Očekujemo da koalicijski partneri HDZ-a uvide da je situacija došla već u onu fazu da je jasno kako se u ovom mandatu Vlade neće napraviti nijedan značajniji korak kojim bi Hrvatska mogla napokon početi hvatati korak s Europskom unijom. Mi smo po svim indikatorima na dnu Europske unije, izjavila je Sandra Benčić, saborska zastupnica stranke Možemo, gostujući danas u studiju Večernjeg TV, a s njom je razgovarala novinarka Petra Maretić Žonja. Benčić se tako osvrnula ne prijedlog sedam oporbenih klubova, od centra nalijevo, za raspuštanjem Sabora i raspisivanjem novih parlamentarnih izbora, o čemu će se u petak raspravljati u saborskim klupama, a glasovati, pretpostavlja se, idućeg tjedna.
– Imamo Vladu u kontinuitetu od 2016. u kojoj nemamo nijedan značajniji pomak i rezultat, a nijedna najavljivana reforma nije se provela. Kada gledate planove reformi koje Andrej Plenković šalje Bruxellesu, to je sve isto, od 2016. pa nadalje, i ništa od toga nije realizirano – nastavila je ona.
Kazala je i kako su HDZ-ovi koalicijski partneri na sve rekonstrukcije Vlade RH "progutali knedlu".
– Meni je jasno da su mnogi od tih koalicijskih partnera stranke koje se u političkom rejtingu nalaze oko 1 posto ili ispod i da se plaše kako neće imati političku budućnost. No, ako oni podrže ovu Vladu do kraja i blokiraju bilo kakve reformske procese u našoj zemlji, žmire na korupciju unutar HDZ-a, kao i na činjenicu da se ministri smjenjuju kao na traci, i to još od 2016., zbog korupcije, ako će to sve održavati još dvije godine, onda sigurno za dvije godine neće postojati – izjavila je Benčić.
Komentirala je i kako je "vidljivo da je u dijelu koalicijskih partnera prisutna ozbiljnija nelagoda, ne samo zbog korupcijskih afera nego i činjenice da se do sada ništa nije napravilo".
– Kada su ga novinari pitali za rezultate, s obzirom na to da je najdulje premijer, Plenković nije znao reći nijedan rezultat, nego je govorio kako je imao težak mandat, što je istina jer pandemija i dva potresa se ne događaju u svakom mandatu. Međutim, ako u šest godina ne znate reći ništa drugo nego: "Sagradili smo Pelješki most", uzeli smo novac od EU i platili kineskom građevinskom sektoru da nam sagradi most, je li to rezultat? – pita se ona.
Na upit što je ostavština Plenkovića, kao najdugovječnijeg hrvatskog premijera, odgovorila je kako mu je to već rekla na jednom saborskom "aktualcu".
– Rekla sam mu: "Vaša ostavština bit će obnova, Borg, odnosno Agrokor, i 15.000 mrtvih u pandemiji. Dakle, svaka kriza kojom je on upravljao završila je katastrofalno. Obnova nakon dvije godine je nepostojeća i to isključivo zato što nije slušao zaista dobronamjerne prijedloge oporbe da ne stavlja 68 institucija u proces obnove. Pandemijom je upravljao tako da je svako malo proglašavao pobjedu nad koronom, a Hrvatska je među prvih deset zemalja svijeta po smrtnosti od korone na milijun stanovnika. O Agrokoru i Borgu da i ne govorimo – navela je.
Voditeljica je upitala gošću i je li s čestim rekonstrukcijama Vlade došlo do snižavanja kriterija.
– Kriterija nema, jedini kriterij jest naći onoga tko bi uopće htio ući u Plenkovićevu Vladu. Imamo premijera u čiju Vladu ne žele ući ni članovi njegove stranke, jer on nema podršku i svoju ekipu u stranci, to znamo već dugo. Njegova stranka njemu je podmetnula Paladina. I treće, to govori da on prihvaća svakoga tko god želi pristati. On se sad mora nositi s činjenicom da će se, vjerujem, kroz kratko vrijeme otvoriti istraga nad Paladinom. Čovjek ima 60 milijuna kuna vrijedne nekretnine, a samo je jedan stan kupljen na kredit, sve ostale su bile nekretnine IGH koje je on izvukao dok je tamo bio direktor IGH, pomoću odvjetnika, tajnog ortačkog ugovora... Način na koji je on obradio IGH je kao iz kuharice HDZ-a za početnike u privatizaciji, dakle sve ono što se 90-ih radilo. Zaista apeliram na koalicijske partnere HDZ-a da si ne dozvole još jedan slučaj gdje će još jedan ministar biti pokupljen u policijskom autu, a oni će sjediti u toj Vladi – izjavila je Sandra Benčić.
