KARLOVAC – Iako je 2007. Vlada RH donijela uredbu o proglašenju
ekološke mreže, kojom su propisana područja za divlje svojte, stanišne
tipove, ptice, što uključuje i speleološke objekte u skladu sa Zakonom
o zaštiti prirode, mnogi ne znaju što taj pojam znači za zaštitu
prirode.
– I Hrvatska je morala proglasiti ekološku mrežu prije nego što uđe u
EU, odnosno u europsku ekološku mrežu NATURA 2000. Europa cijeni krš i
prirodu, jer to nije uništeno. Cilj je ekološke mreže da tako ostane.
Močvare ili bukove šume su rijetke u Europi, a u nas su uobičajene,
iako mi toga nismo svjesni. Slično je sa špiljama, staništima nekih
biljaka ili ptica – kaže Martina Petrak, stručna suradnica Javne
ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
U našoj je županiji 80 područja ekološke mreže RH, a od toga 76 važnih
područja za divlje svojte i stanišne tipove te četiri međunarodno važna
za ptice. U ekološku mrežu spadaju ribnjaci Draganići, Klek, povremeno
jezero Blata, polje Lug, Bjelolasica, Lička Jesenica, ozaljska špilja,
a rijeke su koridori i povezuju dijelove mreže.
– Kako bi se u ekološkoj mreži moglo djelovati bez ugrožavanja prirode,
treba izraditi plan upravljanja. To je dugotrajan proces, koji
uključuje gospodarski, civilni, turistički sektor i druge čimbenike.
Ako tu netko želi raditi bilo kakav zahvat ili djelatnost, provodi se
ocjena prihvatljivosti, a Ministarstvo kulture izdaje rješenje. Nije
potrebno isključiti gospodarski ili turistički sektor, sve se može
uvjetovati – ističe Martina Petrak.
EKOLOŠKA MREŽA Ulaznica za europsku Naturu 2000
U Karlovačkoj županiji 80 područja divljih svojti, stanišnih tipova i ptica
