azil i supsidijarnu zaštitu) zatražilo 26,7 tisuća osoba, a 2023. njih oko 68 tisuća. No prvo istraživanje izv. prof. dr. sc. Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koje stavlja u fokus tzv. zaboravljenu populaciju na tržištu rada; ukrajinske izbjeglice i tražitelje azila, pokazuje da 69% izbjeglica iz Ukrajine namjerava ovdje ostati u idućih pet godina, kao i 81% tražitelja azila. Čak 96% Ukrajinaca i 95% tražitelja azila podnijelo bi zahtjev za hrvatskim državljanstvom ispune li sve potrebne uvjete.
Planiraju svadbu
"Komparativno istraživanje o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine, iregularnim migrantima i tražiteljima azila u Hrvatskoj: Utjecaj na tržište rada i funkcionalno uključivanje (integracija)" provedeno je od 5. siječnja do 26. studenog 2024. na prigodnom uzorku od 109 ispitanika, među kojima je bilo 62 Ukrajinaca te 47 tražitelja azila. Jurić je nastojao sveobuhvatno komparativno analizirati različite aspekte životnih uvjeta izbjeglica iz Ukrajine i tražitelja azila (među kojima mogu biti i iregularni migranti, zatečeni u nezakonitom prelasku granice, ali su odmah zatražili azil) uključujući njihovu kvalitetu života, socio-demografske faktore, zadovoljstvo životom u Hrvatskoj te planove o ostanku u RH. Napomenimo da nije riječ o reprezentativnom uzorku, na kojem nije provedeno ni prvo istraživanje o stranim radnicima Instituta za istraživanje migracija (IMIN), zbog niza ograničavajućih faktora u pristupu reprezentativnim skupinama ispitanika, no i ovo istraživanje pridonosi boljem razumijevanju socijalnih, ekonomskih i integracijskih izazova doseljenika. Podaci od ukrajinskih izbjeglica koji su pohađali tečaj hrvatskog jezika i kulture na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prikupljeni su online anketom na engleskom jeziku, a odgovore od tražitelja azila, koji su zaposleni u stranoj paketnoj dostavi u Hrvatskom Leskovcu, prikupio je student Sebastian Mustać "licem u lice".
– Danas gotovo svaka članica EU mora pronaći odgovore na pitanja kako želimo živjeti i kako ćemo ubuduće živjeti zajedno s novim useljenicima ("Novi mi"). Pitanja integracije, usko povezane s masovnom imigracijom, doživljavaju sve veću važnost u svim članicama EU. U EU svake godine useli približno 5,1 milijun ljudi. Hrvatska među EU članicama prednjači u tempu i broju imigracija iz trećih zemalja, osobito s drugih kontinenata. Ovo istraživanje stavlja fokus na tzv. zaboravljenu populaciju na hrvatskom tržištu rada. Naime, radnici u Hrvatsku ne dolaze samo preko agencija i radnih dozvola nego je riječ i o snažnom udjelu tražitelja azila i izbjeglica iz Ukrajine na našem tržištu rada. Dio javnosti i dalje vjeruje kako su strani radnici, tražitelji azila i izbjeglice privremeno u Hrvatskoj te da zato ne treba pristupati njihovoj integraciji, no znanstvene studije to opovrgavaju. Prva i osnovna zakonitost migracijske literature jest da kada se neka zemlja otvori imigraciji, mora uzeti u obzir da će imigranti ostati u zemlji i dugoročno formirati etničku manjinu – napominje Jurić, dodajući da kod nas izostaje akademska i javna rasprava o pitanju uključuju li se sve useljeničke skupine na isti način i jednako funkcionalno u društvo. Navodi da su npr. Arapi i Hrvati prošli istu integraciju u Njemačkoj, ali se nisu jednako integrirali. Osim toga, u Hrvatskoj još nema saznanja o tome koliko košta integracija pojedine useljeničke skupine.
