U tjednu koji je započeo u sjeni još uvijek povišenih očekivanja oko globalne inflacije i završio s opreznim povlačenjem investitora iz rizičnijih pozicija, zlato je ponovno potvrdilo svoju ulogu ''tihog barometra'' tržišne nesigurnosti. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o uobičajenoj korekciji, detaljniji pogled na kretanje cijene od petka 19. lipnja do srijede 24. lipnja 2026. otkriva složeniju priču o promjeni sentimenta, institucionalnom pozicioniranju i nastavku snažne potražnje središnjih banaka.
Umjesto nastavka uzlaznog trenda, tržište je u petak ušlo u fazu prodajnog pritiska te se zlato kretalo oko razine od 4.150 USD/oz. Već početkom novog radnog tjedna vidjelo se da kupci nemaju dovoljno snage preuzeti inicijativu, a svaki sljedeći dan donosio je postupno povlačenje cijene. U četvrtak je cijena zlata skliznula ispod važne ''psihološke razine'' od 4.000 USD/oz, no već danas se polako oporavlja i kreće oko 4.010 USD/oz.
Ovakav razvoj događaja obično se povezuje s fazom realizacije profita nakon duljeg rasta, ali i s promjenom očekivanja oko ključnih makroekonomskih varijabli. Tržište je u ovom razdoblju ponovno počelo rekalibrirati očekivanja oko američke monetarne politike, pri čemu su se smanjile oklade na brzo i agresivno popuštanje kamatnih stopa. Viši ili dulje povišeni realni prinosi tradicionalno djeluju negativno na zlato, budući da povećavaju oportunitetni trošak držanja imovine koja ne generira prihod od kamata.
Tržište zlata trenutno se nalazi u osjetljivoj ravnoteži između makroekonomskih podataka i strukturne potražnje. Treba imati na umu da ovakve korekcije nisu neuobičajene nakon snažnog višemjesečnog rasta te da često služe kao ''reset'' za novi val kupnje. Osim toga, na višegodišnjoj razini zlato i dalje ostvaruje impresivne brojke – u posljednjih pet godina vrijednost zlata je narasla za više od 130 %, a u zadnjih deset godina oko 220 %.
Čak i na ovoj razini, zlato je poraslo gotovo 20 % u posljednjih 12 mjeseci. Pokretači koji su podržavali zlato posljednjih godina, poput kupovine od strane središnjih banaka, geopolitičke nesigurnosti i povišenih razina državnog duga, nisu nestali preko noći. Kratkoročna kretanja cijena često su potaknuta čimbenicima poput ostvarivanja profita, promjenama u očekivanjima kamatnih stopa i snagom valute, a ne temeljnom promjenom dugoročnog investicijskog slučaja zlata. Zato bih rekao da se radi o korekciji unutar dugoročnog uzlaznog trenda, a ne o promjeni samog trenda.
Dodatnu težinu optimističnom srednjoročnom scenariju daje i stav velikih banaka. J.P. Morgan prognozira da bi cijena zlata do kraja godine mogla dosegnuti 5.000 USD po unci (više od 20 % u odnosu na trenutne cijene). Bank of America i dalje zadržava svoju ambicioznu projekciju prema kojoj zlato ima realnu šansu dosegnuti razinu od 6.000 USD po unci u narednim mjesecima, oslanjajući se na strukturnu inflaciju, geopolitičku fragmentaciju i kontinuiranu potražnju središnjih banaka. Upravo taj segment tržišta ostaje ključan stabilizator cijene. Možda se to ne ostvari do kraja godine, no sporiji tempo rasta neće poremetiti ulagače koji shvaćaju da zlato predstavlja dugoročnu investiciju i zaštitu imovine od gubitka vrijednosti.
Središnje banke, prema dostupnim podacima i trendovima koje prati World Gold Council, nastavljaju pojačano akumulirati zlato, koristeći korekcije cijene kao priliku za povećanje rezervi. U prvom kvartalu 2026. posebno se isticala Kina, uz Poljsku koja već nekoliko godina zaredom povećava svoje zlatne pričuve bržim tempom od prosjeka. Ovakva strategija diverzifikacije rezervi jasno pokazuje dugoročno nepovjerenje u isključivu dominaciju američkog dolara.
Kada se sve zbroji, ovaj tjedan ne izgleda kao početak preokreta trenda, već više kao zdrava konsolidacija nakon snažnog uspona. Ako globalni makro uvjeti zadrže trenutnu putanju, a središnje banke nastave s akumulacijom, korekcije poput ove mogle bi se pokazati kao prilike, a ne kao signal slabosti.
I dok iskusni ulagači koriste ovakvu situaciju za kupnju zlata, oni neiskusni često griješe u dvije krajnosti. Jedni kupuju kada cijena snažno raste jer se boje da će propustiti priliku. Drugi prodaju čim dođe korekcija jer zaborave zašto su uopće kupili zlato. Pristup bi trebao biti puno discipliniraniji.
Moja poruka ulagačima je da ne donose odluke pod utjecajem dnevnih naslova. Kao što nitko ne procjenjuje uspješnost štednje nakon jednog mjeseca, tako ni zlato ne treba procjenjivati tijekom nekoliko tjedana tržišne korekcije. Ključno je imati diverzificiran portfelj, a zlato u njemu promatrati kao osiguranje, te promatrati njegovu veću očekivanu vrijednost u budućem srednjem ili dužem vremenskom periodu (kroz očuvanje vrijednosti imovine), a ne kao instrument za brzu zaradu.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
