Ako je cilj da budu što sličniji ljudima, roboti će morati naučiti lagati. Samo je pitanje do koje granice mogu ići ili koliko bi im laži čovjek oprostio. Smiju li roboti uopće lagati za opće dobro? U potragu za tim odgovorima krenulo je petero znanstvenika s odsjeka za psihologiju na sveučilištima u Fairfaxu, Virginiji i Providenceu u SAD-u. Rezultate su ovih dana objavili u časopisu "Frontiers in Robotics and AI". Roboti koji se polako implementiraju u našim životima, pa umjesto nas usisavaju, dijagnosticiraju bolesti i liječe, rade u tvornicama i poslužuju hranu u restoranima, morat će se, vele, pridržavati društvenih normi, shvatiti ih, a s vremena na vrijeme i prekršiti. U svim ljudskim zajednicama društvene norme glavni su alati za reguliranje ponašanja članova, one određuju što je prikladno i, naposljetku, potiču povjerenje i koheziju. Logično je onda da će i roboti, ako se žele pritjeloviti u ta društvena okruženja, morati paziti na norme zajednica u kojima djeluju, razmišljaju znanstvenici koji su odlučili provjeriti u kolikoj su mjeri ljudi spremni prijeći preko laži, obmana i zamagljivanja stvarnosti koje bi im, ovaj put, servirala umjetna inteligencija.