Kada statistika obradi prvi ovogodišnji kvartal, Hrvatska će vjerojatno
moći i službeno proglasiti recesiju jer, tvrde analitičari, svi
gospodarski pokazatelji krenuli su nizbrdo. Industrijska proizvodnja u
Zagrebu na godišnjoj razini u studenom smanjena je 6,6 posto, BDP
trećeg lanjskog kvartala iznosio je tek 1,6 posto. Sve je više
blokiranih tvrtki, izvještava Fina.
Zabrinute agencije
Naime, prema stanju na kraju lanjskog studenog, zbog nepodmirivanja
dospjelih obveza u roku od 60 dana, neprekidno su bile blokirane 1944
pravne osobe. Iznos nepodmirenih obveza bio je 702,2 milijuna kuna. U
odnosu na studeni 2007., broj blokiranih pravnih osoba povećan je 28,8
posto. Prema stanju potkraj prethodne godine, broj blokiranih pravnih
osoba povećan je 31,4 posto, a iznos njihovih blokada 22,0 posto.
I najstarija i najveća bonitetna kuća Dun & Bradstreet u svom
izvješću, među ostalim, tvrdi: Očekuje se i dramatičan pad BDP-a
(koeficijent već sada iznosi 90% BDP-a,) koji će biti uzrokovan
smanjenom potražnjom, smanjenim rastom plaća, pooštravanjem uvjeta
kreditiranja i padom izvoza zbog krize u Europi. Zbog svega D&B
razmišlja o mogućnosti smanjenja rejtinga Hrvatske u nadolazećim
mjesecima. Zasad Hrvatska i dalje ima rejting DB3c, izvijestio je
Bonline d.o.o. Zagreb.
– Svi najvažniji gospodarski indikatori imaju negativne
trendove u zadnjem kvartalu 2008. Budući da Vlada
nije pripremila antirecesijske mjere i politike,
gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti u prvom
kvartalu 2009.te da će se produbljivati u nastavku godine. Visoka
javna i privatna zaduženost te smanjene mogućnosti refinanciranja u
inozemstvu ograničavaju financiranje domaće potrošnje. Stoga nije
racionalno očekivati ekonomski rast u 2009. – kaže ekonomski analitičar
Damir Novotny te dodaje:
– Monetarne i devizne pričuve će vjerojatno poslužiti kao
instrument za ublažavanje recesijskog pada, pa se može ipak očekivati
“meko slijetanje”, znači postupno smanjivanje ekonomskih aktivnosti dok
se ne dosegne recesijsko dno.
Koliko će recesija biti duboka, umnogome zavisi od potražnje iz
inozemstva za domaćom robom i uslugama, posebno za turističkim
uslugama. Koliko će recesija trajati, ovisi o brzini oporavka globalnog
gospodarstva. Kao posljedica neodlučnosti u kreiranju
prokonjunkturnih politika, može se očekivati da će hrvatska ekonomija
stagniratii nakon što globalna ekonomija izađe iz recesije.
Nove (ne)prilike
Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen
Consultinga, tvrdi kako prema njihovim posljednjim procjenama očekuju
da bi u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju Hvatska mogla
zabilježiti pad BDP-a u realnim iznosima od oko 0,3 posto.
– Daljnje pogoršanje gospodarskih (ne)prilika moguće je očekivati i
tijekom ove godine, stoga očekujemo kako bi prvi put nakon deset godina
u Hrvatskoj mogli zabilježiti realno smanjenje BDP-a u iznosu od oko
0,6 posto. Ne smijemo isključiti ni mogućnost snažnije kontrakcije
gospodarstva u slučaju da recesija u zemljama Eurozone potraje i/ili se
dodatno poveća averzija investitora prema ulaganju u zemlje u regiji –
kazuje Šantić.
Analitičari očekuju daljnje pogoršavanje u gospodarstvu
