Naslovnica Vijesti Hrvatska

Autocestom do milijuna: Istarski Y francuski je posao stoljeća

Produljenje koncesije za još osam godina smanjilo bi iznos financijskih doprinosa, a država bi čak mogla i dobiti koncesijku naknadu.
02. ožujka 2011. u 10:00 81 komentara 624 prikaza
ipsilon
Foto: Duško Marušić/Pixsell

Koncesionar na Istarskom ipsilonu Bina Istra i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture počeli su pregovore o produljenju koncesije na toj prometnici sa sadašnjih 32 na 40 godina. Generalni direktor Bina Istre David Gabelica kaže da je inicijativa za produljenje koncesije na Istarskom ipsilonu krenula od Bina Istre, odnosno francuske građevinske tvrtke Bouygues koja je privatni partner u tom javno-privatnom projektu.

A kao razlog produljenja koncesije navodi da bi se time rasteretila pomoć države koja svake godine Bina Istri daje prosječno 17 milijuna eura financijskog doprinosa, o čemu je Večernji list nedavno pisao, a dosad je država ukupno dala Bina Istri nepovratno oko 1,3 milijarde kuna. Koncesija od 32 godine istječe 2027., a dotad će RH Bini Istri isplatiti još 1,9 milijardi kuna, odnosno ukupno oko 3,2 milijarde. Eventualna 40-godišnja koncesija istekla bi 2035.

Granična rentabilnost

S obzirom na to da je rentabilnost autoceste na rok koncesije od 32 godine kroz Istru vrlo granična zbog nedovoljnog prometa, financijski doprinos država će plaćati do kraja tog koncesijskog roka. Produljenje koncesije za još osam godina smanjilo bi iznos financijskih doprinosa, a država bi čak mogla dobiti koncesijsku naknadu, od koje je dosad dobila nula kuna, a i ne očekuje se da će dobiti i jednu kunu po toj osnovi do kraja koncesije od 32 godine. Naime, Bina Istra bi trebala plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od 70% raspoloživih sredstava na računu pod uvjetom da ne dobiva od države financijske doprinose. No Gabelica kaže da Bina Istra prema financijskom modelu koji imaju jednostavno ne može poslovati bez financijskog doprinosa uza sve restrukturiranje i uštede koje su proveli. Gabelica kaže da je ukupna investicija u Istarski ipsilon vrijedna oko milijardu eura, za što se Bina Istra zadužila bez državnih jamstava.

Pa tako smatra da je prednost tog projekta, koji državi ne donosi koncesijsku naknadu, a kojem država godišnje plaća 17 milijuna eura pomoći, upravo to što se ti krediti ne knjiže na državu i ne stvaraju teret za bonitet države. On priznaje da bi kredite za gradnju Ipsilona mogli amortizirati samo ako bi koncesija trajala još 30 godina, no do kraja 32-godišnjeg razdoblja ostalo je još 17 godina. Ako se dogovore s Vladom i produlje rok za još maksimalno osam godina, to opet ne bi bilo dovoljno za amortizaciju kredita. No ipak, Bina Istra, odnosno Bouygues, zaradit će od cijelog projekta pa tako Gabelica kaže da će imati stopu povrata na uloženi kapital oko sedam posto, a i sve poslove gradnje Ipsilona dobio je Bouygues. Na naše pitanje što misle o produljenju koncesije u Ministarstvu prometa kažu kako će razmotriti mogućnost financiranja izgradnje druge trake autoceste na potezu od Rogovića do Matulja, što zapravo potvrđuje tu nakanu. Na svim dosad izgrađenim dionicama ipsilona ugovorena je izgradnja punog profila autoceste.

Druga cijev kroz Učku

– Važna je za RH i izgradnja drugog traka Ipsilona na dionici od Rogovića do Matulja u punom profilu, a posebno druge cijevi tunela Učka. Bina Istra će izraditi glavni projekt za tu dionicu. Pregovori o financiranju predstoje – zaključili su u ministarstvu.

Koncesijama plaćali svoju nezavisnost ut

Koncesijama plaćali svoju nezavisnost utjecajnim državama EU

Francuska tvrtka Bouygues dobila je Istarski ipsilon u koncesiju 1995., kada je RH još bila u ratu. Francuze je doveo Hrvoje Šarinić. Ugovor o koncesiji između RH i Bouyguesa bio je gotovo kolonijalan, a smatra se da je to bio jedan od načina kako da platimo svoju nezavisnost utjecajnim zemljama EU. Prvotno su Francuzi imali pravo naplaćivati cestarinu na običnoj dvotračnoj cesti. No Istrani su se pobunili jer nisu htjeli plaćati cestarinu za običnu cestu pa su Francuzi morali odustati od te naplate. No država im je zato zauzvrat dala naplatu kroz tunel Učku, odavno sagrađen.

Slično kao s Istarskim ipsilonom bilo je i s autocestom Zagreb – Macelj čiju je koncesiju 90-ih od bavarske tvrtke Walter Bau preuzeo austrijski Strabag. Nastavilo se i davanjem u koncesiju autoceste Zagreb – Goričan talijanskom Astaldiju, no taj je ugovor raskinut.

Rashod 230 milijuna eura Prihodi Bina I

Rashod 230 milijuna eura

Prihodi Bina Istra lani je imala 38 mil. ¤ prihoda, a rashoda čak 230 mil. ¤. Pretvaranjem Ipsilona u puni profil povećat će se i prihodi od cestarine. Sad se naplaćuje samo tunelarina kroz Učku i prijelaz preko mosta na Mirni.

Plan Prema planu, na kraju sadašnjeg roka koncesije od 32 godine, 2027. Bina Istra bi trebala imati prihode od 60 milijuna eura.

 

Elipso

  • brainiac:

    @ ludi kekec frisku figu!

  • sikert:

    Niki22-slažem se s tobom Mene do Splita više košta cestarina nego gorivo a po Sloveniji se vozim sedam dana i nitko me ništa ne pita kada kupim vinjetu. Nigdje nisu napisali koliko love pokupe od tunela Učka i mosta na ... prikaži još! vijaduktu iznad rijeke Mirne a i još im država daje. Čini mi se da i tu netko stavlja novce u svoj džep kao i na autoputu prema Dubrovniku gdje je „isparilo“ love za 78 km autoputa.

  • -obrisani-:

    ko je PLIVU prodo ZIDOVIMA...????

Message