Sukob na Bliskom istoku i njegove posljedice pogurali su inflaciju u Hrvatskoj na gotovo pet posto, odnosno godišnja se inflacija u mjesecu ožujku zaustavila na 4,8 posto prema hrvatskom indeksu potrošačkih cijena, a na 4,7 posto prema harmoniziranom indeksu usporedivom s drugim europskim državama. Najviša je to inflacija u europodručju prema dosad objavljenim podacima Eurostata. Takav intenzitet rasta inflacije posljednji je put zabilježen krajem 2023.
Ne samo privremeno
U mjesec dana inflacija je skočila za 1,4 postotna boda, najviše u segmentu energenata – za 5 postotnih bodova – dok su cijene hrane, srećom, mirovale uz lagani skok od samo 0,1 posto. Prosječna inflacija u europodručju u ožujku je porasla s 1,9 na 2,5 posto. Hrvatska Vlada donijela je početkom prošlog tjedna mjere za suzbijanje inflacije koje uključuju limitirani rast cijena goriva i zadržavanje cijene struje i plina do rujna, no njihov je učinak na ožujsku inflaciju bio slab. U Sloveniji je u ožujku zabilježen pad godišnje stope inflacije s 2,8 na 2,4 posto, u Italiji su cijene mirovale, dok je većina ostalih zemalja europodručja zabilježila rast. U Njemačkoj je inflacija skočila s 2 na 2,8 posto. I prije nego što je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu inflacije u ožujku, Hrvatska narodna banka predvidjela je novi udar na cijene, tako da ožujskih 4,8 posto inflacije neće biti samo privremeni udar, nego, u najboljem slučaju, prosječna razina novih poskupljenja u ovoj godini. Umjesto smanjenja inflacije ispod tri posto, HNB u svom povoljnom scenariju očekuje ubrzanje na 4,4 do 4,6 posto, ovisno o indeksu.
– Glavni činitelj bržeg rasta cijena energije u 2026. u odnosu na prethodnu godinu jest očekivano prelijevanje snažnog poskupljenja sirove nafte na globalnom tržištu na maloprodajne cijene naftnih derivata. U skladu s pretpostavkama o kretanju cijena hrane na globalnim tržištima, još se očekuje usporavanje rasta cijena hrane, a temeljna inflacija mogla bi se samo blago ubrzati, s obzirom na to da bi usporavanje rasta gospodarske aktivnosti i plaća, prigušena potražnja za turističkim uslugama, kao i manje poticajna fiskalna politika trebali djelovati na smanjivanje općih inflacijskih pritisaka – istaknuli su analitičari središnje banke u posljednjim projekcijama kretanja u ovoj godini.
Osim toga, domaće inflacijske pritiske trebalo bi ublažiti i pooštravanje uvjeta kreditiranja, jer će ljudima krediti biti skuplji pa će manje trošiti. Pad inflacije ispod tri posto sada se pomiče na 2027., no nitko nema staklenu kuglu da može predvidjeti što će biti. Očekivano usporavanje inflacije cijena energije proizlazi iz pretpostavke o smanjenju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, dok bi na smanjenje temeljne inflacije trebao djelovati nastavak popuštanja domaćih inflacijskih pritisaka s obzirom na prognozirano daljnje usporavanje rasta osobne potrošnje i plaća te restriktivan impuls fiskalne politike. U nepovoljnom scenariju inflacija bi mogla ići i do sedam posto, što bi možda napunilo proračun, ali njezine bi posljedice najviše osjetili umirovljenici, nezaposleni, milijun potplaćenih radnika, brojne samačke obitelji, samohrani roditelji.
Ožujak doista nije donio skuplju hranu, odnosno zabilježen je skroman mjesečni rast cijena od 0,1 posto. Usluge, međutim, i dalje rastu – visokih 0,7 posto – što i nije dobra vijest za turizam. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili su 0,6 posto. Na mjesečnoj razini energija je poskupjela pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 1,5 posto, usluge 0,7 posto te hrana, piće i duhan 0,1 posto.
Naftom se i ovog tjedna trgovalo po cijeni od 106 do 113 dolara po barelu. Ana Lesar, analitičarka RBA, pažljivo je bilježila izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je opet zaprijetio napadima na energetsku infrastrukturu Irana, privremeno napuštajući svoje ideje da bi dogovor o okončanju neprijateljstava mogao biti blizu. Trump je upozorio da bi, ako se uskoro ne postigne sporazum i Hormuški tjesnac ne bude "odmah otvoren za poslovanje", SAD mogao ciljati iranske elektrane, naftna polja i otok Kharg. Cijene su već bile porasle nakon raspoređivanja američkih vojnika na teren i uključivanja u sukob jemenskih hutista, koje podržava Iran.
Trumpov narativ
– Kontradiktorni narativi i dalje oblikuju tržište, a jasno razlikovanje pouzdanih činjenica od političke retorike postaje sve teže – navodi Lesar. Rat je gotovo zaustavio promet kroz Hormuški tjesnac, a trgovci upozoravaju na daljnji rast cijena energije ako se borbe nastave. – Prema našoj procjeni, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena brzo će premašiti 5%. U tom bi slučaju uz direktne učinke važnu ulogu imali i indirektni učinci, a doprinos bi ovisio ponajprije o reakciji cijena hrane, zatim industrijskih dobara i usluga. Vladine energetske mjere donekle će ublažiti neposredni utjecaj, ali potencijalno prenijeti inflacijske pritiske u sljedeću godinu – ističe analitički dvojac RBA Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk. Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da je ubrzanje inflacije u ožujku prije svega posljedica energetskog šoka te da se "jako teško" može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka koji proizlaze iz globalnog rasta cijena nafte i plina, no da Vlada tu čini sve što može, a i za budućnost na raspolaganju ima još neke alate.
Otvori KEKS Pay