Što se tiče inicijative sedam oporbenih klubova koji traže raspuštanje Sabora, složila se kako je to najveća oporbena akcija do sada te istaknula kako do nje nije došlo ni slučajno ni na brzinu.
– Svi klubovi od početka su tražili opozive pojedinih ministara, Ćorića, Beroša.., da bismo ukazali koliki teret je na toj Vladi pa zato i ne može funkcionirati, jer je opterećena aferama. Podvukli smo crtu i rekli da nema smisla opozivati pojedine ministre kad je ključni problem premijer. Nismo to uzeli kao tekst, niti je to znak na koji način će se ići na izbore. Dobro surađujemo i svjesni smo da zajedno imamo veću podršku nego HDZ. Sigurno smo i programski slični, iako imamo možda drukčije načine djelovanja – rekla je. Dodala je kako nije dovoljno samo smijeniti HDZ, nego je potom potrebno osigurati promjene. Na upit mogu li to učiniti Možemo i SDP zajedno, odgovorila je kako ne može predviđati u kakvim formatima će se izlaziti na izbore, jer svaka stranka odlučuje za sebe.
– Ali činjenica je da se iskristalizirao cijeli jedan spektar u parlamentu, lijevi i centar, koji ima ozbiljne programe i prijedloge koji ne samo da mogu smijeniti HDZ, nego učiniti Hrvatsku boljom i uhvatiti priključak s EU – poručila je.
Pomaže li im ili odmaže svojim istupima predsjednik Zoran Milanović?
– Činjenica je da je predsjednik napadima na HDZ i premijera napravio to da im je oduzeo neka njihova mitska mjesta: BiH i Hrvate u BiH, generale i vojsku, oduzeo im je monopol koji su sebi uzimali na domovinu i patriotizam, i na taj način ih je sigurno oslabio, to nam svakako koristi. No, sigurno i da nekada retorika i stvari s kojima se ne slažemo u vanjskoj politici nam ne koriste. Mi smo potpuno nezavisni od predsjednika jer nije bio naš kandidat, kad se slažemo s njim, to mu i kažemo, isto kao i kad se ne slažemo – naglasila je Benčić.
Što se tiče predsjednikova svojevrsnog pritiska na parlamentarne stranke da budu za veto kada je riječ o ulasku Švedske i Finske u NATO ukoliko se ne riješi stanje u BIH, odnosno ne promijeni izborni zakon, Benčić je rekla kako će se stranačko vijeće odlučiti kako će se Možemo izjasniti oko toga, "ne uzimajući uopće vezanost ulaska Švedske i Finske u NATO s izbornim zakonom u BiH".
- To su po nama nevezana pitanja. Ono što nam je bitno jest pitanje da li ulazak tih zemalja u NATO doprinosi deeskalaciji ili eskalaciji sukoba između Europe i Rusije. Švedska još nije zatražila pristupnicu, a što se Finske tiče, ona je rekla da želi ući u NATO, i to po meni neće doprinijeti deeskalaciji, no s druge strane potpuno razumijemo potrebu Finske da bude pod nekim kišobranom kolektivne sigurnosti. Ali ima jedna činjenica koja se ne spominje, a to je i da EU ima klauzulu obaveze kolektivne obrane, što znači da u slučaju napada na zemlju članicu, konkretno: agresivnog rata, sve ostale zemlje imaju obvezu učiniti sve što je u njihovoj moći da doprinesu obrani napadnute članice. Dakle, nije NATO jedini kišobran sigurnosti i želim da se to napokon čuje. Ono što NATO nosi jest, a što EU nema, jest nuklearno oružje – kazala je ona.
Gospodo Bencic primite se posla i sredite prvo Zagreb a ne da hodamo po smecu jer se ne odvozi puno obecanja a nista od realizacije