Hrvatska na proračunu ima stotine raznih institucija, počevši od Vlade, resornog ministarstva, državnih, županijskih i općinskih ureda, službi, agencija, zavoda i ispostava koji su zaduženi za brigu o uređenju prostora i zaštitu državnog teritorija od devastacije, ali nitko od njih ne opravdava svoje postojanje niti obavlja posao za koji je nadležan. Iako je teritorij jedan od najvažnijih resursa za opstojnost i sigurnost države, a briga o prostoru presudan faktor za sve interesne skupine društva, kvalitetu života te osnova za napredak u ekonomskom, gospodarskom, demografskom i svakom drugom aspektu, Hrvatska je svoju najvredniju imovinu – za koju su se u ratu polagali i životi – gotovo nepovratno samljela, razorila, pokrala i nema namjeru stati.
Poruka građanima je jasna: Gradi, pa ćeš kasnije legalizirati
Nove izmjene zakona o legalizaciji koje je najavio ministar Bačić, a koje ilegalnim graditeljima donose mogućnost za 'popravni' nakon što su tijekom prethodnog vala zaobišli postupak legalizacije, dokazuju da država nema rješenje za blizu milijun nelegalnih objekata, osim da ih u trećem pokušaju na silu legalizira i uvede u pravni sustav. To je ujedno i šamarčina svima koji su poštovali zakonske rokove, ubijanje povjerenja u zakonodavstvo te potvrda da pravila ne vrijede jednako za sve.
Prvi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama donesen je 2012. godine, do danas je dva put izmijenjen i dopunjen, a rok za prijavu bespravnih građevina samo se produljivao - od 2013. godine, kada je osnovana i Agencija za ozakonjenje (AZONIZ) i ubrzanje postupka, do 2025. godine i najavljenih izmjena, rješavaju se posljedice, a ne uzrok kaosa u prostoru. Ogroman broj objekata ušao je u porezni sustav, osigurao priključke za vodu i struju, ali građanima je poslana poruka da nastave s divljom gradnjom, pa će u idućem valu sve legalizirati.
Nastala šteta u nekim od najvrjednijih područja u Hrvatskoj je nepovratna. Okupiran se javni prostor, dolazi do neizdrživog pritiska na infrastrukturu i erozije povjerenja u zakone i pravila. Glad za profitom na obali i otocima stvara stalni poticaj za brzu gradnju, pa makar bez papira.
Bespravna gradnja u Hrvatskoj se isplati, kazne i trošak rizika često su manji od dobiti ilegalnoga građevinskog biznisa – pogotovo uz očekivanje od buduće legalizacije. Problem je slab i spor nadzor: građevinska inspekcija i komunalno redarstvo imaju malo ljudi, postupci su dugotrajni, a izlazak na teren je nepoznanica. Rušenja su logistički i politički teška, sudovi i procedure spori, vlasnički sporovi, žalbe i upravni postupci traju godinama; do rušenja se stigne kad je šteta već ukorijenjena. Sustavi kontrole i nadzora ne funkcioniraju, podaci su nepovezani i fragmentirani, prostorni planovi i katastar potpuno su neusklađeni se stvarnim stanjem na terenu.
Dok se priprema novi zakon o legalizaciji, ministru ispred nosa niču stotine novih užasnih objekata, betonizira se obala, pa i uz uredne građevinske dozvole.
Hrvatska gubi rat s divljom gradnjom
Legalizacijom se čisti dojučerašnji nered, a ohrabruje sutrašnji.
U potpuno politički kadroviranom sustavu prostornog uređenja ne samo da manjka moralne odgovornosti prema statusu službenika koji su plaćeni da rade za državu već su i, ako upozore na problem ili devastaciju, često degradirani i šikanirani te postaju uteg šefovima, kojima je osnovni zadatak izbjeći odgovornost i na bilo koji način izuzeti se od nadležnosti. Kako onda očekivati da građani postupaju odgovorno i poštuju zakone kad bolje prolaze ako ih zaobilaze, i još za to od države budu nagrađeni. Dok se takav model, institucionalizirana korupcija i nebriga beskompromisno ne srežu i drakonski sankcioniraju, dok privatni interes umjesto javnosti bude podloga za izradu i izmjene prostornih planova te dok politički poticaji na lokalnoj razini budu imali veću moć od planiranja i zaštite prostora, Hrvatska nema šanse u ratu s divljom gradnjom i ilegalnim graditeljima.
Otvori KEKS Pay
Nema čak potrebe za gnjavažom oko legalizacije i troškovima vezanim za to. Ako ste sigurni da vas susjed ili netko drugi neće prijaviti, prilično je izvjesno da ćete neometani uživati u bespravno izgrađenom objektu. Čak ga možete iznajmljivati bez ikakvih troškova jer turistička inspekcija ide samo kod registriranih iznajmljivača. Važno je biti hrabar i usuditi se. Takvi uspijevaju.