U svakom slučaju istraživanje pokazuje da većina izbjeglica iz Ukrajine i tražitelja azila namjerava ostati u Hrvatskoj odnosno ne namjerava preseliti u drugu članicu EU. Na pitanje planiraju li napustiti RH i otići u drugi zemlju EU, 79% Ukrajinaca je reklo "ne", kao i 72% tražitelja azila. Najviše Ukrajinaca došlo je u Hrvatsku 2022., a tražitelja azila 2023. Iako smo te godine među 68 tisuća tražitelja azila imali najviše Afganistanaca, Turaka, Rusa, Marokanaca i Pakistanaca, među anketiranim tražiteljima azila najviše ih je bilo iz Burundija (21%), po 4% iz DR Konga i Irana, zatim iz Bangladeša, Angole, Gane, Iraka, Rusije... Na pitanje razlikuje li se bitno način života u Hrvatskoj od onog u njihovoj domovini, 72% izbjeglica iz Ukrajine reklo je "ne", dok je čak 89% tražitelja azila reklo "da". S diskriminacijom se u Hrvatskoj nije susrelo 93% Ukrajinaca i 78% tražitelja azila. Gotovo svi se osjećaju dobrodošli, što je potvrdilo 96% ispitanih Ukrajinaca i 95% tražitelja azila. Većina useljenika namjerava dovesti partnera ili djecu u Hrvatsku. Osjećaj izrabljivanja na radnom mjestu iskazalo je znatno više tražitelja azila (33%) od Ukrajinaca (14%). No dok su svi tražitelji azila bili zaposleni u paketnoj dostavnoj službi, 38% ukrajinskih izbjeglica radi, a 62% ih nije zaposleno. Kada ih se pitalo što bi poručili Vladi RH, uglavnom su to bile poruke vezane uz olakšavanje postupka dobivanja državljanstva, traženje dodatnih benefita te upozoravanje na administrativne zapreke. Tako izbjeglica iz Ukrajine kaže: "Bilo bi dobro kada bi djeca, studenti i umirovljenici mogli primati mjesečne naknade." Druga osoba dodaje: "Želim ostati u Hrvatskoj jer vidim ovdje svoju budućnost. Želim se upisati u strukovnu školu za ugostiteljstvo, jer sam završila umjetnički fakultet, i nakon toga otvoriti u Zagrebu slastičarnicu. Čim sam promijenila državu, život mi se okrenuo nabolje; upoznala sam ovdje dečka, živimo skupa, planiramo svadbu i imati svoju obitelj." Ukrajinci navode i da imaju problema s nostrifikacijom liječničkih diploma. Tražitelji azila nadaju se bržim postupcima za radne dozvole, dobivanju državljanstva i većoj pomoći države. Tako tražitelj azila kaže: "Sviđa mi se Hrvatska, bit ću bolji ako dobijem državljanstvo." Drugi dodaje: "Dopustite nam otvaranje vlastitih stranih malih/lokalnih poduzeća i naših škola."
Očekuju pomoć
Izbjeglica iz Burundija ističe: "Burundi ima velikih političkih problema, rat je... Hrvatska može pomoći burundijskim izbjeglicama." Iako je čak 91% ispitanika navelo da su visokoobrazovani, taj podatak, navodi Jurić, treba uzeti s oprezom jer se u prigodnom uzorku najčešće odazivaju obrazovaniji, a i velike su razlike u definiranju visokog obrazovanja u našem i sustavu zemalja tražitelja azila. Međutim, ovo istraživanje pruža vrijedan uvid u stavove i život izbjeglica i tražitelja azila, kao i istraživanje IMIN-a o stranim radnicima. Jurić zaključuje: "Nitko neće znati pravu sliku o useljenicima u Hrvatsku još deset godina, ni o njihovoj integraciji, obrazovanju, udjelu tražitelja azila među stranim radnicima jer nemamo reprezentativan uzorak, a kao i u zapadnim zemljama, tek kroz dulje razdoblje vide se (ne)uspjesi integracije." A Hrvatska još nema ni migracijsku ni integracijsku politiku.
FOTO Pripremaju se za najgore zbog promjene na granici: 'Pratimo ih, pretpostavljamo da Rusi rade dvije stvari'
Otvori KEKS Pay
Ukraincima treba omogučiti državljanstvo. Ostali mogu dobiti radnu dozvolu ali im ne treba davati državljanstvo